S 8,61 milijardu eura Hrvatska bi mogla obnoviti željeznicu i luke

Financijska pomoć Europske unije srednjoj i istočnoj Europi preko Kohezijske politike EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. godine za tu bi regiju mogla imati značenje Maršalova plana. Pokazuje to analiza Erste Grupe koju je izradio Ured za EU banke Česká spořitelna u suradnji s Erste Group Research. Naime, ukupan iznos sredstava u strukturnim i investicijskim fondovima EU-a za to razdoblje je 351,9 milijardi eura, što je za 1,3 posto više nego u razdoblju od 2007. do 2013. Zemljama regije SIE-6 (Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Hrvatska) dodijeljeno je oko polovine ukupnih sredstava iz fondova EU-a, iznos od 167,1 milijardi eura, za 11 posto više nego u razdoblju od 2007. do 2013. godine, ističe autor izvješća Jan Jedlička, voditelj Ureda za EU u banci Česká spořitelna.

- Uz pretpostavku da će zemlje SIE-6 uspjeti povući 90 posto novoodobrenih sredstava, to bi podiglo njihov godišnji rast BDP-a za 0,3 do 0,8%. Osim toga, kada bi zemlje uspješno iskoristile sredstva EU fondova, udaljenost među njima, kada govorimo o stupnju razvoja, jasno bi se smanjio. Međutim, pred zemljama regije SIE dug je put do poboljšanja sposobnosti iskorištavanja fondova, koja je i dalje na niskoj razini. Da bi to postigle, trebaju znatno srezati birokraciju, uvesti transparentnije postupke odabira projekata te uspostaviti čvršću regionalnu suradnju - naglašava Jedlička.

Poljska je pobjednik teških pregovora o milijardama eura iz fondova EU-a i to bi najveće gospodarstvo u regiji SIE trebalo dobiti 77,6 milijardi eura. Gledajući godišnje odobrena sredstva po stanovniku, kao reprezentativniji pokazatelj, Estonija je na prvom mjestu s približno 387 eura po stanovniku godišnje, a slijedi Slovačka s 369 eura. Općenito, što je gospodarstvo zemlje razvijenije, to će manje novca primiti iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a. Hrvatskoj ukupno dodijeljena sredstava u strukturnim i investicijskim fondovima EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. godine iznose 8,61 milijardu eura, odnosno 289 eura po stanovniku ili 2,8% njezina BDP-a. U što bi ona najučinkovitije trebala uložiti ta sredstva? Analitičari Erste Grupe smatraju da je prometna infrastruktura, posebice željeznica i luke, ključno područje koje Hrvatska treba poboljšati. Više sredstava trebali bi povući i energetska učinkovitost te obnovljivi izvori energije. Korištenje fondova moglo bi pomoći i razvoju njezine informatičke infrastrukture, smatraju analitičari Erste Grupe. Pritom ističu da bi željeznički projekt Rijeka – Zagreb – granica s Mađarskom bio logična nadogradnja postojeće infrastrukture s ciljem povezivanja sjevernog Jadrana, posebice Luke Rijeka, sa Zagrebom te dalje s Mađarskom i srednjom i istočnom Europom.

Dodatnih 80 milijardi eura za istraživanje i razvitak

Osim strukturnih i investicijskih fondova EU je odobrio i sedmogodišnji proračun u iznosu od gotovo 80 milijardi eura za „Horizont 2020“ – najveći istraživački i inovacijski program EU-a. Ne postoje unaprijed definirani iznosi za pojedine države članice, što znači da se projekti iz svih zemalja moraju natjecati za potporu iz toga programa.