Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2008

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Luka Capar  

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

»Iza nas je godina šokova, u kojoj smo na vlastitom primjeru mogli osjetiti posljedice financijskih turbulencija i kompleksnost situacije, ali istovremeno je do izražaja došla i naša sposobnost da se s tim problemima nosimo«, rekao je u četvrtak na tradicionalnom druženju s novinarima guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Govoreći o događajima koji su obilježili financijsko tržište godine na izmaku guverner Rohatinski posebno je istaknuo puknuće balona na tržištu kapitala što je rezultiralo gubicima fondova, negativnim osjećajem ulagača i smanjenju sklonosti potrošnji. »To je samo dokaz kako se magijom ne može osigurati stabilan i siguran rast, te kako je iluzorno računati na 'financijski inženjering' kao osnovu stabilnosti. To se odnosi i na svijet i na nas«, rekao je Rohatinski.

Godinu je obilježila i inflacija kao i pasivan odnos ekonomske politike prema njoj. Procjenjuje se kako će zahvaljujući padu cijene energenata, tekuća inflacija biti ispod četiri posto, što je niže od 5,8 posto koliko je iznosila godinu ranije, dok će na godišnjoj razini inflacija doseći 6,2 posto kao što se i predviđalo.
Realna stagnacija raspoloživih dohodaka u zemlji dovest će u idućoj godini do usporavanja potrošnje što će rezultirati smanjenjem stope gospodarskog rasta na 2,5 posto. Deficit tekućih računa u platnoj bilanci porast će s devet posto na 11 posto, dok će inozemni dug činiti 93 posto BDP-a što je rast od četiri posto u odnosu na ovogodišnjih 89 posto, predviđa HNB.

»Financijska kriza koja je najsnažniji zamah dobila u posljednjem kvartalu ove godine, odrazit će se fragmentarno i na Hrvatsku i to kroz nekoliko segmenata. Prije svega zbog recesije u našim najvažnijim vanjsko trgovinskim partnerima, Europskom unijom, teško da ćemo ostvariti bilo kakav realan rast«, upozorava Rohatinski. U financijskoj sferi doći će do pravog Kopernikanskog obrata. Umjesto dosadašnjeg visokog priljeva kapitala kojeg je HNB nastojala zadržati pod kontrolom, dolazi do nedostatka kapitala pri kojem središnja banka ima ulogu zadržati postojeću razinu kapitala na tržištu.
Zbog toga se može očekivati smanjenje kreditiranja u neto iznosu s četiri milijarde eura u ovoj, na samo jednu milijardu eura u idućoj godini. Treba također očekivati i upola manje prihode kapitala iz inozemstva koji će s tri milijarde eura pasti na 1,5 milijardu eura. Istovremeno prognozira se i smanjenje deficita vanjsko trgovinske razmjene s 4,5 milijarde, na tri milijarde eura zbog nemogućnosti financiranja uvoza na dosadašnjoj razini, te smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance s 11 na sedam posto. Očekivani gospodarski rast je jedan posto.

»Jasno je kako u vremenima ispred nas štednja nema alternative. Moram reći kako situacija implicira i korištenje deviznih rezervi HNB-a koje iznose osam milijardi eura, od čega će se dio vjerojatno morati angažirati u održavanju likvidnosti vanjskih plaćanja«, istaknuo je Rohatinski.

Govoreći o monetarnim kretanjima guverner je izrazio uvjerenje kako će se banke uspjeti refinancirati kod 'majki' u inozemstvu, te da neće iznositi ostvarenu dobit i višak kapitala, no ne treba niti očekivati daljnji priliv kroz dokapitalizaciju banaka.
»U idućoj godini očekujemo ukupan rast kredita od 30 milijardi kuna, a s obzirom da su iz proračuna poznate potrebe države, za središnju je državu predviđeno pet milijardi kuna, dok za sve ostale ostaje 25 milijardi kuna na domaćem tržištu«, kaže guverner, dodajući kako je to približno na jednakoj razini kao i ove godine. Što se vanjskog kreditiranja tiče, ako ne dođe do »kreditnog sloma«, poduzeća će se i dalje moći zaduživati no očekuje se smanjenje prirasta duga s tri milijarde na jednu milijardu eura, dok bi ukupno unutarnje i vanjsko zaduživanje trebalo biti upola manje i pasti s 16 posto na osam posto ukupnog zaduženja.

»Uz ovakve uvijete, usmjerenje sredstava u gospodarstvo te održavanjem inflacije na razini 3,5 posto, ne bi trebalo doći do recesije uzrokovane nedostakom sredstava«, kaže Rohatinski.

Ukoliko dođe do zaoštravanja na vanjskom tržištu HNB je spreman i na još aktivniju politiku jačanja domaće likvidnosti povećanjem dozvoljenog plasmana banaka u zemlji.
»Treba održati stabilnost sustava i relativno nisku inflaciju, za što nam je potreban stabilan tečaj, 7,25 do 7,35 kuna za euro, i HNB će to braniti svim raspoložvim sredstvima. Spremni smo čak i angažirati dio deviznih rezervi, a ukoliko dođe do snažnih oscilacija tečaja bez osnove, branit ćemo ga i kunskom likvidnošću i uskraćivanjem sredstava realnom sektoru«, odlučan je Rohatinski.

Nema potrebe za aranžman s MMF- om
Guverner Rohatinski osvrnuo se na mogući aranžman s MMF-om rekavši kako se uz odgovornu politiku u zemlji i bez kreditnog sloma u inozemstvu, neće trebati ulaziti u stand by aranžman. Ukoliko pritisci budu veći od milijarde eura koliko je HNB spreman izdvojiti iz deviznih rezervi, onda će Vladi predložiti suradnju s MMF-om.
Slučaj Slovenije i blokade pregovora s EU Rohatinski je komentirao u smislu pada rejtinga ako se bude smatralo da nećemo brzo ući u Uniju, a u tom slučaju dolazi do manje novaca po skupljim i nepovoljnijim uvijetima.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Teror uhljeba: Inspektori bez upozorenja kaznili firmu zbog potpune gluposti

04.07.2020.

U zapadnim je zemljama, ističu poduzetnici, pristup dijametralno suprotan: poduzetnike se najprije upozorava na prekršaje i pomaže im se u njihovu otklanjanju, a tek potom, ako ne postupe kako im je sugerirano, pribjegava se kažnjavanju.

U prva dva tjedna lipnja 500 otkaza na dan. Maruška Vizek: Ovo je tek početak

23.06.2020.

I u razdoblju od 16. ožujka do 16. lipnja najviše je novonezaposlenih zabilježeno na području Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a najmanje na području Vukovara. Međutim, najveći postotni rast nezaposlenosti imala je Istra te regije Zagreba i Rijeke, poka

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Recesija u Njemačkoj već se prelijeva i na nas, otkazuju se poslovi u Hrvatskoj

16.05.2020.

Pad narudžbi s njemačkog tržišta već je osjetio požeški proizvođač namještaja Spin Valis, čiji čelni čovjek Zdravko Jelčić kaže da im njemačko tržište u ukupnom izvozu sudjeluje s 30 do 40 posto. Pad narudžbi iz Njemačke u prva je četiri ovogodišnja mjese

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici