Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2022

Recesija Hrvatskoj ne prijeti, no vjerojatan je pad kupovne moći

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor Bošnjak  

Recesija Hrvatskoj ne prijeti, no vjerojatan je pad kupovne moći

Hrvatskoj sljedeće godine ne prijeti recesija, no prijeti stagnacija, odnosno stagflacija, prognozira za naš list ekonomski stručnjak Damir Novotny. Inflacija, kaže on, pozitivno djeluje na ekonomske aktivnosti. U prvom koraku nas inflacija šokira, pojašnjava, u drugom koraku napuni proračun, pa proračun povećava plaće ili transfere, dakle intervenira na tržištu u smislu jačanja kupovne moći, potražnja se povećava i vrtimo se u krug - neka vrsta "beskrajnog dana". Povećavanje plaće - povećavanje potražnje, pa obrnuto, uz inflaciju i tako stalno.

"Gotovo je sigurno da će se dogoditi scenarij iz 70-ih godina prošlog stoljeća nakon ‘naftnog šoka‘, da inflacija neće biti zaustavljena, ali neće biti ni previsoka. Samo, tada su vlade bile niže zadužene, pa su snažnije intervenirale, sada su više zadužene, pa vjerojatno neće toliko intervenirati. Mnogo toga ovisi i o intervenciji središnjih banaka u smislu smanjivanja količine novca u optjecaju. Oni ne mogu poništiti emisiju novca, recimo, u proteklih deset godina se količina novca udvostručila, iako tako jakog ekonomskog rasta nije bilo. I Hrvatska narodna banka povećala je količinu novca u optjecaju, prije desetak godina devizne su pričuve iznosile 18 milijardi kuna, a monetarna masa je bila 30 % manja. Na kraju ovog kvartala su devizne pričuve oko 23 milijarde, ali i monetarna masa je došla do 23 milijarde eura. Tako da je ta nagla, velika količina novca i na domaćem tržištu, ali posebno u eurozoni, omogućila intervencije vlada. One su se zaduživale, pogotovo u vrijeme intenzivnog COVID-a, imali smo intervencije Europske komisije, tako da se na tržištu našla velika količina novca, a malo roba. Tako da je ovo zapravo kriza ponude, a ne potražnje", ističe Novotny. On kaže kako su vlade intervenirale na strani potražnje, što je besmisleno, jer zapravo nema dovoljno roba po cijenama koje smo naviknuli vidjeti ranije, zbog situacije u azijskim zemljama i krize u Kini, koja je u dubokim, strukturnim problemima. Njihova radna snaga više ne želi raditi po tako niskim cijenama, stambeni fond se naglo povećao, ali su porasli troškovi njegova održavanja. Tako da će se, kaže, i robi koja dolazi iz Kine s vremenom podizati cijena. Nećemo moći održavati inflaciju na niskoj razini, kao prije COVID krize, smatra Novotny, dodajući kako sve to govori u prilog tezi da će i Europska središnja banka podići ciljanu stopu inflacije, vjerojatno sa 2 na 4 posto, te da će se inflacija kretati između 4 i 6 posto u eurozoni, uz vrlo anemičan - gotovo nikakav ekonomski rast.

Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb, kaže da će podizanje kamatnih stopa u Europi biti relativno sporo, u odnosu prema SAD-u i ostatku svijeta, zbog specifičnih europskih razloga - visoke razine javnog duga pojedinih zemalja. Podizanje kamatnih stopa u Hrvatskoj bit će, ističe, još sporije od prosjeka EU-a jer uvođenjem eura dolazi do oslobađanja značajnog viška rezervi banaka. Onaj dio koji će, smatra on, biti problematičan tiče se proizvodnje, odnosno industrije, a vezano je uz izvoz - na njemačko i talijansko tržište. Misli da će industrija biti najjače pogođena.

"No hrvatska ekonomija i ovi naši specifični čimbenici, trebali bi dosta ublažiti te očekivane negativne procese. Sektor usluga i digitalnih platformi, dio vezan uz EU fondove, ovaj bi put mogli proći relativno manje okrznuti. Stoga se neka duboka recesija ne očekuje. Hrvatska ima čak i ne tako lošu energetsku situaciju u odnosu prema ostatku Europe. Ima nešto vlastitih izvora, kao i logističku priču relativno povezanu. Ono što je možda više problem je neizvjesnost vezana uz Ukrajinu, zato što svi odgađaju odluke o investicijama u ovaj dio svijeta koji je ‘na granici, u štitu‘ - baltičke zemlje, Poljska pa prema Balkanu. Te zemlje postaju nesigurne u očima investitora dugoročno, zato što je teško spoznati razvoj situacije u budućnosti", kaže Lovrinčević. Dodaje da sad svi oklijevaju, zato i jest najveća inflacija u baltičkim zemljama. To se, kaže, može pretvoriti u trajno stanje, vrlo lako. Ako ova situacija potraje, mogla bi se pomaknuti cijela industrija od tamo, prema zapadu, Portugalu, Španjolskoj i drugim destinacijama", rekao nam je. No sve je to podložno dnevnim promjenama.

"Hrvatska ne bi trebala biti među onima u Europi koji će proći relativno lošije. Dapače, mislim da će recesija biti blaža, zbog specifičnosti koje sam spomenuo. Naravno, jedno je govoriti o recesiji kada govorite o hrvatskoj prosječnoj plaći, a drugo ako živite u Švicarskoj ili Austriji. U relativnim terminima recesija će biti blaža od prosjeka EU-a, a u apsolutnim i žešća - jer je riječ o siromašnom društvu. Mali poremećaji izazivaju velike posljedice kod stanovništva s niskom razinom dohotka", zaključuje.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije ni blizu samodostatna: ‘Najviše nam nedostaje mlijeka

16.05.2025.

Godinama uvozimo najviše mesa, pogotovo svinjetine, uvozimo sve više kruha i pekarskih proizvoda

U Hrvatskoj gotovo 181 tisuća aktivnih poslovnih subjekata, najviše je trgovačkih društava

14.05.2025.

UHrvatskoj je na kraju ožujka ove godine bilo 252.799 registriranih poslovnih subjekata, od čega 71,6 posto ili 180.999 aktivnih, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Treba razvijati industriju u kojoj smo jaki, a ne biti druga Njemačka

08.05.2025.

Industrija treba biti specijalizirana, tehnološki napredna, održiva i ukorijenjena u lokalne potencijale te povezana s globalnim tržištem

Najstarija hrvatska kompanija ove godine slavi 335 godina

28.04.2025.

Gavrilović ove godine obilježava tradiciju dugu 335 godina. Obiteljski biznis nastavio je nakon 1991. Georg - Đuro III. Gavrilović kupnjom tvornice konfiscirane 1945. Kompaniju danas vodi deveta generacija! Otac je jedini vlasnik, a sin Georg bavi se i pa

HNB: Porasla financijska imovina kućanstava lani porasla 10%, rasle i obaveze

28.04.2025.

NA KRAJU četvrtog tromjesečja 2024. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 106 milijardi eura, što predstavlja porast od 9,6 milijardi eura ili 10 posto u razdoblju od godine dana, objavila je danas Hrvatska narodna banka (HNB).

Tag cloud

  1. 2723 članka imaju tag turizam
  2. 2592 članka imaju tag hrvatska
  3. 1714 članka imaju tag svijet
  4. 1402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1941 članka imaju tag financije
  6. 1617 članka imaju tag izvoz
  7. 1502 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1296 članka imaju tag trgovina
  9. 1357 članka imaju tag ict
  10. 1200 članka imaju tag investicije
  11. 1268 članka imaju tag industrija
  12. 1059 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1033 članka imaju tag menadžment
  14. 857 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1159 članka imaju tag EU
  16. 636 članka imaju tag opg
  17. 776 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag poticaji
  19. 654 članka imaju tag tehnologija
  20. 692 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 386 članka imaju tag potpore
  23. 963 članka imaju tag kriza
  24. 511 članka imaju tag eu fondovi
  25. 490 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 517 članka imaju tag porezi
  27. 476 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 488 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 427 članka imaju tag osijek
  30. 515 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 425 članka imaju tag start up
  33. 498 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag energetika
  35. 459 članka imaju tag BDP
  36. 411 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 337 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor