Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Sij 2010

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vanja Majetić  

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Kapaciteti vjetroelektrana u svijetu u 2009. godini porasli su za 30 posto, zahvaljujući ponajviše njihovu naglom širenju u SAD-u, koji je Njemačku svrgnuo s mjesta najvećega svjetskog proizvođača električne energije iz energije vjetra.

Svjetski kapaciteti vjetroelektrana dosegnuli su potkraj 2008. godine 120.791 megavat, a potkraj 2007. iznosili su 93.823 MW, prema Svjetskom vijeću za energiju vjetra (GWEC). Europa sama posjeduje više od polovice svjetskih kapaciteta sa 65.946 MW.
Najveći napredak ostvarili su Kina, gdje su se kapaciteti udvostručili i iznose 12.200 MW, i SAD, gdje su porasli za 50 posto i iznose 25.100 MW. Kina bi zbog naglog rasta tržišta mogla postati drugi po veličini svjetski proizvođač do 2010., predviđaju sudionici istraživanja.

Uvidjevši mogućnosti vjetroelektrana širom svijeta, u njihovu masovnu gradnju nedavno su krenuli i Amerikanci, koji će uskoro na Istočnoj obali SAD-a početi s gradnjom čak 130 vjetroelektrana na farmi Nantucket Sound u saveznoj državi Massachusetts. Projekt Cape Wind vrijedan je 900 milijuna dolara te će se rasprostirati na 40 četvornih kilometara. Visina tornjeva koji će proizvoditi električnu energiju iz vjetra je 78,6 metara, a stupovi su zabijeni 24,4 metra duboko u morsko dno. U Cape Windu generirat će se 420 megavata snage, što je više od 75 posto potreba za tu regiju. Inače, u SAD-u se trenutačno proizvodi 28.206 megavata energije putem vjetroelektrana, što je oko jedan posto ukupne proizvedene električne energije. Većina vjetroelektrana nalazi se u državama Teksas, Iowa, Kalifornija, Minnesota i Washington.

Trenutačno se postavljaju i vjetroelektrane i na najsurovijem mjestu na svijetu, na Antarktici, gdje temperature mogu doseći i do minus 57 stupnjeva Celzijevih. Valja napomenuti neke od prednosti vjetroelektrana. Vjetroelektrane ne troše gorivo, točnije energija vjetra je uvjetno rečeno »besplatna«, a poželjan su oblik alternativnog izvora nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i biološki ne zagađuju okolinu. Farma vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena jakim vjetrovima.

No, postoje i neki nedostaci vjetroelektrana, a to su povremenost pogona, zavisno o meteorološkim karakteristikama područja primjene. Osim toga nije riješeno učinkovito akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati uz elektroenergetski sustav regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidroakumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana.

Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štedjeti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju. Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri olujnoj snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što komplicira i poskupljuje ta rješenja.

Za usklađivanje broja okretaja vjetroturbine s brojem okretaja ugrađenoga generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu. Troškovi održavanja znaju činiti važnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, jer je u slučaju »farme« vjetroelektrana broj uređaja relativno velik, tj. snaga po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva. Prisutno je izvjesno »estetsko zagađenje« u slučaju »farmi« vjetroturbina, što, međutim, nema veću važnost ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno malom prostoru) instalira na nenapučenim prostorima.

Iz spomenutih nedostataka i prednosti proizlazi da je gradnja vjetroelektrana smislena u područjima sa stalnim i ujednačenim vjetrom te za osiguranje manjih količina energije na lokacijama bez priključka na druge izvore energije. Stručnjaci smatraju da bi sustavi »farme« vjetroelektrana trebali biti vezani uz regionalni elektroenergetski sustav, kome bi elastičnost kapaciteta trebale osigurati priključene hidroelektrane ili energija iz međunarodne razmjene. No, budući da je energija vjetra besplatna, sve te prepreke, mane i nedostaci čine se savladivim.


Komentari članka

Vezani članci

Nokia zatvara 500 radnih mjesta u SAD-u zbog planiranih ušteda od 1,2 milijarde eura

19.09.2018.

Finski proizvođač telekomunikacijske mrežne opreme Nokia ukinuo je 250 radnih mjesta u SAD-u, a očekuju da će ih ukinuti još 250, izvijestio je američki internetski portal za poslovne vijesti Crain's Chicago Business.

Svjetski ekonomski forum: Roboti će do 2025. obavljati više poslova nego ljudi

18.09.2018.

Paralelno bi trebala porasti potražnja za poslovima koji zahtijevaju ''ljudske vještine'', poput prodaje, marketinga i odnosa s klijentima, te elektroničke trgovine i društvenih medija.

I Coca-Cola razmišlja o ulaganju u kanabis

18.09.2018.

Riječ je o industriji koja polako, ali sigurno ulazi u poslovni mainstream zahvaljujući zaokretu u razmišljanju zakonodavaca (krajem sljedećeg mjeseca rekreativna upotreba postaje legalna u Kanadi, a u devet američkih država to je već slučaj),

Azijski indeksi pali, trgovinske tenzije porasle

17.09.2018.

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale, prekinuvši pozitivni niz, nakon vijesti da bi Washington već početkom tjedna mogao uvesti dodatne carine na kineske proizvode, što bi moglo izazvati protumjere Pekinga.

Najveći svjetski izvoznik mliječnih proizvoda prvi put godinu završio s minusom

14.09.2018.

Ove je godina Fonterra otpisala više od 400 milijuna novozelandskih dolara ulaganja u kineskog proizvođača dojenačke hrane Beingmate. Kupnju 18,8 posto udjela u kineskoj tvrtki najavili su 2014. godine s ciljem širenja distribucijske mreže.

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP