Realne cijene energenata potiču ulaganja

Nakon što je Vlada odredila 18 prioritetnih investicijskih energetskih projekata od državnog interesa vrijednih 3,85 milijardi eura, mnogi su se s razlogom sjetili čuvene Galileove rečenice: »Ipak se kreće«, jer ona možda najbolje oslikava svojevrsni optimizam koji je u hrvatskoj energetici, ali i cijelom gospodarstvu, potaknula ta odluka kao jedan od najvećih dijelova Vladina investicijskog paketa teškog ukupno 13,85 milijardi eura.

Naime, dugo je godina u Hrvatskoj energetici vladao pravi investicijski zastoj u kojem se, nažalost, investiralo puno manje nego što je trebalo. Zato nije ni čudo da se postupno povećavala ovisnost Hrvatske o uvozu energije, pa sada već uvozimo više od 50 posto potreba. Koliko to teške posljedice može imati, najbolje se vidjelo pretprošle zime kad smo zbog rusko-ukrajinskog spora i prekida transporta preko Ukrajine usred najvećih zimskih hladnoća bili suočeni sa snažnim redukcijama plina, jer oko 40 posto potreba zadovoljavamo ruskim plinom. Ako već ne možemo, osim u slučaju velikih neočekivanih otkrića, idućih godina bitnije povećati vlastitu proizvodnju nafte i plina, jer je Hrvatska relativno siromašna tim energentima, u pravu su stručnjaci koji tvrde da svu potrebnu struju možemo proizvoditi sami, a onda kupovati samo jeftinije viškove na europskom tržištu. Zato se glavnina najvećih investicijskih projekata iz Vladina paketa odnosi na elektroenergetiku, prije svega na gradnju novih elektrana: od gradnje trećih blokova velikih termoelektrana Sisak i Plomin, preko gradnje HE Ombla kod Dubrovnika i po nekoliko hidroelektrana na Savi, Dravi, Lici i Gackoj, do gradnje geotermalne elektrane u općini Legrad i elektrane na biomasu u Velikoj Gorici.

Većina ostalih prioritetnih investicijskih projekata odnosi se na preostale dvije velike energetske tvrtke u državnom vlasništvu: Janaf i Plinacro. Dok će Janaf najviše ulagati u povećanje novih spremnika za naftu i naftne derivate, jer se sve više traže na tržištu, a nužni su i za hrvatske obvezne zalihe nafte i goriva, te u preseljenje naftovoda s Krčkog mosta zbog sigurnosnih razloga u podmorje. Plinacro, uz već započeta velika ulaganja u gradnju magistralnih plinovoda, planira i gradnju novog podzemnog skladišta plina u Grubišnom polju, koje će se koristiti u vrijeme maksimalne zimske potrošnje. Međutim, Vlada je zasad predstavila samo popis glavnih projekata koji će se, prema riječima premijerke Jadranke Kosor, postupno povećavati. Koji će od tih projekata prvi krenuti u provedbu, bit će jasnije za 15 dana, jer do tada nadležne državne tvrtke (u ovom slučaju HEP, Plinacro i Janaf) moraju Vladi dostaviti prijedloge financiranja i dinamiku realizacije svakog pojedinog projekta. No, neke su tvrtke već odredile što će prvo u provedbu. Uz započetu gradnju trećeg bloka plinske termoelektrane Sisak HEP, na primjer, do kraja ove godine planira objaviti natječaj za gradnju HE Ombla i trećeg bloka TE Plomin. Dok će 125 milijuna eura za prvu osigurati sami, za financiranje druge, vrijedne 800 milijuna eura, očekuju pomoć zainteresiranih investitora.

No, novca za ulaganje u energetske projekte ne bi trebalo nedostajati, jer su potencijalni investitori već više puta iskazivali svoj interes za takva ulaganja. Ali da bi one bile isplative, nužno je uvođenje realnih cijena energenata.