Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2020

Raste proizvodnja tovnih goveda - ali i uvoz junadi

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Raste proizvodnja tovnih goveda - ali i uvoz junadi

Postojeća zdravstvena kriza, koja se već prelijeva u ekonomsku krizu, pokazala je da prevelika ovisnost o uvozu hrane u okolnostima krize može dovesti do destabilizacije snabdijevanja stanovništva.

Naglasak je to najnovije analize konzultantske tvrtke Smarter, o stanju u proizvodnji mesa i mlijeka - dvije grane poljoprivrede koje su u Hrvatskoj već duže vrijeme u krizi, odnosno pokazuju kontinuirani pad proizvodnje.

"Najnoviji podaci o kretanju u dvije proizvodnje – proizvodnji mlijeka i mesa u 2019. godini, govore da do promjene negativnog trenda nije došlo. Otkup svježeg sirovog mlijeka lani je pao za sedam posto u odnosu na 2018., te iznosio svega 380.014 tona, a istovremeno je Hrvatska potrošila mliječnih proizvoda u ukupnom ekvivalentu od 590.000 tona mlijeka. Uvoz svih grupa mliječnih proizvoda bio je veći za pet posto u 2019., u odnosu na 2018. godinu, dok je istovremeno došlo do pada izvoza svih grupa mliječnih proizvoda za ukupno četiri posto. Prvi put pao je izvoz svih fermenata od čak 12 posto te svih vrsta sireva za 13 posto. Rezultat ovih kretanja pad je samodostatnosti u sektoru mlijeka na samo 48 posto potreba", navode Smarterovi stručnjaci.

Dodaju i da su u tovnom govedarstvu, odnosno sektoru proizvodnje mesa, trendovi slični.

Promjene
- U Hrvatskoj je došlo do povećanja proizvodnje utovljenih goveda, ali na temelju povećanja uvoza teladi, odnosno junadi, težine veće od 300 kg, namijenjene tovu. Tako je uvoz teladi rastao po stopi od devet posto i dostigao brojku od 132.000 komada, a uvoz junadi za tov narastao je na 13.000 komada, što je povećanje od 36 posto, u odnosu na 2018. Ukupan uvoz goveđeg i telećeg mesa u istom je razdoblju povećan za deset posto. Sve ove brojke imale su kao rezultat pad ukupne pokrivenosti uvoza izvozom na razinu od 42 posto. Problem je još izraženiji ako se promatra vremenski niz od 2012. godine, gdje je vidljivo da uvoz raste daleko brže od izvoza. Sve je veća ovisnost Hrvatske o uvozu telećeg i goveđeg mesa te mlijeka, zaključak je stručnjaka Smartera, koji navode da su u nekoliko navrata predlagali da se izradi nova strategija poljoprivrede koja bi trebala donijeti zaokret u poljoprivrednoj proizvodnji, a čiji će ciljevi biti vezani prije svega uz podizanje samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, poglavito proizvodnje mesa i mlijeka, budući da se radi o sektorima s najvećom dodanom vrijednosti u poljoprivredi.

U Strategiji koju su predložili cilj je u proizvodnji mlijeka ostvariti samodostatnost od 80 posto. Iz ovog cilja proizišla je i prva dugoročna mjera koja zahtijeva povećanje broja krava, ali i podizanje proizvodnje mlijeka po kravi.

"U tovnom govedarstvu, kao potencijalno jednom od najjačih izvoznih proizvoda hrvatske poljoprivrede, potrebno je odgovarajućim mjerama proizvođače usmjeriti prema tovu domaće teladi i junadi, jer tov junadi, koji se temelji isključivo na uvozu junadi, cijeli sektor čini volatilnim, cjenovno osjetljivim, a samim time i ukupnu proizvodnju nestabilnom. S druge strane, u cijelom lancu vrijednosti ne ostvaruje se maksimalno moguća dodana vrijednost, nego se dio nje gubi uvozom sirovine. Za ostvarenje ciljeva u govedarstvu, potrebno je podići broj krava, kako u mliječnom, tako i u sustavu krava rodilja/dojilja, navode iz Smartera.

Trošarine
- Kako bi se smanjilo klanje teladi za meso, smatramo da je potrebno razmisliti o uvođenju trošarine na potrošnju telećeg mesa, odnosno, stimulirati proizvodnju teletine, kvalitete i vrste koju uvozimo kao teleće meso (križanac holsteina i mesnih pasmina). S obzirom na to da u istočnom dijelu Hrvatske velike mliječne farme uglavnom imaju holstein goveda, određenim stimulativnim mjerama mogla bi se organizirati proizvodnja teletine prema modelu kao što to radi Nizozemska, iz koje najviše uvozimo teleće meso. Predlažemo da se i isplata izravne potpore za uzgoj krmnog bilja veže uz broj uvjetnih grla na farmi, a da se potpore za košnju livada vežu uz stočarsku proizvodnju. Smatramo kako je potrebno predvidjeti da svaki farmer koji aplicira za potpore za proizvodnju krmnog bilja, mora predočiti dokaze da je proizvedenu stočnu hranu prodao uzgajivačima stoke, ili da ju je koristio za vlastite potrebe. Na taj način stimulirao bi se rast stočarske proizvodnje - zaključak je analize.


Komentari članka

Vezani članci

Na domaćim farmama čak 18.000 grla nema kupca

24.05.2020.

Na gospodarstvima domaćih uzgajivača stoke nalazi se 18 tisuća grla koja su u optimalnoj dobi i tjelesnoj težini za klanje ili su ju već prerasli, a čiji vlasnici zbog smanjene potražnje imaju problema s njihovim plasiranjem na tržište. Procjena je da je

Vlada: Proizvođačima tovne junadi, svinja, janjadi i klaonicama 9 milijuna kuna pomoći

22.05.2020.

To je jedna u nizu mjera kojom se pokušava pomoći poljoprivrednim prozvođačima, posebice u stočarskoj proizvodnji, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

Najbolji Royalov sin - svjetski rezultat hrvatskog uzgoja simentalca!

22.05.2020.

Stara Kapela selo je koje postaje fenomen hrvatskog stočarstva. Naime, najnoviji bik uzgojen na OPG Šobak, već je četvrti vrhunski genomski testirani bik koji se koristi za umjetno osjemenjivanje.

Obitelj Tomiša zaokružila proizvodnju, od magarećeg mlijeka i kozmetike do humusa

22.05.2020.

Onima koji sada kreću u neku sličnu priču, poručujemo - počeci su uvijek teški, no ako znate što želite postići i vjerujete u ono što radite te se dovoljno potrudite, uspjeh je zagarantiran, kažu Karmen i Marko Tomiša.

Queen Sheep obitelji Lenac: Tržište stvorili sami, a kad nisu mogli eko certifikat ishodili - halal

14.05.2020.

Odlučili smo se za potpuno personalizirani pristup ovčarstvu i zaštitili međunarodno brand pod nazivom 'Queen Sheep' te samim time pokazati našim klijentima da imenom i prezimenom stojimo iza svoga proizvoda, kaže Damir Lenac.

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2050 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 357 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija