Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2023

Revizija i učinkovito korporativno upravljanje

Izvor: lidermedia.hr · Autor: lider.hr  

Revizija i učinkovito korporativno upravljanje

Piše: Zrinka Bratić, Hrvatska revizorska komora
Financijski izvještaji su ‘krvna slika‘ kompanije na temelju koje se postavlja dijagnoza, a sudionici na financijskim tržištima donose nerijetko skupe ekonomske odluke.

No, što kada se ispostavi da su odluke rezultirale gubitkom zato što su bile temeljene na financijskim izvješćima koja nisu odražavala pravu sliku zbog prijevara ili pogrešaka?

Dobro korporativno upravljanje je činiti pravu stvar i kada nitko ne promatra
Uglavnom se govori o odgovornosti Uprave za financijska izvješća, a zaboravljamo da je Uprava tek jedan od elemenata u dobro postavljenom i učinkovitom sustavu korporativnog upravljanja.

Uloga nadzornog odbora često se pojednostavljeno razumijeva kao formalna te se zanemaruje odgovornost članova nadzornih odbora za formiranje vrijednosnog sustava te praćenje nadzornih mehanizama kompanije. Tijela korporativnog upravljanja kao što su interna revizija i revizorski odbor dodatno trebaju biti u funkciji povećanja transparentnosti i usklađenosti poslovanja, kao i povećanja kvalitete financijskih izvještaja.

U kompanijama s učinkovitim sustavom korporativnog upravljanja ova tijela postoje i funkcioniraju koordinirano i usklađeno, s jasnim ciljem i spoznajom o svojim ulogama i odgovornostima. One odluke donose etično i transparentno te odgovorno rade na povećanju vrijednosti za sve dionike, koji zauzvrat u njih imaju povjerenje. Međutim, kako povećati njihov udio u gospodarstvu? Uspostavljanjem jasnih procedura i mehanizama djelovanja za članove tijela korporativnog upravljanja, kao i osiguranjem njihove stručnosti i neovisnosti. U kontekstu financijskog izvješćivanja time se smanjuje vjerojatnost prijevara i pogrešaka te uspostavljaju preduvjeti za kvalitetu i pouzdanost izvještaja.

Revizija je javni interes
Uloga vanjskog revizora je pružiti dodatnu sigurnost kroz neovisno mišljenje da financijski izvještaji ne sadrže materijalno značajne pogreške. Zbog prirode revizijskog posla sigurnost koju revizori daju nije apsolutna. Neovisno o tome, njome se ostvaruje primarni cilj revizije - služenje javnom interesu kroz provjeru financijskih informacija na temelju kojih različiti dionici (dioničari, vjerovnici, investitori, vlade, regulatori i dr.), donose odluke o ulaganjima, poslovanju, upravljanju i slično. Revizori tako igraju važnu ulogu u održavanju stabilnosti cjelokupnog poslovnog okruženja.

Osim toga, primjenjujući zakonska i profesionalna ograničenja revizori pružaju savjetodavne usluge kompanijama kako bi poboljšali njihove poslovne procese, unutarnje kontrole i upravljanje rizicima.

Usvajanjem nove Direktive o korporativnom izvješćivanju u održivosti (Direktiva (EU) 2022/2464), revizori će provjerom izvještaja o održivosti sve više doprinositi i promicanju korporativne odgovornosti u ESG području područjima, odnosno u području okolišnih i društvenih pitanja te korporativnog upravljanja.

Porast složenosti poslovnog okruženja i regulatorniih uvjeta zahtjeva da se prilikom izbora revizora razmatra prvenstveno stručnost, iskustvo i dostatnost kapaciteta.

Veza korporativnog upravljanja i revizije
Revizori imaju ključnu ulogu u osiguravanju transparentnosti, povjerenja i integriteta u financijske informacije kompanija, dok korporativno upravljanje pridonosi odgovornom i održivom poslovanju organizacija. Kombinacija neovisne revizije i kvalitetnog korporativnog upravljanja stvara temelje za stabilno poslovno okruženje koje potiče povjerenje, rast tržišta kapitala, investicije i održivi gospodarski razvoj.

Više o korporativnoj odgovornosti i ulozi revizora u ESG-u donosimo na konferenciji ESG – ODRŽIVA BUDUĆNOST.

Konferencija ESG – ODRŽIVA BUDUĆNOST održat će se 18. svibnja u Kraš Auditoriumu. Više o programu i govornicima dostupno je na web stranici. Broj mjesta je ograniče stoga osigurajte svoje mjesto na vrijeme!


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk