Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2020

Raste proizvodnja tovnih goveda - ali i uvoz junadi

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Raste proizvodnja tovnih goveda - ali i uvoz junadi

Postojeća zdravstvena kriza, koja se već prelijeva u ekonomsku krizu, pokazala je da prevelika ovisnost o uvozu hrane u okolnostima krize može dovesti do destabilizacije snabdijevanja stanovništva.

Naglasak je to najnovije analize konzultantske tvrtke Smarter, o stanju u proizvodnji mesa i mlijeka - dvije grane poljoprivrede koje su u Hrvatskoj već duže vrijeme u krizi, odnosno pokazuju kontinuirani pad proizvodnje.

"Najnoviji podaci o kretanju u dvije proizvodnje – proizvodnji mlijeka i mesa u 2019. godini, govore da do promjene negativnog trenda nije došlo. Otkup svježeg sirovog mlijeka lani je pao za sedam posto u odnosu na 2018., te iznosio svega 380.014 tona, a istovremeno je Hrvatska potrošila mliječnih proizvoda u ukupnom ekvivalentu od 590.000 tona mlijeka. Uvoz svih grupa mliječnih proizvoda bio je veći za pet posto u 2019., u odnosu na 2018. godinu, dok je istovremeno došlo do pada izvoza svih grupa mliječnih proizvoda za ukupno četiri posto. Prvi put pao je izvoz svih fermenata od čak 12 posto te svih vrsta sireva za 13 posto. Rezultat ovih kretanja pad je samodostatnosti u sektoru mlijeka na samo 48 posto potreba", navode Smarterovi stručnjaci.

Dodaju i da su u tovnom govedarstvu, odnosno sektoru proizvodnje mesa, trendovi slični.

Promjene
- U Hrvatskoj je došlo do povećanja proizvodnje utovljenih goveda, ali na temelju povećanja uvoza teladi, odnosno junadi, težine veće od 300 kg, namijenjene tovu. Tako je uvoz teladi rastao po stopi od devet posto i dostigao brojku od 132.000 komada, a uvoz junadi za tov narastao je na 13.000 komada, što je povećanje od 36 posto, u odnosu na 2018. Ukupan uvoz goveđeg i telećeg mesa u istom je razdoblju povećan za deset posto. Sve ove brojke imale su kao rezultat pad ukupne pokrivenosti uvoza izvozom na razinu od 42 posto. Problem je još izraženiji ako se promatra vremenski niz od 2012. godine, gdje je vidljivo da uvoz raste daleko brže od izvoza. Sve je veća ovisnost Hrvatske o uvozu telećeg i goveđeg mesa te mlijeka, zaključak je stručnjaka Smartera, koji navode da su u nekoliko navrata predlagali da se izradi nova strategija poljoprivrede koja bi trebala donijeti zaokret u poljoprivrednoj proizvodnji, a čiji će ciljevi biti vezani prije svega uz podizanje samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, poglavito proizvodnje mesa i mlijeka, budući da se radi o sektorima s najvećom dodanom vrijednosti u poljoprivredi.

U Strategiji koju su predložili cilj je u proizvodnji mlijeka ostvariti samodostatnost od 80 posto. Iz ovog cilja proizišla je i prva dugoročna mjera koja zahtijeva povećanje broja krava, ali i podizanje proizvodnje mlijeka po kravi.

"U tovnom govedarstvu, kao potencijalno jednom od najjačih izvoznih proizvoda hrvatske poljoprivrede, potrebno je odgovarajućim mjerama proizvođače usmjeriti prema tovu domaće teladi i junadi, jer tov junadi, koji se temelji isključivo na uvozu junadi, cijeli sektor čini volatilnim, cjenovno osjetljivim, a samim time i ukupnu proizvodnju nestabilnom. S druge strane, u cijelom lancu vrijednosti ne ostvaruje se maksimalno moguća dodana vrijednost, nego se dio nje gubi uvozom sirovine. Za ostvarenje ciljeva u govedarstvu, potrebno je podići broj krava, kako u mliječnom, tako i u sustavu krava rodilja/dojilja, navode iz Smartera.

Trošarine
- Kako bi se smanjilo klanje teladi za meso, smatramo da je potrebno razmisliti o uvođenju trošarine na potrošnju telećeg mesa, odnosno, stimulirati proizvodnju teletine, kvalitete i vrste koju uvozimo kao teleće meso (križanac holsteina i mesnih pasmina). S obzirom na to da u istočnom dijelu Hrvatske velike mliječne farme uglavnom imaju holstein goveda, određenim stimulativnim mjerama mogla bi se organizirati proizvodnja teletine prema modelu kao što to radi Nizozemska, iz koje najviše uvozimo teleće meso. Predlažemo da se i isplata izravne potpore za uzgoj krmnog bilja veže uz broj uvjetnih grla na farmi, a da se potpore za košnju livada vežu uz stočarsku proizvodnju. Smatramo kako je potrebno predvidjeti da svaki farmer koji aplicira za potpore za proizvodnju krmnog bilja, mora predočiti dokaze da je proizvedenu stočnu hranu prodao uzgajivačima stoke, ili da ju je koristio za vlastite potrebe. Na taj način stimulirao bi se rast stočarske proizvodnje - zaključak je analize.


Komentari članka

Vezani članci

Tri brata Maturanec uzgajaju crne anguse, a imaju i vlastitu klaonicu

01.12.2020.

Braća Hrvoje, Nikola i Tomislav Maturanec - The M Brothers započinju svoju priču 2014. godine kupnjom i okrupnjivanjem 300 hektara zemljišta u Karlovačkoj županiji. Trenutno imaju oko 320 krava pasmine Crni angus.

22. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza održat će se putem Zoom Meeting-a

25.11.2020.

Radi nepovoljne situacije s epidemijom virusa COVID-19, savjetovanje će se održati virtualnim načinom uz obveznu prethodnu registraciju sudionika.

Aleksandar Grgić: Poljoprivreda mora biti prva, a turizam njezina nadogradnja

13.11.2020.

Tamo i odvjetnici ili drugi uspješni poslovni ljudi, stoje u redu da naslijede farmu koza, a kod nas je dugo bila sinonim siromaštva, kaže Aleksandar Grgić koji se 2012. vratio iz Švicarske i stvorio imanje na kojemu je čak 400 domaćih životinja dok iz ob

Isplata potpora za junice u iznosu od 65 milijuna kuna krajem prosinca

10.11.2020.

Prema podacima iz Jedinstvenog registra domaćih životinja, u posljednje dvije godine provedbe programa korisnici mjera povećali su broj krava na svojim gospodarstvima za 5.078, pri čemu je za gotovo četiri petine novih grla zaslužan ovaj Program potpore p

Zbog otežanog otkupa mlijeka otvorili siranu, s OPG-a Medak sad stižu basa, škripavac, jogurti

02.11.2020.

Najbolja je ona krava koja se po ničemu ne izdvaja već samo radi 'svoj posao', kaže Dominik Zeko, vlasnik OPG Medak sa 140 jerseyica s čije farme u obiteljsku siranu Vedrine odlazi sirovina i prerađuje se u vrijedne tradicionalne proizvode.

Tag cloud

  1. 2070 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 805 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1072 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 919 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 343 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 351 članka imaju tag opg
  26. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 326 članka imaju tag osijek
  32. 435 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici