Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Sij 2015

'Sadašnje generacije neće uspjeti doživjeti standard kakav primjerice ima Talijan ili Španjolac'

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Lidija Kiseljak/VL  

'Sadašnje generacije neće uspjeti doživjeti standard kakav primjerice ima Talijan ili Španjolac'

Nova predsjednica treba stvoriti institucionalni okvir i nastaviti s ustavnim promjenama, nova Vlada brzo će shvatiti neugodnosti zbog sadašnje situacije i zato bi trebala biti odlučna u provođenju reformi, ali bez obzira, sadašnje generacije neće uspjet doživjeti standard kakav primjerice ima Talijan ili Španjolac, kaže profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević.

Iako gotovo nema nikakve ovlasti, na što bi barem nova predsjednica trebala uputiti, ona ili njezin savjetnički tim?

Jasno je da pozicija predsjednika nije da vodi gospodarsku politiku u zemlji, niti to od sadašnje predsjednice treba očekivati. Ideju Ive Josipovića o ustavnim reformama treba i dalje podržati. Znak je političke zrelosti usvajanje promjena koje su dobre za cjelokupno društvo, bez obzira na to tko ih je predložio. Prisjetimo se samo laburista Tonya Blaira; on je za sebe uvijek govorio da je neotačerist, iako je M.Thatcher bila na posve drugom dijelu političkog spektra. S druge strane, glasačima nije bilo dovoljno dobro objašnjeno koja je veza ustavnih reformi i ekonomije; cijeli jedan dio ekonomske znanosti bavi se efektima zakona na ekonomiju. J. Buchanan je za tu svoju analizu 1986.godine dobio Nobelovu nagradu. Primjer ustavne reforme jest zabrana (dodatnog) zaduživanja države, fiskalna litica u SAD-u ili pak regionalizacija. Nova pravila stvaraju nove institucije, a kvalitetne institucije temeljna su pretpostavka ekonomskog rasta. Dakle, predsjednica ipak može utjecati na stvaranje mogućnosti za gradnju boljeg institucionalnog okvira, jer to je ono što Hrvatskoj doista treba.

Ako i dobijemo novu vladu, može i prije vremena, može li se očekivati neki brzi zaokret? Odnosno kakva bi to politika trebala biti koja bi nas uspjela pokrenuti?

S obzirom na antagonizaciju na koje su obje stranke u manjoj ili većoj mjeri pristale, vjerojatnost prijevremenih izbora je bitno povećana. Nova vlada (za koju mnogi koji su puno upućeniji kažu da će biti sastavljena od HDZa i koalicijskih partnera) će ubrzo shvatiti sve neugodnosti sjedenja u foteljama u zemlji koja se nalazi u teškoj gospodarskoj situaciji. Ne vidim čemu tolika želja za premijerskom foteljom da biste eventualni bankrot Hrvatske gledali iz počasne lože, no dobro. Bilo bi doista sjajno da HDZ svoj autoritarni stil preslika na odlučno provođenje reformi, odnosno slamanje otpora reformama na svim razinama. Također, ekonomska politika treba napokon dobiti podlogu u odgovarajućoj ekonomskoj analizi i znanosti. To se još i zove ekonomska politika bazirana na dokazima (evidence-based economic policy). Naime, vođenje ekonomske politike “po sluhu” i puštanjem probnih balona nije primjereno 21. stoljeću, povećava neizvjesnost te direktno utječe na makroekonomske agregate osjetljive na očekivanja, kao npr. investicije.

To je upravo problem sadašnje vlade, koje su najveće greške bile po tom pitanju?

To su definitivno bile prvotne špekulacije s mijenjanjem poreza na dohodak, uvođenjem poreza na imovinu i štednju, pa i monetizacija autocesta. “Puštanje balona” daje dovoljno vremena interesnim skupinama koje koče reforme da se organiziraju i osujete svaki pokušaj bilo kakve reforme.

Kakve su vaše prognoze za ovu godinu - navodno smo deficit donekle stabilizirali, neki pokazatelji su u pozitivi.. no javni dug je velik, kao i nezaposlenost...

Prognozira se uz pomoć modela, a ja sam se tu sklona prikloniti onim procjenama koje je nedavno dao HNB; a to je 0.2% rasta. Čisto za ilustraciju; Latvija je 2009.godine imala stopu rasta od minus 18 posto, a već je dvije godine kasnije rasla stopom od 5.3 posto. To je najzorniji efekt provođenja reformi. Javni dug je dodatno narastao kada su se o obračun uključio dug autocesta.

Iako je Hrvatska daleko od grčkog duga od 173% BDP-a, svejedno imamo treći najveći javni dug od zemalja sa kojima se trebamo uspoređivati; veći od Poljske, Litve, Latvije, Estonije, Češke i Slovačke. Nezaposlenost je posebna priča, jer se uslijed krize promijenila struktura ekonomije; građevinski sektor se u potpunosti urušio i nije izgledno da će se oporaviti. Shodno tome, za očekivati je porast strukturne i dugotrajne nezaposlenosti.

Bez obzira na loše stanje i upravljanje, odupiremo se mjerama bez kojih bi moglo doći do veće štete, npr. monetizacija?

Autoceste u knjigama vrijede oko 130 milijardi kuna, no prihod po kilometru je višestruko manji od prihoda po kilometru na europskim prometnicama. Jasno je da je takav poslovni model neodrživ, pogotovo ako će politika nastaviti kadrovirati menadžment iz svojih redova. Autocesta je prirodni monopol, pa menadžer treba brinuti samo o troškovnoj efikasnosti. Otpor monetizaciji postoji jer mnogi vjeruju da će se sredstva od koncesije dijelom koristiti za pokrivanje deficita, odnosno za plaće i materijalne troškove umjesto investiranja, i taj strah je opravdan.

Niste optimistični u pogledu nekog čuda i brzog oporavka, mislite da će se kriza prenijeti na još dugi niz godina?

Kriza se već prenijela na dugi niz godina. Kada bi se vratili na stope rasta od 3-4% koje smo iskusili prije krize, za dostizanje prosjeka EU-a po BDPu per capita trebalo bi nam 15 dugih godina. Dakle, naš problem nije samo što mi ne rastemo, nego što druge ekonomije unutar EU rastu i ta magična granica prosjeka unije se stalno pomiče. I to je naša realnost, to je ono što kažu brojke. Hrvatska neće postati najprosperitetnija zemlja Europske unije za mog života, jer će tek moja djeca uživati u standardu kakav primjerice ima jedan Španjolac ili Talijan. No ne vidim ništa tragično u tome, danas živimo bolje i duže nego prije stotinu godina. A reforme su najljepši poklon koji možemo dati našoj djeci.

Predajete bihevioralnu ekonomiju, može li se ona primijeniti u nekom segmentu na dio naše ekonomije?

Apsolutno! Bihevioralna ekonomija je nova, znanstveno utemeljena paradigma za vođenje javnih politika, gdje se koriste saznanja iz psihologije, teorije igara i dizajna mehanizama. Bihevioralnu ekonomiju koriste mudri političari bez obzira na političku orijentaciju; Cameron u Ujedinjenom kraljevstvu, Obama u SAD-u. U slučaju Hrvatske, bihevioralna ekonomija bi se mogla primijeniti u reformi javne uprave, redukciji korupcije i općenito u remodeliranju neformalnih institucija. Zadnje desetljeće socijalizma i problematična transformacija stvorila je kod ljudi razočaranje tranzicijom, te dovela do potpune destrukcije socijalnog kapitala. Bihevioralnom ekonomijom se mijenja ono što svi zovemo “mentalitet”. Ne postoji “mentalitet korupcije” ljudi se uključuju u koruptivne aktivnosti jer im se to isplati, odnosno koristi su im veći od troškova u vidu eventualnog otkrivanja njihovog koruptivnog djela i kaznenog progona.

Neki primjer?

Općenito, ljudi dobro reagiraju na dvije vrste stimulusa: novčani i statusni. Eksperimentalno je pokazano da su recimo ljudi puno efikasniji ako im isplaćujete bonuse za iznadprosječne performanse, te da recimo najboljih uposlenicima uručujete priznanja koja si kasnije mogu staviti u CV. Još je efikasnije ako svima podijelite bonuse na početku godine i onda zaprijetite vraćanjem bonusa ako se zacrtani ciljevi ne ostvare.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska ima 258.651 registrirani poslovni subjekt, više od 70 posto ih je aktivno

17.08.2026.

U Hrvatskoj je krajem lipnja ove godine bilo 258.651 registriranih poslovnih subjekata, od čega 70,6 posto ili 182.724 aktivnih, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Rekordne 1986. i 2025.: Što se u turizmu zapravo promijenilo?

10.08.2026.

Hrvatska je u 40 godina povećala broj noćenja za 60 posto, ali i dalje preuveličava značaj turizma koji donosi manje nego što bi mogao

Hrvatska vina gube bitku s vremenom i tržištem: sve manje vinograda, sve više uvoza

09.08.2026.

Najnoviji podaci Međunarodne organizacije za lozu i vino, OIV-a, pokazuju da je hrvatska proizvodnja u 2025. godini iznosila 699.000 hektolitara, odnosno nešto manje od 70 milijuna litara vina.

Hibridi i Škoda i dalje dominiraju prodajom automobila u Hrvatskoj

07.08.2026.

U prvih sedam mjeseci prodano je gotovo 50 tisuća novih automobila, 5,2 posto više nego lani, a hibridi su preuzeli vrh tržišta

EU se rješava ruskog interesa: Hrvatska postaje glavno energetsko čvorište između SAD-a i Europe

06.08.2026.

Dok se Europa postupno odriče ruskih energenata, Sjedinjene Američke Države ubrzano postaju njezin najveći dobavljač prirodnog plina, a stručnjaci smatraju da bi hrvatski LNG terminal na Krku mogao imati ključnu ulogu u opskrbi srednje i jugoistočne Europ

Tag cloud

  1. 2905 članka imaju tag turizam
  2. 2735 članka imaju tag hrvatska
  3. 1526 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1836 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2016 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1365 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 711 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 411 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 377 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 517 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk