Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Pro 2016

Razotkrio nam se svestrani menadžer koji je od hrvatske tvrtke učinio svjetskog igrača

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivica Kruhoberec  

Razotkrio nam se svestrani menadžer koji je od hrvatske tvrtke učinio svjetskog igrača

Godinu dana nakon što je u potpunosti preuzeo varaždinski Solvis, ukupni prihod tog jedinog hrvatskog poduzeća koje proizvodi solarne panele i solarne elektrane skočio je na 87 milijuna kuna, prošle godine već je iznosio 187 milijuna, a ove godine bit će blizu 300 milijuna kuna. Tajnu uspješnog poslovanja i svoj profesionalni preokret od magistra farmacije prema proizvodnji fotonaponskih modula, tportalu otkriva vlasnik ove zeleno-energetske tvrtke Stjepan Talan, koji je nekoliko godina plovio i glazbeno-menadžerskim vodama. Ovaj svestrani menadžer ističe kako da mu nikada nisu bile bitne samo brojke već građenje kulture poduzeća u kojem bi svi trebali biti zadovoljni. Naročito radnici jer na poslu provedu više od trećine svog vremena

'Promijenio sam neke stvari i ljude u poduzeću te smo otpočeli borbu na tržištu. Nažalost, ne domaćem, koliko stranom s kojeg dolazi više od 80 posto prihoda, osobito njemačkog, francuskog i nizozemskog. Izvozimo u gotovo sve države EU-a, ali i u Dubai, Tursku, Maroko i druge zemlje. Zbog toga smo povećali kapacitet proizvodnje s početnih 15 MW na 30, pa na 60, a onda na 100 MW', otkriva Stjepan Talan, predsjednik Uprave i vlasnik Solvisa, odgovarajući na pitanje kako tvrtka uspijeva ostvarivati toliki rast, i to još u području obnovljivih izvora energije.

Talan ne skriva da poslovanju na ruku idu i antidamping mjere EU-a, odnosno carinski nameti kojima je cilj zaštita europske proizvodnje. No to nije sve.

'Dobro se nosimo na europskom tržištu zbog cijene rada koja je kod nas još uvijek nešto niža, što nam daje prednost jer imamo poluautomatiziranu proizvodnju u kojoj je 130 od 160 zaposlenika. No možda i važniji razlog je taj da smo prilagodljivi tržištu kojemu, osim proizvoda iz masovne proizvodnje, nudimo i specijalne proizvode. Imamo desetak inženjera koji razvijaju dvije skupine proizvoda: standardne, serijski proizvedene module, i posebne, odnosno prema narudžbi. I po tome smo posebni. Proizvodimo, primjerice, solarne klupe i komponente za njih, zatim solarne nadstrešnice za autobusna stajališta, pa solarna stabla kakva su u Ludbregu ili Dubaiju te fasadne module koje smo isporučili za studentski kampus u Kopenhagen. Zadnje smo isporučili solarna stabla u Maroko gdje je ovog mjeseca bila konferencija o klimatskim promjenama', nabraja Talan.

Od lijekova do fotonaponskih modula

Iako bi se to možda prvo pomislilo, Talan nije elektrotehničar, ekonomist ili nešto slično, već magistar farmacije. Do 1990. godine radio je u ljekarni, a čim se moglo osnovati privatno poduzeće, pokrenuo je Medifarm, tvrtku za uvoz i distribuciju lijekova.

'Bio sam voditelj ljekarne i ne mogu reći da sam bio nezadovoljan. Međutim, poduzetnički izazov je bio jači. Želja da se okušam na tržištu. Moja vizija rada i uspjeha mogla bi se svesti na izazov, odnosno da, nakon što postigneš nešto, valja krenuti u nešto novo, nešto što nije već dobro poznato i jednostavno, ali ne i neizvjesno, već izvjesno na osnovu saznanja s kojima raspolažeš', objašnjava.

U razdoblju od 1991. do 2003., kako dodaje, Medifarm se dobro razvijao. Tako je kupio zagrebački Velebit, a bio je i dokapitaliziran od strane američkog investicijskog fonda.

