'Rast se odvija po inerciji, a pravi heroj je privatni sektor'

Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 1,4 na 2,1 posto, što neki domaći analitičari smatraju optimističnom procjenom, ali se slažu da bi rast javnog duga mogao biti usporen

Europska komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske prognoze u kojima procjenjuje da će rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini biti veći nego što se prvotno očekivalo i dosegnuti 1,8 posto dok bi se ove godine oporavak trebao učvrstiti, a stopa rasta premašiti dva posto.

‘Procjene EK o rastu BDP-a su optimistične. To je ohrabrujuće za Hrvatsku, ali znatno iznad dosadašnjeg konsenzusa analitičara i naših prognoza. I dalje očekujemo rast od jedan posto jer jednostavno želimo vidjeti smjer u kojem će Vlada ići u 2016. godini’, kaže Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.

Hrvatski BDP raste brže od prosjeka u EU

Rastom od 2,1 posto Hrvatska bi bila iznad prosjeka u EU, s obzirom da bi, prema procjenama Komisije, u cijelom EU ove godine BDP mogao porasti za 1,9, a u eurozoni za 1,7 posto.

‘Uvijek smo zaostajali za EU-om, a iz novih brojki proizlazi da ćemo biti iznad prosjeka. To nije neostvarivo, ali je optimistično’, kaže Zrinka Živković Matijević. Smatra i da je Komisija preoptimistična po procjenama rasta zaposlenosti.

EK procjenjuje da će domaća potražnja ostati glavni pokretač rasta, pri čemu će poboljšanje uvjeta na tržištu rada poduprijeti potrošnju kućanstava. U ovoj bi godini, procjenjuje EK, zaposlenost trebala porasti za 1,3, a u 2017. za 1,5 posto. S druge strane, stopa nezaposlenosti ove bi godine trebala pasti na 15,1, a iduće godine na 13,8 posto.

‘Naše projekcije su malo konzervativnije u smislu rasta tržišta rada, stoga i malo konzervativnije u odnosu na doprinos osobnoj potrošnji. Željeli bismo vidjeti rast BDP-a potaknut investicijama i izvozom, a to bi se prelilo i na osobnu potrošnju. Preduvjet za to je poboljšanje investicijske klime i zato čekamo prve poteze Vlade’, kaže Zrinka Živković Matijević.

EK očekuje nastavak rasta investicija, nakon što su lani porasle za 1,7 posto. U ovoj godini očekuje rast investicija za 2,6, a u idućoj godini 2,7 posto. Izvoz roba i usluga u ovoj bi godini pak mogao porasti za pet, a u idućoj za 5,3 posto. Očekuje se i rast uvoza – u ovoj godini za 4,6, a u idućoj za 5,3 posto.

Deficit će pasti, rast javnog duga usporiti

U zimskim procjenama EK ističe i poboljšanja u deficitu opće države u 2015. zahvaljujući porastu proračunskih prihoda zbog višeg od očekivanja gospodarskog rasta i nekih ograničenja troškova. Stoga Komisija procjenjuje da je deficit lani iznosio 4,2 posto BDP-a, nakon 5,6 posto u 2014. .

U ovoj godini pak očekuje daljnji pad deficita na 3,9, a u 2017. na 3,2 posto BDP-a. ‘EK je smanjio procjenu deficita na 4,2 posto, no smatramo da je to upitno jer nije poznato što je, primjerice, s dospjelim neplaćenim potraživanjima zdravstvenog sektora koji ulaze u opću državu. Stoga je procjena EK o lanjskom deficitu preoptimistična, a mi očekujemo veći’, kaže Živković Matijević.

I dok smatra da je većina procjena Komisije preoptimistična, slaže se da se može očekivati usporavanje rasta udjela javnog duga u BDP-u zbog ubrzanja rasta gospodarstva. EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u ove godine dosegnuti 87, a iduće 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.

‘Sve u svemu, Komisija je poprilično optimistična u odnosu na lokalne analitičare, a mi smo konzervativniji, osobito što se tiče tržišta rada, time i osobne potrošnje. Tu smo malo oprezniji’, zaključuje Živković Matijević.

Novotny: Vlada treba ubrzati rast BDP-a na tri posto

Ekonomski analitičar Damir Novotny također očekuje nastavak pozitivnih trendova. ‘Oni se odvijaju svojom inercijom. Nažalost, to nije posljedica Vladinih ekonomskih politika. Tu je pravi heroj privatni sektor koji je odradio velik dio posla’, kaže Novotny.

Smatra da će se rast gospodarstva nastaviti jer se oporavlja potrošnja, no on neće biti dovoljan zbog visokog javnog i vanjskog duga.

‘Stopa rasta od dva posto nas vodi zapravo u stagnaciju jer bismo trebali imati stope rasta od tri posto, osobito zbog pozitivnih trendova u europskom gospodarstvu. Zbog toga mislim da će biti potrebne radikalne, odlučne strateške Vladine mjere kako bi se taj rast ubrzao i kako bismo dosegli stope rasta od tri posto, kao što ih imaju sve istočne europske zemlje’, zaključuje Novotny