Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2008

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Luka Capar  

Rohatinski: Stabilnost tečaja branit će se svim sredstvima

»Iza nas je godina šokova, u kojoj smo na vlastitom primjeru mogli osjetiti posljedice financijskih turbulencija i kompleksnost situacije, ali istovremeno je do izražaja došla i naša sposobnost da se s tim problemima nosimo«, rekao je u četvrtak na tradicionalnom druženju s novinarima guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Govoreći o događajima koji su obilježili financijsko tržište godine na izmaku guverner Rohatinski posebno je istaknuo puknuće balona na tržištu kapitala što je rezultiralo gubicima fondova, negativnim osjećajem ulagača i smanjenju sklonosti potrošnji. »To je samo dokaz kako se magijom ne može osigurati stabilan i siguran rast, te kako je iluzorno računati na 'financijski inženjering' kao osnovu stabilnosti. To se odnosi i na svijet i na nas«, rekao je Rohatinski.

Godinu je obilježila i inflacija kao i pasivan odnos ekonomske politike prema njoj. Procjenjuje se kako će zahvaljujući padu cijene energenata, tekuća inflacija biti ispod četiri posto, što je niže od 5,8 posto koliko je iznosila godinu ranije, dok će na godišnjoj razini inflacija doseći 6,2 posto kao što se i predviđalo.
Realna stagnacija raspoloživih dohodaka u zemlji dovest će u idućoj godini do usporavanja potrošnje što će rezultirati smanjenjem stope gospodarskog rasta na 2,5 posto. Deficit tekućih računa u platnoj bilanci porast će s devet posto na 11 posto, dok će inozemni dug činiti 93 posto BDP-a što je rast od četiri posto u odnosu na ovogodišnjih 89 posto, predviđa HNB.

»Financijska kriza koja je najsnažniji zamah dobila u posljednjem kvartalu ove godine, odrazit će se fragmentarno i na Hrvatsku i to kroz nekoliko segmenata. Prije svega zbog recesije u našim najvažnijim vanjsko trgovinskim partnerima, Europskom unijom, teško da ćemo ostvariti bilo kakav realan rast«, upozorava Rohatinski. U financijskoj sferi doći će do pravog Kopernikanskog obrata. Umjesto dosadašnjeg visokog priljeva kapitala kojeg je HNB nastojala zadržati pod kontrolom, dolazi do nedostatka kapitala pri kojem središnja banka ima ulogu zadržati postojeću razinu kapitala na tržištu.
Zbog toga se može očekivati smanjenje kreditiranja u neto iznosu s četiri milijarde eura u ovoj, na samo jednu milijardu eura u idućoj godini. Treba također očekivati i upola manje prihode kapitala iz inozemstva koji će s tri milijarde eura pasti na 1,5 milijardu eura. Istovremeno prognozira se i smanjenje deficita vanjsko trgovinske razmjene s 4,5 milijarde, na tri milijarde eura zbog nemogućnosti financiranja uvoza na dosadašnjoj razini, te smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance s 11 na sedam posto. Očekivani gospodarski rast je jedan posto.

»Jasno je kako u vremenima ispred nas štednja nema alternative. Moram reći kako situacija implicira i korištenje deviznih rezervi HNB-a koje iznose osam milijardi eura, od čega će se dio vjerojatno morati angažirati u održavanju likvidnosti vanjskih plaćanja«, istaknuo je Rohatinski.

Govoreći o monetarnim kretanjima guverner je izrazio uvjerenje kako će se banke uspjeti refinancirati kod 'majki' u inozemstvu, te da neće iznositi ostvarenu dobit i višak kapitala, no ne treba niti očekivati daljnji priliv kroz dokapitalizaciju banaka.
»U idućoj godini očekujemo ukupan rast kredita od 30 milijardi kuna, a s obzirom da su iz proračuna poznate potrebe države, za središnju je državu predviđeno pet milijardi kuna, dok za sve ostale ostaje 25 milijardi kuna na domaćem tržištu«, kaže guverner, dodajući kako je to približno na jednakoj razini kao i ove godine. Što se vanjskog kreditiranja tiče, ako ne dođe do »kreditnog sloma«, poduzeća će se i dalje moći zaduživati no očekuje se smanjenje prirasta duga s tri milijarde na jednu milijardu eura, dok bi ukupno unutarnje i vanjsko zaduživanje trebalo biti upola manje i pasti s 16 posto na osam posto ukupnog zaduženja.

»Uz ovakve uvijete, usmjerenje sredstava u gospodarstvo te održavanjem inflacije na razini 3,5 posto, ne bi trebalo doći do recesije uzrokovane nedostakom sredstava«, kaže Rohatinski.

Ukoliko dođe do zaoštravanja na vanjskom tržištu HNB je spreman i na još aktivniju politiku jačanja domaće likvidnosti povećanjem dozvoljenog plasmana banaka u zemlji.
»Treba održati stabilnost sustava i relativno nisku inflaciju, za što nam je potreban stabilan tečaj, 7,25 do 7,35 kuna za euro, i HNB će to braniti svim raspoložvim sredstvima. Spremni smo čak i angažirati dio deviznih rezervi, a ukoliko dođe do snažnih oscilacija tečaja bez osnove, branit ćemo ga i kunskom likvidnošću i uskraćivanjem sredstava realnom sektoru«, odlučan je Rohatinski.

Nema potrebe za aranžman s MMF- om
Guverner Rohatinski osvrnuo se na mogući aranžman s MMF-om rekavši kako se uz odgovornu politiku u zemlji i bez kreditnog sloma u inozemstvu, neće trebati ulaziti u stand by aranžman. Ukoliko pritisci budu veći od milijarde eura koliko je HNB spreman izdvojiti iz deviznih rezervi, onda će Vladi predložiti suradnju s MMF-om.
Slučaj Slovenije i blokade pregovora s EU Rohatinski je komentirao u smislu pada rejtinga ako se bude smatralo da nećemo brzo ući u Uniju, a u tom slučaju dolazi do manje novaca po skupljim i nepovoljnijim uvijetima.


Komentari članka

Vezani članci

Ubrzo šaljemo pismo namjere za uvođenje eura

16.12.2018.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavio je da će Hrvatska uskoro poslati pismo namjere vezano za uvođenje eura.

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Bruto inozemni dug Hrvatske na najnižoj je razini u zadnjih 10 godina

11.12.2018.

Smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, inozemnog duga ostalih domaćih sektora te ino duga središnje banke

Misija MMF-a: Restrukturiranje javne uprave najvažniji je izazov Hrvatske

10.12.2018.

Poduzeća u državnom vlasništvu koja stalno stvaraju gubitke opterećuju proračun, konstatiraju članovi Misije, uz poruku da bi poboljšanje upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i povećanje odgovornosti za njihove proračune pridonijelo poboljšanju nj

Rast hrvatskog BDP-a usporio u trećem tromjesečju, osobna potrošnja i dalje najveća sastavnica

28.11.2018.

Premda se u turizmu i dalje bilježe rekordni rezultati, rast je sporiji u odnosu na prošlu godinu.

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1862 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 792 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 801 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag EU
  11. 868 članka imaju tag svijet
  12. 844 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 752 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 452 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 338 članka imaju tag poticaji
  22. 404 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 316 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast