Rokovi za predaju financijskih izvještaja vraćaju se na kraj travnja

Ministarstvo financija objavilo je Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima, a istoimena odluka objavljena je u Narodnim novinama (NN 22/2022). To u praksi znači povratak na rokove za predaju financijskih izvještaja kao prije pandemije, odnosno da se za predaju statističkih izvještaja vraća rok na 30. travnja, a za predaju za javnu objavu na 30. lipnja. Podsjetimo, posljednje dvije godine zbog pandemije koronavirusa ti su rokovi prolongirani za dva mjeseca, odnosno za kraj lipnja te kraj kolovoza.

Iako je na platformi e-Savjetovanje stiglo više stotina komentara, ponajprije od računovođa, o tome da ne postoje opravdani razlozi da se navedeni Pravilnik stavlja izvan snage, resorno ministarstvo nije uvažilo njihova mišljenja i komentare.

Vlasnik tvrtke RB Unigenito i predsjednik Udruženja računovođa HGK Davor Brkić na ovakvu odluku Ministarstva financija odgovara da je i ova priča pokazala kako u Hrvatskoj izgledaju e-Savjetovanja te koliko je kvalitetnih i objektivno potrebnih ili nužnih prijedloga odbijeno uz suluda obrazloženja ili opasku "primljeno na znanje", pri čemu definitivno ništa nije primljeno na znanje i neće se ništa uvažiti niti implementirati.

"Kako drukčije tumačiti odbijanje svih pristiglih komentara na Prijedlog pravilnika o stavljanju izvan snage Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima. Na navedeni Prijedlog na e-Savjetovanjima ostavljeno je ukupno 223 komentara do zaključenja savjetovanja. Usporedimo to s Nacrtom prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za koji znamo koliko je krucijalan za sve pravne i fizičke osobe, gdje je ostavljeno 128 komentara, dakle dvostruko manje od prije spomenutoga", rekao je Brkić ističući kako je ovdje riječ o top 5 najspornijih e-savjetovanja, s rekordnim brojem pristiglih negativnih kritika i prijedloga da se Pravilnik ne stavlja izvan snage.

"Iskreno me zanima kakvi će biti odgovori i obrazloženja koje je donositelj propisa obvezan dati do 2. ožujka. Ovo nije prvi takav slučaj, a nažalost, vjerojatno, neće biti ni posljednji jer portal e-Savjetovanja u trenutnom obliku nikako ne služi 'izgradnji kulture povjerenja' i dokle god je tako, ostat će samo mrtvo slovo na papiru te sredstvo da se valjda udovolji nekom propisu da bi i građani i poduzetnici trebali biti uključeni u proces donošenja kvalitetnijih zakona i propisa", rekao je Brkić navodeći kako će računovođe i dalje na svojim leđima iznositi teret ove situacije s pandemijom i udovoljavati sve većim prohtjevima i zahtjevima koje pred njih stavlja zakonodavac, ali i klijenti koji također nemaju druge opcije nego slijepo poštovati rokove i obveze koje im se nameću.

Brkić je već prije u razgovoru za Privredni.hr istaknuo kako je neupitno da su posebne okolnosti prisutnije nego prošle godine, pa mu nije jasno kako to može biti temelj za ukidanje.

"Iskustvo računovođa u posljednje dvije godine nedvojbeno pokazuje kako su institucije kasnile sa svim procedurama, i to kao pravilo, a ne kao iznimka - HZZ još uvijek rješava predmete za potpore iz ožujka 2020. Porezna uprava još uvijek obrađuje porezne prijave iz 2020.", pojasnio je Brkić te dodao da, iako su propisani rokovi od 30 dana za predaju godišnjih financijskih izvještaja nakon statusnih promjena poduzetnika, oni se nisu mogli predavati tijekom gotovo cijele godine jer je Financijska agencija novi obrazac GFI-POD objavila tek 25. studenoga 2021.

"Samim time računovođama se nije omogućilo da svoj posao odrade, već se on gomilao i čekao kraj godine. Još jedan primjer kako se uvijek ima razumijevanja za institucije i njihove probleme. Vrijeme je da se razumije i poduzetnike", rekao je tada Brkić.

Iskustva EU zemalja
Zanimljivo je da je prilikom e-savetovanja i Hrvatska obrtnička komora smatrala kako je potrebno navedeni Pravilnik i dalje ostaviti na snazi, tako da se i poduzetnicima i računovođama omogući dulje vrijeme za pripremu, predaju i objavu financijskih izvješća i računovodstvene dokumentacije.

Naveli su i primjere regulacije ovog pitanja u drugim EU zemljama, navodeći kako Austrija ima rok do 30. rujna, a zbog koronakrize rok je produljen do 31. prosinca. Mađarska ima rok do 31. svibnja (konsolidacije do 30. rujna), a Slovenija produljenje mjesec dana od uobičajenoga. Bugarska je rok produljila do 30. rujna (inače je rok do 30. lipnja), a Češka do 31. prosinca.

"To jasno ilustrira kako se većina njih odlučila ostaviti na snazi izmijenjene propise kojima se uvažavaju teškoće izvještavanja jer posebne okolnosti nisu prestale", istaknuli su iz HOK-a, no Ministarstvo financija očito to nije smatralo te je Pravilnik stavljen izvan snage.