'Imali smo kontinuirani rast i razvoj tvrtke koja je imala 130 zaposlenih i promet od 700 milijuna kuna. I tada, na vrhuncu Medifarma, prodao sam ga njemačkom Phoenixu, vodećem europskom distributeru lijekova koji posluje u 23 europske zemlje. Nijemci su kupili i zagrebačku Farmaciju, a ja sam dobio zadatak da spojim te dvije tvrtke u Phoenix Hrvatska', prisjeća se Talan.

Naglašava da mu nikada nisu bile bitne samo brojke, odnosno veličina poduzeća, već građenje kulture poduzeća u kojem bi svi trebali biti zadovoljni.

'Svaka kompanija mora imati svoju kulturu. To uključuje i pristup zaposlenicima, odnosno pod kojim uvjetima rade, radnim i financijskim, ali i imaju li izlete, zajednička druženja, sastanke u dobroj atmosferi… Nije važno samo raditi, već imati tvrtku u kojoj su zaposlenici zadovoljni i u ugodnom ozračju jer na poslu provedu više od trećine vremena. Upravo zato nije sve u veličini poduzeća. Štoviše, lakše je postići u više manjih poduzeća koja mogu i surađivati', napominje.

Phoenix Hrvatska Talan je vodio pet godina kao country menadžer za Hrvatsku.

'Nisam pomišljao novac staviti u banku i mirno živjeti, mene pokreću svakodnevni izazovi'

'Nakon tih uspješnih godina, zaključio sam da mi takav menadžerski posao ne leži. Nisam osjećao zadovoljstvo', ističe.

Nakon pet godina uspješnog menadžerskog posla, neki bi se odlučili za mirniji život od novca ostvarenog od prodaje poduzeća. No ne i Talan, koji se odlučio za novi poduzetnički pothvat.

'Nisam pomišljao na to da novac stavim u banku i mirno živim, putujem. Meni je zadovoljstvo stvarati. Pokreću me svakodnevni izazovi, a veseli ulazak u novo, nepoznato područje, ali koje me zaokupi. Razmišljajući došao sam do zaključka da to treba biti nešto esencijalno, ali novo, ekološki i zeleno, blisko zdravlju. Kao i lijekovi. Tako sam došao do obnovljivih izvora energije, a znao sam odmah da mora biti vezano uz Sunce. Tako je pala odluka da 2008. budem investitor u Solvis s bivšim partnerom koji ga je u početku i vodio', prisjeća se Talan dodajući da su ga u obitelji razumjeli jer i supruga ima svoj posao vezan uz ljekarne u Varaždinu i Zagrebu.

Solarna energija je globalna industrija i moraš znati što se događa na tom području i u najzabačenijem kutku svijeta

Da je uistinu zaokupljen solarnom energijom, vidljivo je po tome da ima pregled što se na tom području zbiva ne samo u Europi, nego u SAD, Kini i Japanu, a upoznat je i s njezinom prodajom u Africi te Južnoj i Sjevernoj Americi.

'To je globalna industrija i moraš biti u tome. Imati gotovo sve na dlanu. Solvis je mala tvrtka u svjetskim razmjerima i nužan je pregled svega da bi se pozicionirao. Zato odlazimo na sajmove po Europi i u SAD, Kinu, Japan pa Ukrajinu, Bliski istok i Azerbajdžan', objašnjava.

U početku, međutim, Solvis nije imao pozitivno poslovanje.

'Bilo je kriza. Međutim, svaka industrija ima uspone i padove. Unatoč svemu što je bilo, ništa se loše nije dogodilo jer se tvrtka stalno razvijala i ništa se nije dogodilo što bi me pokolebalo. Uvijek razvoj i rast. U poslu i životu ima uspona i padova. Ne treba se predati. Može te nešto pokolebati, ali ne i odustati. U krizi treba nešto poduzetni, kao i u dobrim vremenima da se posao unaprijedi. Ključno je kod poduzetništva znati kuda se ide i vjerovati, ali ne bez osnove. Ja sam ušao u sve pore industrije i zaključiti je li nešto održivo ili ne. Naš posao je energije od Sunca uz pomoć silicija koji je dosta rasprostranjen. Čovjek nije dugo znao kako obraditi silicij da bude iskoristiv. Nedostajala je tehnologija koja se razvijala i čiji sam razvoj pratio. Zaključio sam da se ide u pravom smjeru i odatle moja vjera', objašnjava Talan napominjući da je iskoristivost ćelija 2008. bila 11 posto, a danas 20 posto, a kada će biti 30 posto, solarni paneli bit će najpovoljniji izvor energije.

Zahvaljujući njegovoj upornosti i marnosti, Solvis je ostao jedini proizvođač solarnih panela nakon što su se iz Hrvatske povukli strani proizvođači.

'Nakon dvije, tri godine krize, mnogi su u Europi odustali. No, ni i mi. Zaključili smo da je to privremeno i da slijedi daljnji rast i razvoj. Isto ako sada vidimo novi ciklus u sljedećoj dekadi iza 2020. Bit će to razdoblje učestale i svakodnevne primjene solarne energije. Sada je ona još subvencionirana i oslanja se na velikim projektima. No to će se promijeniti. Na pravom smo putu. U idućem desetljeću imat ćemo veliku priliku jer će se razvijati tehnologija i otvarati tržišta. A u skladu s time i Solvis. Očekujem da će solarna energije biti prilagođena za razne prilike, kao npr proizvodnja za kućnu uporabu, vozila, mini proizvodnja u dvorištima… Gotovo da nam neće trebati električna mreža', najavljuje Talan te ukazuje da Hrvatska ima solarnih izvora ukupne snage svega 50 MW jer nema volje da se napravi analiza zašto su druge zemlje poput Njemačke i Danske toliko otišle sa solarnim izvorima.

Jednom farmaceut, uvijek farmaceut

Budući da je po struci magistar farmacije, Talan nije mogao potpuno izići iz svog osnovnog područja koje mu je i dalje pri srcu. Stoga je osnovao Farmex koji se bavi prirodnim lijekovima, a zastupnik je vitamina i minerala američkih kompanija za regiju. 'To je kompaktna tvrtka s 25 zaposlenih i stabilnim prometom. Iduće godine krećemo u izgradnju poslovno skladišne zgrade veću od 2.000 kvadrata koja će biti u skladu s novim građevinskim i arhitektonskim rješenjima. Fasada će biti od solarnih modula koji će je napajati. Vjerojatno će biti energetski neovisna, a javna električna mreža služiti samo kao rezerva. U najmanje mogućem roku planiramo da sva naša vozila budu električna s natkrivenim parkiralištem na kojem će biti moduli i punionice', najavljuje.


Komentari članka

Vezani članci

Opet kreće navala na solare: Država sufinancira panele za kuće, udvostručili budžet

08.10.2025.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srijedu od 9 sati ponovno otvara Javni poziv za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama, a za taj program ukupno je dostupno čak 20,5 milijuna eura

Varaždinac kojeg kineski solarni paneli nisu uspjeli slomiti – zasut je narudžbama

25.03.2024.

Stjepan Talan, vlasnik varaždinske kompanije Solvis, za FORBES Hrvatska govori o tome kako je opstao u aktualnoj proizvođačkoj krizi na europskom tržištu solarnih panela. Kaže i da partneri iz Kine nude da se repromaterijal, odnosno solarne ćelije koje in

Donosimo detalje najambicioznijeg industrijskog projekta u Hrvatskoj i pitanje teško milijardu eura: Je li to izvedivo?

13.12.2023.

U šibenskoj industrijskoj zoni Podi njemački investitori planiraju, u suradnji sa znanstvenicima, od nule izgraditi cijelu industriju solarnih panela koja bi konkurirala kineskim proizvođačima te pokrenuti proizvodnju zelenog vodika i sintetičkog goriva.

Kreće sufinanciranje ugradnje solara na kuće, evo kako do novca

16.11.2023.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je u srijedu javni poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana do 50 posto troškova investicije građanima koji su u 2023. instalirali u kućanstvima fotonaponsku elektranu ili će to učiniti do k

Do kraja godine novi natječaj za sufinanciranje ugradnje solara

20.09.2023.

'Do kraja ove godine raspisat ćemo natječaj u vrijednosti od 125 milijuna eura, to je natječaj za digitalnu i zelenu tranziciju, resorno učinkovito gospodarstvo, a ciljamo na srednja poduzeća koja imaju visok energetski intenzitet. Vaučeri za digitalizaci

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk