Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2008

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Luka Capar  

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

»Iza nas je godina šokova, u kojoj smo na vlastitom primjeru mogli osjetiti posljedice financijskih turbulencija i kompleksnost situacije, ali istovremeno je do izražaja došla i naša sposobnost da se s tim problemima nosimo«, rekao je u četvrtak na tradicionalnom druženju s novinarima guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Govoreći o događajima koji su obilježili financijsko tržište godine na izmaku guverner Rohatinski posebno je istaknuo puknuće balona na tržištu kapitala što je rezultiralo gubicima fondova, negativnim osjećajem ulagača i smanjenju sklonosti potrošnji. »To je samo dokaz kako se magijom ne može osigurati stabilan i siguran rast, te kako je iluzorno računati na 'financijski inženjering' kao osnovu stabilnosti. To se odnosi i na svijet i na nas«, rekao je Rohatinski.

Godinu je obilježila i inflacija kao i pasivan odnos ekonomske politike prema njoj. Procjenjuje se kako će zahvaljujući padu cijene energenata, tekuća inflacija biti ispod četiri posto, što je niže od 5,8 posto koliko je iznosila godinu ranije, dok će na godišnjoj razini inflacija doseći 6,2 posto kao što se i predviđalo.
Realna stagnacija raspoloživih dohodaka u zemlji dovest će u idućoj godini do usporavanja potrošnje što će rezultirati smanjenjem stope gospodarskog rasta na 2,5 posto. Deficit tekućih računa u platnoj bilanci porast će s devet posto na 11 posto, dok će inozemni dug činiti 93 posto BDP-a što je rast od četiri posto u odnosu na ovogodišnjih 89 posto, predviđa HNB.

»Financijska kriza koja je najsnažniji zamah dobila u posljednjem kvartalu ove godine, odrazit će se fragmentarno i na Hrvatsku i to kroz nekoliko segmenata. Prije svega zbog recesije u našim najvažnijim vanjsko trgovinskim partnerima, Europskom unijom, teško da ćemo ostvariti bilo kakav realan rast«, upozorava Rohatinski. U financijskoj sferi doći će do pravog Kopernikanskog obrata. Umjesto dosadašnjeg visokog priljeva kapitala kojeg je HNB nastojala zadržati pod kontrolom, dolazi do nedostatka kapitala pri kojem središnja banka ima ulogu zadržati postojeću razinu kapitala na tržištu.
Zbog toga se može očekivati smanjenje kreditiranja u neto iznosu s četiri milijarde eura u ovoj, na samo jednu milijardu eura u idućoj godini. Treba također očekivati i upola manje prihode kapitala iz inozemstva koji će s tri milijarde eura pasti na 1,5 milijardu eura. Istovremeno prognozira se i smanjenje deficita vanjsko trgovinske razmjene s 4,5 milijarde, na tri milijarde eura zbog nemogućnosti financiranja uvoza na dosadašnjoj razini, te smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance s 11 na sedam posto. Očekivani gospodarski rast je jedan posto.

»Jasno je kako u vremenima ispred nas štednja nema alternative. Moram reći kako situacija implicira i korištenje deviznih rezervi HNB-a koje iznose osam milijardi eura, od čega će se dio vjerojatno morati angažirati u održavanju likvidnosti vanjskih plaćanja«, istaknuo je Rohatinski.

Govoreći o monetarnim kretanjima guverner je izrazio uvjerenje kako će se banke uspjeti refinancirati kod 'majki' u inozemstvu, te da neće iznositi ostvarenu dobit i višak kapitala, no ne treba niti očekivati daljnji priliv kroz dokapitalizaciju banaka.
»U idućoj godini očekujemo ukupan rast kredita od 30 milijardi kuna, a s obzirom da su iz proračuna poznate potrebe države, za središnju je državu predviđeno pet milijardi kuna, dok za sve ostale ostaje 25 milijardi kuna na domaćem tržištu«, kaže guverner, dodajući kako je to približno na jednakoj razini kao i ove godine. Što se vanjskog kreditiranja tiče, ako ne dođe do »kreditnog sloma«, poduzeća će se i dalje moći zaduživati no očekuje se smanjenje prirasta duga s tri milijarde na jednu milijardu eura, dok bi ukupno unutarnje i vanjsko zaduživanje trebalo biti upola manje i pasti s 16 posto na osam posto ukupnog zaduženja.

»Uz ovakve uvijete, usmjerenje sredstava u gospodarstvo te održavanjem inflacije na razini 3,5 posto, ne bi trebalo doći do recesije uzrokovane nedostakom sredstava«, kaže Rohatinski.

Ukoliko dođe do zaoštravanja na vanjskom tržištu HNB je spreman i na još aktivniju politiku jačanja domaće likvidnosti povećanjem dozvoljenog plasmana banaka u zemlji.
»Treba održati stabilnost sustava i relativno nisku inflaciju, za što nam je potreban stabilan tečaj, 7,25 do 7,35 kuna za euro, i HNB će to braniti svim raspoložvim sredstvima. Spremni smo čak i angažirati dio deviznih rezervi, a ukoliko dođe do snažnih oscilacija tečaja bez osnove, branit ćemo ga i kunskom likvidnošću i uskraćivanjem sredstava realnom sektoru«, odlučan je Rohatinski.

Nema potrebe za aranžman s MMF- om
Guverner Rohatinski osvrnuo se na mogući aranžman s MMF-om rekavši kako se uz odgovornu politiku u zemlji i bez kreditnog sloma u inozemstvu, neće trebati ulaziti u stand by aranžman. Ukoliko pritisci budu veći od milijarde eura koliko je HNB spreman izdvojiti iz deviznih rezervi, onda će Vladi predložiti suradnju s MMF-om.
Slučaj Slovenije i blokade pregovora s EU Rohatinski je komentirao u smislu pada rejtinga ako se bude smatralo da nećemo brzo ući u Uniju, a u tom slučaju dolazi do manje novaca po skupljim i nepovoljnijim uvijetima.


Komentari članka

Vezani članci

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

09.10.2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne po

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

HNB objavio: Vanjski dug je veći, a zarada od turizma manja nego što se mislilo

03.10.2019.

HRVATSKA je godinama imala manje prihode od turizma nego što se mislilo pa su tako prošle godine oni bili za čak 600 milijuna eura ili za oko 4,5 milijardi kuna manji, pokazuju revidirani podaci Hrvatske narodne banke. Umjesto 10,1 milijardu eura, prihodi

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Ekonomisti očekuju recesiju već 2020. ili 2021. godine

19.08.2019.

Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija