Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2019

Ratare uništile štete od divljači zbog "žilet-žice"

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Ratare uništile štete od divljači zbog "žilet-žice"

Enormne štete od divljači na svim usjevima i neisplata naknada razlozi su zbog kojih su se jučer, na jednoj od niza gotovo uništenih poljoprivrednih površina, okupili ratari s područja Topolja, odnosno Općine Draž. Prije svega jelenska divljač, ali i divlje svinje, iz godine u godinu čine im sve veću štetu, pa nije ni čudo, kako kažu, da sve više razmišljaju o odlasku u inozemstvo, umirovljenju ili nekom trećem rješenju.

- Štete su sve veće. Bilo ih je i ranije, ali ovo sada više nije za izdržati - u ime PZ-a Bajmak iz Topolja kaže Vinko Kovačev, naglašavajući kako ne pomažu ni sudske tužbe protiv lokalnih lovačkih društava čiji ih predstavnici, tvrdi, čak i pozivaju na njihovo podnošenje, ali uz dodatak kako ‘‘šteta nikada neće biti nadoknađena‘‘, u što se i osobno uvjerio. Članovi njegove zadruge obrađuju približno 400 hektara zemljišta, dok se cijelo poručje u sjevernoj i sjevernoistočnoj Baranji, gdje su štete najveće, proteže na desetak tisuća hektara. Pričalo se, nastavlja, kako jeleni neće ‘‘napasti‘‘ uljanu repicu, koju su upravo stoga posijali na 13 hektara, ali se to pokazalo netočnim.

- Ovdje živimo već tristo godina. Nitko nas nije uspio otjerati, ali će to učiniti divljač i nebriga države - ogorčen je Kovačev. Seljaci tvrde kako je, prije podizanja ‘‘Orbanove‘‘ žice na granici između Mađarske i Hrvatske, ovdje bilo približno 2000 grla jelenske divljači. Znaju da je upravo ovo područje raznoj divljači stoljećima ‘‘migrantski put‘‘ budući da jeleni ne poznaju granice, ali im je, podizanjem ograde, on zatvoren.

- Broj jelenske divljači narastao je na sigurno 3500 grla jer su se ženke u međuvremenu telile, pa možete misliti kakve štete nastaju - kaže Matija Andrić, čija tvrtka zapošljava četvero ljudi i obrađuje 250 hektara poljoprivrednih površina. Kaže kako se čelni ljudi mjesnih lovačkih društava ‘‘zaklinju‘‘ da godišnje smiju odstrijeliti samo četrdesetak grla jelenske divljači, što je kap u moru silnog krda. Predlaže da se dio jelena na neki način preseli u neke druge krajeve Hrvatske jer će za koju godinu njegova općina - opustjeti.

Kao većina tamošnjih seljaka, kreditno je zadužen i Stjepan Črep. Ni on se ne može pomiriti s činjenicom da manja skupina pojedinaca od tako velikog broja divljači ima i te kakve koristi, a većina mještana nesagledive štete. Živi isključivo od poljoprivrede, što neće više moći jer su mu uništeni gotovo svi usjevi na 30-ak hektara posijanih površina. Nešto mlađi, Mario Rakić, inače iz Osijeka, kaje se što se poljoprivredom počeo baviti upravo u vrijeme podizanja ‘‘žilet-žice‘‘ između Mađarske i Hrvatske, nastavljajući tako posao koji je započeo njegov otac. Objašnjavaju kako je dio usjeva totalno uništen, dok su jeleni na dijelu klipove kukuruza samo zagrizli, što je dovoljno za pojavu bolesti i zaraze, zbog koje njihovo zrno nitko neće otkupiti. Nisu pomogle ni hajke na divljač, bacanje petardi, repelentni... Zbrajaju gotovo milijunske štete i od države pod hitno traže neko rješenje.
- Ili mi ili divljač! Ovo je gore od rata - podvlače.


Komentari članka

Vezani članci

Ivan Delibos uzgaja eko proljetni ječam koji manje obolijeva od jesenskog

06.12.2019.

Ivan Delibos jedan je od rijetkih proizvođača ekoloških žitarica u Slavoniji, ali i u široj regiji. Sustavno istraživanje dovelo ga je do ječma, prilagođenog potrebama suvremenog čovjeka.

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

15.10.2019.

Cilj je proizvesti milijun tona pšenice, što Hrvatska može lako ostvariti na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta

U žetvi soje

07.10.2019.

Iako su kiše prekidale žetvu urod soje je solidan. U Slavoniji i do četiri tone po hektaru. Soje je sve više, žanjemo je ove godine s rekordnih 80.000 hektara. No sjemenska soja je podbacila, urod je - kao u Požeškoj dolini - prepolovljen.

Ratarstvo raste, a sve drugo opada ili stagnira

02.10.2019.

"Nužno je postići stupanj samodostatnosti te podići konkurentnost hrvatskog poljoprivrednog proizvoda", kaže Denis Matijević

Cijena hektara oranica porasla na 24.347 kuna

30.09.2019.

Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj lani je iznosila 24.347 kn/ha pri čemu je cijena u Jadranskoj Hrvatskoj bila za 18.166 kuna veća nego što je bila na kontinentu, podaci su Državnog zavoda za statistiku

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 994 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1014 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 356 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg