Rekordan urod, prazni džepovi: Zašto ratari opet gube unatoč milijun tona pšenice?

Uz računicu da je ovogodišnji prinos pšenice sedam tona po hektaru, u netom završenoj žetvi Hrvatska je požela više od milijun tona te nama najvažnije krušarice, što je oko 200.000 tona više nego u 2024. godini, kada je prosječan prinos bio 5,8 tona po hektaru. Istina, jesenas smo je i zasijali 4 posto više nego ujesen 2023. godine - na 146.000 hektara.

- No kvalitetom je nešto slabija nego lani - kaže vlasnik i direktor kontrolne, laboratorijske kuće Inspecto Ante Nevistić. U strukturi, kaže, na treću i četvrtu klasu odnosi se 70 %, na drugu oko 24 %, a preostalih oko 6 % prva su klasa i premium zrno. U tih 70 % treće i četvrte klase – na treću se odnosi 49 %, a 21 % na četvrtu klasu.

Parametri
- Treće i četvrte klase pšenice ove je godine deset posto više nego lani, kada je omjer tih i preostalih klasa bio 60 prema 40, a sada je 70 prema 30. Prosječni proteini su 11,30, vlaga je oko 11 %, ukupne primjese su 3,70 - kaže Nevistić. Neizostavno koristi termin "četvrta klasa", a ne "stočna pšenica". Koliko će je biti, kaže, ovisi o odluci proizvođača – želi li visokoprinosnu ili visokokvalitetnu žetvu.

- Četvrta klasa ima svoje tržište, ona je prihvatljiva - kaže Nevistić.

Novi urod - stari problemi, mogao bi glasiti rezime i ove žetve te krušarice - od nezadovoljstva ratara cijenama, do "dežurne" izvozno-uvozne politike, u kojoj izvozimo jeftinu sirovinu, a uvozimo skupe proizvode.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako je u sramežljivim počecima žetve 2025. prinos išao od 7 pa do 10 tona po hektaru.

- U ovom je trenutku cijena pšenici na francuskoj burzi oko 200 eura po toni i otkupna cijena joj je na prošlogodišnjoj razini. Kod nas je za nju, za treću klasu, ponuđena cijena 160 eura, kojom ratari nisu zadovoljni, no u okolnostima u kojima jesmo, s takvom ponudom i potražnjom, to je to, a cijena na francuskoj burzi je za robu dovezenu na francusku burzu - kaže Barišić.

Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, ratar Matija Brlošić, pak ocjenjuje da je ovogodišnja kvaliteta pšenice i do 30 posto bolja od prošle.

- Jer, hektolitri su 80 i preko 80, a nekada je to bio glavni parametar za nju, no drugo je što kažu Kodeks i trgovci - kaže Brlošić. Ponuđene otkupne cijene za njega su, kaže, primjer nepoštene trgovačke prakse.

Na dug
- Njome se smatra praksa kada se proizvod otkupljuje ispod proizvođačke cijene, a trenutno se on, pšenica, otkupljuje ispod proizvođačke cijene, i to je nepoštena trgovačka praksa. Ako je na francuskoj burzi ona 200 eura po toni, zašto nije tolika i kod nas, a ne priče o tamošnjem tržištu, transportu, luci..?! Imamo i mi luku u Rijeci... Silos u Parizu ili Đakovu potpuno je jednak. Zašto se ona ne melje u Hrvatskoj - treba pitati Vladu, zašto je dopustila da se mlinovi pozatvaraju, pa ju onda jeftino izvozimo kao sirovinu da ju melju Talijani, Poljaci i rastuće uvozimo skupe proizvode, kruh, peciva... Jer izvezli smo pšenice u vrijednosti od 60 milijuna eura, a uvezli pekarskih proizvoda u vrijednosti od gotovo 360 milijuna eura - kaže Brlošić.