Regije i nezaposlenost gricnuli uštede

U samo desetak dana srušio se Vladin plan da državnu potrošnju u odnosu na prošlu godinu smanji za 4,6 milijardi kuna i da proračun u ovoj godini bude 117,6 milijardi. Umjesto toga državni će proračun, predložila je Vlada na jučerašnjoj sjednici, biti težak 118,8 milijardi kuna, što znači da je potrošnja za 3,4 milijarde manja nego lani.

Ministar financija Slavko Linić ustvrdio je da je potrošnja zapravo manja za četiri milijarde kuna, ali se u rashode moralo "uvesti" i oko 600 milijuna kuna koje Hrvatska planira dobiti iz europskih fondova, što povećava potrošnju, ali ne i deficit, jer je riječ o financiranju iz posebnih izvora, koji nisu kredit, nego bespovratna pomoć. Objasnio je ministar i kako je proračunski rez pao s 4,6 milijardi kuna na četiri milijarde. U Vladi su odlučili potrošiti dodatna sredstva na aktivnu politiku zapošljavanja i naknade za nezaposlene, programe regionalnog razvoja, a povećan je i iznos koji će dobiti poljoprivreda. Najveći dio uštede, gotovo dvije milijarde kuna, "platit" će zaposleni u državnoj upravi i javnim službama, jer im se smanjuju dodaci na plaće, koji su u pojedinim slučajevima iznosili i 30 posto, raskidaju se ugovori na određeno vrijeme, a smanjuje se i prekovremeni rad. Vlada na tom planu nije dirala u prava iz kolektivnih ugovora, ali visoki izvor iz Banskih dvora poručuje da će, ako se ministarstva ne budu držala uštede na dodacima, na red doći i ta prava. Najveći gubitnici u ovom proračunu su i poljoprivrednici, kojima se subvencije smanjuju za trećinu, odnosno 817 milijuna kuna, te Hrvatske željeznice, kojima su subvencije i pomoć srezane za više od pola milijarde kuna.

Tako smanjenu potrošnju Vlada planira pokriti s gotovo 109 milijardi kuna prihoda pa će minus u državnoj blagajni biti 9,9 milijardi, što znači da će proračunska rupa u odnosu na prošlu godinu biti manja za oko 5,5 milijardi kuna. Uz sredstva za pokrivanje tog minusa država u ovoj godini mora pronaći i 9,25 milijardi kuna za otplatu starog duga pa je Vlada predložila da joj Sabor dade ovlast da se zaduži za 18,85 milijardi kuna. Izvanproračunski korisnici, poput Hrvatskih voda ili HC-a, mogu se zadužiti za još 2,681 milijardu kuna. Vladin je plan da se zaduženje u jednakim iznosima obavi na inozemnom i domaćem tržištu. Na inozemnom tržištu planira se izdati obveznica od najmanje milijardu eura, ali u Vladi zasad ne žele govoriti o tome kad će to točno biti i na koje će se tržište ići po novac. Već danas Vlada će se na domaćem tržištu zadužiti za 700 milijuna eura kroz trezorske zapise, a očekuje se da će kamata biti oko pet posto. Ministar Linić najavio je i da će država oko dvije milijarde kuna zaraditi od privatizacije pa se za taj iznos može smanjiti potreba za zaduživanjem. Plan je prodati Croatia osiguranje, a u Vladi nam je potvrđeno da će država u toj osiguravateljskoj kući zadržati samo 25 posto dionica, dok će u Hrvatskoj poštanskoj banci prodati cijeli udio.Premijer Zoran Milanović najavio je da će Vlada svoj plan obvezne srednje škole realizirati tako da ga financijski potpomogne pa će se kroz amandmane u proračun dodati i sto milijuna kuna za financiranje prijevoza učenika.

Za vjerske zajednice država će ove godine izdvojiti oko dva milijuna kuna više, odnosno ukupno 272,7 milijuna. Najveći dio tih sredstava odnosi se na financiranje ugovora sa Svetom stolicom, koji će proračun koštati kao i lani - 245 milijuna kuna. S druge strane, kroz obrazovni resor Vlada planira gotovo upeterostručiti potporu Hrvatskom katoličkom sveučilištu.