Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2008

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Luka Capar  

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

»Iza nas je godina šokova, u kojoj smo na vlastitom primjeru mogli osjetiti posljedice financijskih turbulencija i kompleksnost situacije, ali istovremeno je do izražaja došla i naša sposobnost da se s tim problemima nosimo«, rekao je u četvrtak na tradicionalnom druženju s novinarima guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Govoreći o događajima koji su obilježili financijsko tržište godine na izmaku guverner Rohatinski posebno je istaknuo puknuće balona na tržištu kapitala što je rezultiralo gubicima fondova, negativnim osjećajem ulagača i smanjenju sklonosti potrošnji. »To je samo dokaz kako se magijom ne može osigurati stabilan i siguran rast, te kako je iluzorno računati na 'financijski inženjering' kao osnovu stabilnosti. To se odnosi i na svijet i na nas«, rekao je Rohatinski.

Godinu je obilježila i inflacija kao i pasivan odnos ekonomske politike prema njoj. Procjenjuje se kako će zahvaljujući padu cijene energenata, tekuća inflacija biti ispod četiri posto, što je niže od 5,8 posto koliko je iznosila godinu ranije, dok će na godišnjoj razini inflacija doseći 6,2 posto kao što se i predviđalo.
Realna stagnacija raspoloživih dohodaka u zemlji dovest će u idućoj godini do usporavanja potrošnje što će rezultirati smanjenjem stope gospodarskog rasta na 2,5 posto. Deficit tekućih računa u platnoj bilanci porast će s devet posto na 11 posto, dok će inozemni dug činiti 93 posto BDP-a što je rast od četiri posto u odnosu na ovogodišnjih 89 posto, predviđa HNB.

»Financijska kriza koja je najsnažniji zamah dobila u posljednjem kvartalu ove godine, odrazit će se fragmentarno i na Hrvatsku i to kroz nekoliko segmenata. Prije svega zbog recesije u našim najvažnijim vanjsko trgovinskim partnerima, Europskom unijom, teško da ćemo ostvariti bilo kakav realan rast«, upozorava Rohatinski. U financijskoj sferi doći će do pravog Kopernikanskog obrata. Umjesto dosadašnjeg visokog priljeva kapitala kojeg je HNB nastojala zadržati pod kontrolom, dolazi do nedostatka kapitala pri kojem središnja banka ima ulogu zadržati postojeću razinu kapitala na tržištu.
Zbog toga se može očekivati smanjenje kreditiranja u neto iznosu s četiri milijarde eura u ovoj, na samo jednu milijardu eura u idućoj godini. Treba također očekivati i upola manje prihode kapitala iz inozemstva koji će s tri milijarde eura pasti na 1,5 milijardu eura. Istovremeno prognozira se i smanjenje deficita vanjsko trgovinske razmjene s 4,5 milijarde, na tri milijarde eura zbog nemogućnosti financiranja uvoza na dosadašnjoj razini, te smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance s 11 na sedam posto. Očekivani gospodarski rast je jedan posto.

»Jasno je kako u vremenima ispred nas štednja nema alternative. Moram reći kako situacija implicira i korištenje deviznih rezervi HNB-a koje iznose osam milijardi eura, od čega će se dio vjerojatno morati angažirati u održavanju likvidnosti vanjskih plaćanja«, istaknuo je Rohatinski.

Govoreći o monetarnim kretanjima guverner je izrazio uvjerenje kako će se banke uspjeti refinancirati kod 'majki' u inozemstvu, te da neće iznositi ostvarenu dobit i višak kapitala, no ne treba niti očekivati daljnji priliv kroz dokapitalizaciju banaka.
»U idućoj godini očekujemo ukupan rast kredita od 30 milijardi kuna, a s obzirom da su iz proračuna poznate potrebe države, za središnju je državu predviđeno pet milijardi kuna, dok za sve ostale ostaje 25 milijardi kuna na domaćem tržištu«, kaže guverner, dodajući kako je to približno na jednakoj razini kao i ove godine. Što se vanjskog kreditiranja tiče, ako ne dođe do »kreditnog sloma«, poduzeća će se i dalje moći zaduživati no očekuje se smanjenje prirasta duga s tri milijarde na jednu milijardu eura, dok bi ukupno unutarnje i vanjsko zaduživanje trebalo biti upola manje i pasti s 16 posto na osam posto ukupnog zaduženja.

»Uz ovakve uvijete, usmjerenje sredstava u gospodarstvo te održavanjem inflacije na razini 3,5 posto, ne bi trebalo doći do recesije uzrokovane nedostakom sredstava«, kaže Rohatinski.

Ukoliko dođe do zaoštravanja na vanjskom tržištu HNB je spreman i na još aktivniju politiku jačanja domaće likvidnosti povećanjem dozvoljenog plasmana banaka u zemlji.
»Treba održati stabilnost sustava i relativno nisku inflaciju, za što nam je potreban stabilan tečaj, 7,25 do 7,35 kuna za euro, i HNB će to braniti svim raspoložvim sredstvima. Spremni smo čak i angažirati dio deviznih rezervi, a ukoliko dođe do snažnih oscilacija tečaja bez osnove, branit ćemo ga i kunskom likvidnošću i uskraćivanjem sredstava realnom sektoru«, odlučan je Rohatinski.

Nema potrebe za aranžman s MMF- om
Guverner Rohatinski osvrnuo se na mogući aranžman s MMF-om rekavši kako se uz odgovornu politiku u zemlji i bez kreditnog sloma u inozemstvu, neće trebati ulaziti u stand by aranžman. Ukoliko pritisci budu veći od milijarde eura koliko je HNB spreman izdvojiti iz deviznih rezervi, onda će Vladi predložiti suradnju s MMF-om.
Slučaj Slovenije i blokade pregovora s EU Rohatinski je komentirao u smislu pada rejtinga ako se bude smatralo da nećemo brzo ući u Uniju, a u tom slučaju dolazi do manje novaca po skupljim i nepovoljnijim uvijetima.


Komentari članka

Vezani članci

Zaduženost u svijetu dostigla rekordne razmjere

16.01.2020.

Ovako veliki svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja Instituta da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje. Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti iznos od 257 bilijuna dolara.

Ovo su glavni razlozi zašto se strani investitori povlače iz Hrvatske

12.12.2019.

Možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za tvrtku.

Krediti poduzećima porasli 1,1 posto na mjesečnoj razini, na godišnjoj pali za 3,3 posto

09.12.2019.

Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije krajem listopada iznosili su 62,3 milijarde kuna, uz rast na mjesečnoj razini od 1,1 posto, dok su na godišnjoj razini pali za 3,3 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB)

Gospodarstvo ubrzalo: Rast BDP-a u trećem tromjesečju 2,9%

28.11.2019.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4 posto

Porast javnog duga, sada iznosi 297,1 milijardu

05.11.2019.

Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobvez

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 425 članka imaju tag dzs
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg