Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Tra 2012

Rusi nude MIG-ove i garantiraju prosperitet Brodosplita

Izvor: www.profitiraj.hr · Autor: Profitiraj.hr  

Rusi nude MIG-ove i garantiraju prosperitet Brodosplita

Hoće li Hrvatska “omastiti brke u toplom ruskom boršču”, u obliku golemog paketa poslovnih ugovora koji nam je uz eskadrilu MiG-ova 29 nedavno ponudila Moskva? Naime, kako su izvještavali mediji, prvom se potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Radimiru Čačiću za nedavnog posjeta glavnom gradu Ruske Federacije navodno jako svidjela gotovo pa “nemoralna” ponuda rabljenih MiG-ova 29 SD, jer Rusija u sklopu “offset programa” nudi poslove vrijedne milijardu eura za posrnule hrvatske tvrtke, javlja Slobodna Dalmacija. Još prošle godine Ministarstvo obrane RH dobilo je na stol ponudu eskadrile od 12 polovnih MiG-ova 29 SD za 90 milijuna eura, s operativnim sposobnostima za sljedećih 15-ak godina, potpuno prilagođenih korištenju u NATO-ovu sustavu. Kako doznajemo od ruskih službenih izvora, znajući ograničene financijske sposobnosti hrvatskog proračuna, ponuđeni su MiG-ovi 29 iz sastava susjedne nam Mađarske. Prema zahtjevu proizvođača “RSK MiG”, svaku prodaju mora odobriti ruski proizvođač budući da je riječ o dragocjenoj ruskoj vojnoj tehnologiji, što znači da mađarski MiG-ovi nisu dostupni svakome bez obzira na moguću pojavu konkurentske ponude.

S obzirom na ponuđeni “offset program” težak milijardu eura, Rusi su jako zainteresirani za to da te lovce kupi upravo Hrvatska. Posao moguće modernizacije mađarskih MiG-ova, potvrđeno nam je u tvrtki “RSK MiG”, Rusi bi povjerili “Zrakoplovno-tehničkom centru − ZTC” u Velikoj Gorici. “Hrvati pola stoljeća lete ruskim zrakoplovima”, kaže Aleksandar Eferimov, dekan moskovskog Zrakoplovnog fakulteta. “Imate i jako dobre inženjere za održavanje MiG-ova. Bez novih zrakoplova ne možete držati korak s tehnikom. Morate imati nove zrakoplove i stalno usavršavati kadar. Preko zrakoplova se dolazi do novih tehnologija, znanja, sigurnosti, ali i prestiža za zemlju. Jednom kad izgubite kadrove, lovačko zrakoplovstvo nemoguće je oživiti. Koliko znam, s ruskim ste MiG-ovima vodili i dobili rat za neovisnost”, kaže za “Slobodnu” dekan Eferimov. Nije teško odgonetnuti zašto je gospodarski “offset” uz MiG-ove odjednom postao zanimljiv Hrvatskoj. Mnogo je razloga, a dva su ključna: širom otvaramo vrata ruskog tržišta i spašavamo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo od nestajanja. Iz ruskih izvora doznajemo neke detalje mogućeg “offset programa”. Visoko kotira zagrebačka tvrtka “RIZ odašiljači”, koja bi mogla sudjelovati u razvoju televizijske i komunikacijske tehnike u cijeloj Rusiji.

Ruska bi vlada Hrvatskoj ponudila i projekt zvan “Moskovski tramvaj” u kojemu bi sudjelovao “Končar − električna vozila”. Narudžba bi iznosila čak 300 tramvaja, a paket bi uključio i hrvatsku participaciju u obnovi goleme moskovske tramvajske infrastrukture. Ruska strana, konkretno najveća ruska brodarska kompanija “Sofkomflot”, želi u “Brodosplitu” graditi produkt/kemijske tankere. Čak je poslan i upit na adresu “Brodosplita”, no dobivanje poslova bilo bi zajamčeno u sklopu “offseta”. Rusiji su potrebni trgovački brodovi koji bi po svojim karakteristikama bili ledolomci, i to za prijevoz u području Sjevernog morskog prolaza, od Bijelog mora do Beringova prolaza. “Brodosplit” može graditi brodove koji zadovoljavaju klasu leda LU 6 ruskog registra brodova, znači one koji mogu ploviti kroz led debljine 1,5 metara. S obzirom na klimatske uvjete, Rusija nema brodogradilište u kojemu se tijekom cijele godine mogu graditi brodovi. No, zato ih ima Hrvatska. Igor Ivašin, zamjenik glavnog direktora “Sudoeksporta”, najveće ruske državne tvrtke za vanjsku trgovinu u području brodogradnje i brodske opreme, za “Slobodnu” kaže da hrvatske škverove “jako želi vidjeti u obnovi ruske flote”. “Upravo sada razmatramo gdje ćemo i kakvu flotu graditi. Želimo što više starih partnera privući u obnovi naše flote. Naravno, pritom mislim i na hrvatske partnere koje jako želimo vidjeti u ovom strateškom poslu ruske države. Naš je pravac izgradnja novih ledolomaca, ribolovne i tankerske flote, naftnih platformi i brodova za njihovu opskrbu. Jeftinije nam je brodove kupiti u Koreji ili Kini, ali hrvatski su brodovi kvalitetniji. Ako bismo u budućnosti poželjeli prodati, recimo, brod izgrađen u Koreji, na njemu ne možemo zaraditi ni blizu koliko možemo na hrvatskom brodu. Želimo partnerstvo s hrvatskim brodogradilištima”, kaže Ivašin, drugi čovjek “Sudoeksporta“.

Osim toga, hrvatskim tvrtkama otvorio bi se i ruski sektor građevinarstva, građevnog materijala, prodaje namještaja i prehrambenih proizvoda, industrijske opreme, energetike i tekstilno-obućarskih te farmaceutskih proizvoda. Rusija preko “offseta” hrvatskim tvrtkama, doznajemo, nudi 200 gospodarskih ugovora odmah spremnih za potpisivanje. Ukupna vrijednost ugovora je, ponovimo, milijardu eura. Od svih gospodarskih ponuda vezanih uz kupnju zrakoplova za HRZ upravo je ruska financijski najveća. Ruska tvrtka “RSK MiG” vidi “Zrakoplovno-tehnički centar − ZTC” u Velikoj Gorici kao regionalni centar za remont MiG-ova i drugih vojnih, te civilnih zrakoplova i helikoptera. Izborom MiG-a 29 Hrvatska bi imala pouzdanu lovačku komponentu. Iskustva u korištenju MiG-a 29 dobro bi došla i susjednim NATO-ovim zemljama, koje bi s vremenom sa svojim borbenim zrakoplovima sudjelovale na vježbama lovačkog zrakoplovstva u RH i odmjeravale svoje sposobnosti s “neprijateljskim” hrvatskim MiG-ovima. Takva bi praksa bila od nemjerljive koristi za NATO. Sve ove aktivnosti mogle bi rezultirati međunarodnom prepoznatljivošću HRZ-a, te time da Hrvatska postane međunarodni centar lovačkog zrakoplovstva u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Koliko je MiG-29 pouzdan zrakoplov, pokazuje i stanje u poljskim zračnim snagama. Poljaci su prije 10 godina od SAD-a nabavili 48 najnovijih inačica F-16C/D Blocka 52. Naknadno su objelodanili probleme s operativnošću tih zrakoplova i u letnom je stanju bila samo petina flote. Nezadovoljstvo s F-16, kulminiralo je odlukom da se nabave modernizirani MiG-ovi 29.

Slično mišljenje i povjerenje u pouzdanost MiG-a 29 dijele Bugarska i Slovačka, te donedavno i Mađarska, koja je ipak zbog golemih operativnih troškova vezanih uz Gripen morala odustati od tih zrakoplova. Poenta priče o ruskom “offsetu” leži u tome da se svaka kuna uložena u nabavu MiG-ova 29 može višestruko vratiti u hrvatsko gospodarstvo gladno poslova i svježih eura. Na koncu, što nedostaje ruskim eurima?


Komentari članka

Vezani članci

Jelena Ferk: Treba napraviti prvi korak, idealni uvjeti rijetko dolaze

23.04.2026.

Na Liderovoj listi '40 ispod 40' nalazi se i osnivačica brenda Bioandina kojoj je cilj izgraditi prepoznatljiv, dugoročno održiv brend

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1333 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke