Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2008

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Luka Capar  

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

»Iza nas je godina šokova, u kojoj smo na vlastitom primjeru mogli osjetiti posljedice financijskih turbulencija i kompleksnost situacije, ali istovremeno je do izražaja došla i naša sposobnost da se s tim problemima nosimo«, rekao je u četvrtak na tradicionalnom druženju s novinarima guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Govoreći o događajima koji su obilježili financijsko tržište godine na izmaku guverner Rohatinski posebno je istaknuo puknuće balona na tržištu kapitala što je rezultiralo gubicima fondova, negativnim osjećajem ulagača i smanjenju sklonosti potrošnji. »To je samo dokaz kako se magijom ne može osigurati stabilan i siguran rast, te kako je iluzorno računati na 'financijski inženjering' kao osnovu stabilnosti. To se odnosi i na svijet i na nas«, rekao je Rohatinski.

Godinu je obilježila i inflacija kao i pasivan odnos ekonomske politike prema njoj. Procjenjuje se kako će zahvaljujući padu cijene energenata, tekuća inflacija biti ispod četiri posto, što je niže od 5,8 posto koliko je iznosila godinu ranije, dok će na godišnjoj razini inflacija doseći 6,2 posto kao što se i predviđalo.
Realna stagnacija raspoloživih dohodaka u zemlji dovest će u idućoj godini do usporavanja potrošnje što će rezultirati smanjenjem stope gospodarskog rasta na 2,5 posto. Deficit tekućih računa u platnoj bilanci porast će s devet posto na 11 posto, dok će inozemni dug činiti 93 posto BDP-a što je rast od četiri posto u odnosu na ovogodišnjih 89 posto, predviđa HNB.

»Financijska kriza koja je najsnažniji zamah dobila u posljednjem kvartalu ove godine, odrazit će se fragmentarno i na Hrvatsku i to kroz nekoliko segmenata. Prije svega zbog recesije u našim najvažnijim vanjsko trgovinskim partnerima, Europskom unijom, teško da ćemo ostvariti bilo kakav realan rast«, upozorava Rohatinski. U financijskoj sferi doći će do pravog Kopernikanskog obrata. Umjesto dosadašnjeg visokog priljeva kapitala kojeg je HNB nastojala zadržati pod kontrolom, dolazi do nedostatka kapitala pri kojem središnja banka ima ulogu zadržati postojeću razinu kapitala na tržištu.
Zbog toga se može očekivati smanjenje kreditiranja u neto iznosu s četiri milijarde eura u ovoj, na samo jednu milijardu eura u idućoj godini. Treba također očekivati i upola manje prihode kapitala iz inozemstva koji će s tri milijarde eura pasti na 1,5 milijardu eura. Istovremeno prognozira se i smanjenje deficita vanjsko trgovinske razmjene s 4,5 milijarde, na tri milijarde eura zbog nemogućnosti financiranja uvoza na dosadašnjoj razini, te smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance s 11 na sedam posto. Očekivani gospodarski rast je jedan posto.

»Jasno je kako u vremenima ispred nas štednja nema alternative. Moram reći kako situacija implicira i korištenje deviznih rezervi HNB-a koje iznose osam milijardi eura, od čega će se dio vjerojatno morati angažirati u održavanju likvidnosti vanjskih plaćanja«, istaknuo je Rohatinski.

Govoreći o monetarnim kretanjima guverner je izrazio uvjerenje kako će se banke uspjeti refinancirati kod 'majki' u inozemstvu, te da neće iznositi ostvarenu dobit i višak kapitala, no ne treba niti očekivati daljnji priliv kroz dokapitalizaciju banaka.
»U idućoj godini očekujemo ukupan rast kredita od 30 milijardi kuna, a s obzirom da su iz proračuna poznate potrebe države, za središnju je državu predviđeno pet milijardi kuna, dok za sve ostale ostaje 25 milijardi kuna na domaćem tržištu«, kaže guverner, dodajući kako je to približno na jednakoj razini kao i ove godine. Što se vanjskog kreditiranja tiče, ako ne dođe do »kreditnog sloma«, poduzeća će se i dalje moći zaduživati no očekuje se smanjenje prirasta duga s tri milijarde na jednu milijardu eura, dok bi ukupno unutarnje i vanjsko zaduživanje trebalo biti upola manje i pasti s 16 posto na osam posto ukupnog zaduženja.

»Uz ovakve uvijete, usmjerenje sredstava u gospodarstvo te održavanjem inflacije na razini 3,5 posto, ne bi trebalo doći do recesije uzrokovane nedostakom sredstava«, kaže Rohatinski.

Ukoliko dođe do zaoštravanja na vanjskom tržištu HNB je spreman i na još aktivniju politiku jačanja domaće likvidnosti povećanjem dozvoljenog plasmana banaka u zemlji.
»Treba održati stabilnost sustava i relativno nisku inflaciju, za što nam je potreban stabilan tečaj, 7,25 do 7,35 kuna za euro, i HNB će to braniti svim raspoložvim sredstvima. Spremni smo čak i angažirati dio deviznih rezervi, a ukoliko dođe do snažnih oscilacija tečaja bez osnove, branit ćemo ga i kunskom likvidnošću i uskraćivanjem sredstava realnom sektoru«, odlučan je Rohatinski.

Nema potrebe za aranžman s MMF- om
Guverner Rohatinski osvrnuo se na mogući aranžman s MMF-om rekavši kako se uz odgovornu politiku u zemlji i bez kreditnog sloma u inozemstvu, neće trebati ulaziti u stand by aranžman. Ukoliko pritisci budu veći od milijarde eura koliko je HNB spreman izdvojiti iz deviznih rezervi, onda će Vladi predložiti suradnju s MMF-om.
Slučaj Slovenije i blokade pregovora s EU Rohatinski je komentirao u smislu pada rejtinga ako se bude smatralo da nećemo brzo ući u Uniju, a u tom slučaju dolazi do manje novaca po skupljim i nepovoljnijim uvijetima.


Komentari članka

Vezani članci

GOSPODARSKI RAST KINE VEĆI OD OČEKIVANJA 'Potrošnja raste zbog sve većih plaća u urbanim područjima'

17.04.2018.

Kinesko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine 6,8 posto na godišnjoj razini, isto kao i u prethodnim kvartalima, što se zahvaljuje snažnom rastu potrošnje i investicija.

Novi Zeland je prije 40 godina izgledao kao Hrvatska, a onda su smanjili javni sektor i poreze

16.04.2018.

Prvo je trebalo utvrditi što točno dobivaju za novac koji troše. Kako bi znali na što točno troše javni novac, uveli su pravila da razne državne agencije novac ne dobivaju tek tako jer, eto, moraju postojati i imati svoj proračun, već je vlada s njima skl

FINA: Broj blokiranih u padu, dug porastao na 43 milijarde kuna

04.04.2018.

U blokadi su krajem veljače bile i 15.454 fizičke osobe, odnosno obrtnika, sa 7.444 zaposlena, a njihove su nepodmirene obveze iznosile 5,5 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini, broj blokiranih fizičkih osoba (obrtnika), manji je za 252 ili 1,6 posto, a iz

Prvi put u historiji dug SAD-a premašio 21.000 milijardi dolara

20.03.2018.

Trump je obećao da će u roku osam godina eliminisati javni dug, no prošlog mjeseca omogućio je Vladi neograničeno zaduživanje do 1. marta 2019.

Kvartalni rast BDP-a: Estonija i Slovenija na vrhu, Hrvatska i Grčka na dnu

08.03.2018.

Sve su sastavnice BDP-a prema podacima Eurostata dale pozitivan doprinos rastu BDP-a EU-a i eurozone uz izuzetak zaliha, primjećuju u Eurostatu.

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija