Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2020

Rast javnog duga

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Dijana Kovaček/Dnevnik/IMS/HRT  

Rast javnog duga

Ministarstvo financija na aukciji je prodalo oko dvije i pol milijarde kuna trezorskih zapisa, znatno više od planiranog, po kamatnoj stopi od samo 0,06 posto. Država će se i na domaćem i na stranom tržištu zaduživati zbog povećanih potreba borbe protiv epidemije i financiranja Vladinih mjera pomoći. Stoga će javni dug s malo više od 70 posto BDP-a, koliko iznosi sada, narasti na 80, a možda čak i 90 posto BDP-a.

Za sve Vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu, za zdravstvo, plaće, mirovine, socijalnu skrb te otplatu redovitih dugova u tri mjeseca državi je potrebno oko 65 milijardi kuna. Uz drastično smanjene proračunske prihode, jedino je rješenje novo zaduživanje i veći javni dug. No u ovom trenutku rast javnog duga, kaže Zvonimir Savić, nije najvažnije pitanje.
- Bitno je da možemo stabilizirati gospodarstvo, naći izvore financiranja koji su povoljni i stabilni, tako da u tom kontekstu udio javnog duga u BDP-u u ovom trenutku nije primarno koliko je velik, postoje države koje imaju puno veći udio, i to im u ovom trenutku krize ne smeta, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK i savjetnik premijera za ekonomska pitanja.

U HNB-u kažu, domaće banke imaju više od 30 milijardi kuna viška likvidnosti za kreditiranje i države i gospodarstva.

- Vidimo i vani da su europske središnje banke pokrenule velike programe, i na inozemnim tržištima je iznimno velika likvidnost i premda su se za Hrvatsku nešto malo pogoršali uvjeti financiranja, ja bih rekao da oni i dalje nisu skupi, tako da i inozemna tržišta su u ovom trenutku otvorena za zaduživanje, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

No kada jednog dana kriza prođe, Hrvatska će morati vraćati još veće dugove nego dosad. Stoga je iznimno važno da se novo zaduživanje, pa bilo ono i veće od minimuma potrebnog u ovoj situaciji, koristi za očuvanje gospodarstva i pametno ulaganje, kaže Ljubo Jurčić.

- Ako Hrvatska tako napravi, javni dug porast će od 10 do 15 posto, od 60 do 80 mlrd kuna, na 90 posto BDP-a, ali ćemo sačuvati gospodarstvo koje će taj javni dug u sljedećih 5-6 godina vraćati bez problema, objašnjava Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Ne sačuvamo li gospodarstvo, kaže, teže ćemo vraćati javni dug, stoga je iznimno važno koje će gospodarske mjere Vlada donijeti za vrijeme pandemije, ali i nakon nje.


Komentari članka

Vezani članci

Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

04.06.2020.

Država se ponašala kao dr. Jekyll i Mr. Hyde. Po noći vam lomi rebra pogrešnom ekonomskom politikom i žestoko vas oporezuje gdje stigne, a onda vas preko dana liječi nefokusiranim socijalnim transferima koji su često između populizma i moralnog hazarda: o

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija