Reinvestiranje dobiti smanjivat će osnovicu poreza

Hrvatski poduzetnici godišnje plate oko 6 milijardi kuna poreza na dobit. Hrvatska Vlada daje im priliku da velik dio tog novca ulože ponovo u vlastito poslovanje i tako smanje svoju poreznu obvezu. Vlada ujedno očekuje da će reinvestiranje dobiti dovesti do rasta proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta.

Izmjene u sustavu poreza na dobit donesene su prošli tjedan zajedno s nekoliko drugih poreznih zakona. Prema riječima premijera Zorana Milanovića, zajednički nazivnik poreznog paketa je rasterećenje gospodarstva i snažnije oporezivanje potrošnje. To je nešto što se mora učiniti da bi Hrvatska sačuvala ekonomski kredibilitet i potaknula oporavak privrede, istaknuo je premijer. Ministar financija Slavko Linić objasnio je da će se od poreza oslobađati dobit koja se ponovo ulaže u temeljni kapital poduzeća. O tome će skupštine trgovačkih društava morati donositi posebnu odluku i to će biti temelj za smanjenje osnovice poreza na dobit. Ovaj model oporezivanja dobiti primjenjivat će se od 1. siječnja 2013. Zadržavanje dobiti u poslovanju tvrtke poticat će se i novim porezom na dividendu od 12 posto. Država očekuje da će prihod od tog poreza donijeti oko 220 milijuna kuna u državnu blagajnu. Od plaćanja poreza bit će oslobođeni mali dioničari, odnosno oni čiji prihod od dividendi ne prelazi 12.000 godišnje. Linić je dodao da će Vlada potražiti rješenje kojim neće oporezovati dioničare u društvima ESOP, odnosno, društvima malih dioničara koja su u postupku privatizacije postala većinski vlasnici nekih poduzeća. „Taj model se pokazao uspješnim i nastojat ćemo zaštititi njihove interese“, rekao je Linić.

Vlada je izmjenom Zakona o PDV-u potvrdila najavu da se osnovna stopa podiže sa 23 na 25 posto. Uz nove međustope od 10 posto na dječju hranu, jestiva ulja i masti, te opskrbu vodom, uvedena je i međustopa na bijeli šećer od trske i šećerne repe. Na taj se način nastoji zaštititi najsiromašnije građane, jer se očekuje da se zbog većeg PDV-a doći do određenog rasta cijena u maloprodaji. Međustopa od 10 posto na hranu i piće u ugostiteljskim objektima primjenjivat će se od 1. siječnja 2013. godine. Tog dana počet će vrijediti i propis po kojem se povećava iznos koji određuje je li porezni obveznik tromjesečni ili mjesečni obveznik poreza na dodanu vrijednost. Umjesto dosadašnjih 300.000 kuna, prag se podiže na 800.000 kuna. To znači da će mali poduzetnici s prihodom to tog iznosa podnositi samo četiri obrasca PDV-a umjesto 12 obrazaca. Obvezni prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost određen je na 230.000 kuna. Poduzetnici s manjim obujmom poslovanja moći će poslovati jednostavnije i jeftinije, jer neće morati utvrđivati obvezu PDV-a, ni podnositi odgovoarajuće prijave. Porezni obveznici s manjim prihodom mogu i dalje ostati u sustavu PDV-a, ali onda iz tog sustava ne smiju izaći najmanje pet godina. Još jedna olakšica poduzetnicima bit će i smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje radnika, sa 15 na 13 posto. Zakon će vrijediti od 1. svibnja ove godine. Na taj će način u 2012. poslodavci uštedjeti 1,5 milijardi kuna, a u 2013. godini 2,17 milijardi kuna. Zajedno sa 300 milijuna kuna koliko će poduzetnici morati manje davati za spomeničku rentu te vodni i šumarski doprinos, Vlada je za oporavak privrede oslobodila više od 2,7 milijardi kuna. "Već nakon prvih sto dana našeg rada vidjet će se pomaci u ekonomskom životu", rekao je ministar gospodarstva Radimir Čačić.

Na prijedlog ministrice okoliša Mirele Holy na tjedan je dana odgođena odluka o osnivanju Agencije za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Osnivanje agencije predlaže Ministarstvo gospodarstva, a ministar Čačić je istaknuo da će to biti snažan instrument za poticanje ulaganja u tom sektoru. Ministrica Holy smatra da u prijedlogu postoje nejasnoće u vezi s nezavisnošću Hrvatske energetske regulatorne agencije, koju zahtijeva EU, pa će Vladine koordinacije još raspravljati o toj temi.