Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lis 2009

Rekorder je Zagrepčanin kojem je poslodavac lani isplatio ukupno 7.320.670 kuna dohotka

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Sanja Stapić  

Rekorder je Zagrepčanin kojem je poslodavac lani isplatio ukupno 7.320.670 kuna dohotka

Najveća lanjska plaća u Hrvatskoj težila je oko milijun eura ili točno 7.320.670 kuna, koliki je poreznicima prijavio dohodak od nesamostalnog rada jedan Zagrepčanin. Taj je rekorder na porezničkoj rang-ljestvici najvećih dohodaka od nesamostalnog rada, napravljenoj na temelju podataka iz obrađenih poreznih prijava, primao mjesečno 610.055 kuna, što je, usporedbe radi, svota koju mjesečno zaradi 117 prosječno plaćenih ljudi u Hrvatskoj.

Milijardu i pol kuna povrata
Na ljestvici 20 najvećih plaća, koje se kreću od 7,3 do 3,3 milijuna kuna, 16 pozicija drže građani s područja Područnog ureda Zagreb Porezne uprave, a dva su mjesta pripala Splićanima, jedan je na petome mjestu s 4,8 milijuna kuna, a drugi je osmi s 4,1 milijun godišnjeg dohotka od nesamostalnog rada.

Deseto mjesto pripalo je jednom Riječaninu koji je prijavio četiri milijuna kuna dohotka, a na 13. mjestu je Zadranin s 3,8 milijuna. Ovo je privremena ljestvica rekordera, sastavljena na temelju podataka Porezne uprave iz dosad obrađenih 975 tisuća poreznih prijava, što je 90 posto od ukupno primljenih 1,08 milijuna prijava. Sanja Bach, glasnogovornica Ministarstva financija, kaže da dosad povrat poreza građanima iznosi više od milijardu i pol kuna i da će se povrati obavljati lanjskom dinamikom, što znači da će poreznici nastojati u ovoj godini obaviti kompletan posao. Za kraj se, inače, ostavljaju prijave građana koje su nepotpune ili s njima ima nekih problema, pa nije loše kontaktirati svoju poreznu ispostavu kako bi se doznalo gdje je problem.

Na rang-ljestvici 20 najvećih prijavljenih dohodaka od obrta i slobodnih zanimanja, samo je šest Zagrepčana, a kolo vodi jedan hotelijer s područja splitskog Područnog ureda Porezne uprave, koji je prijavio poreznicima da je prošle godine ostvario 2,5 milijuna kuna dohotka. Na toj su listi još dva Splićanina: jedan je prijavio 928 tisuća kuna dohotka od rušenja građevinskih objekata i zemljanih radova, što mu je osiguralo 17. mjesto, dok je drugi na posljednjem mjestu s 899 tisuća kuna dohotka stečenih općim mehaničkim radovima.

Unosni građevinski radovi
Drugoplasirani u Hrvatskoj je zagrebački obrtnik koji je ugradnjom stolarije zaradio 2,3 milijuna dohotka, a treće mjesto drži građanin iz Pazina koji je dva milijuna kuna dohotka stekao kupnjom i prodajom vlastitih nekretnina. Na lanjskoj listi najviše je obrtnika koji se bave građevinarstvom i nekretninama. Dalmatinci, uz tri spomenuta Splićanina, imaju još dva predstavnika na obrtničkoj rang-listi, na 14. i 15. mjestu: Šibenčanina s 1,08 milijuna kuna dohotka od pekarstva i Dubrovčanina s 1,05 milijuna dohotka od elektroinstalacijskih radova.


Komentari članka

Vezani članci

Za 2 mjeseca kreće obvezno slanje e-računa, evo što donosi novi zakon o fiskalizaciji

04.11.2025.

Od 1. rujna na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji, čime je krenulo prijelazno razdoblje za veliku reformu - od početka 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati e-račune. Što to konkretno znači za poduzetnike i računovođe? Hoće li nova prav

Dodijeljeno preko 1.700.000 eura za izgradnju poduzetničkog inkubatora u Marčani

04.11.2025.

U Komunalnoj palači u Puli, danas je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Izgradnja zgrade poduzetničkog inkubatora u Marčani", kojim je Općini Marčana, kao dijelu Urbanog područja Pula, dodijeljeno 1.724.103,84 eura bespovratnih s

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Vrijedne lekcije iz europskog iskustva

21.10.2025.

Tri strateška koraka primjenjuju organizacije koje su, prema iskustvu Gi Group Holdinga, uvođenjem transparentnosti plaća ostvarile mjerljive pozitivne poslovne rezultate

Tag cloud

  1. 2796 članka imaju tag turizam
  2. 2646 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 662 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor