Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Lip 2009

Sadnjom stabala do spasa planeta Zemlje

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vanja Majetić  

Sadnjom stabala do spasa planeta Zemlje

Svjetski dan zaštite okoliša (World environment day -WED) tradicionalno se obilježava svakog 5. lipnja od 1972. godine. Naime, na taj dan je, na konferenciji u Stockholmu, Opća skupština Ujedinjenih naroda sustavno i globalno pristupila problemu zaštite okoliša. Dan zaštite okoliša je tako postala jedinstvena godišnja prigoda koju koriste mnogi pojedinci, nevladine udruge, zajednice djece i mladeži, istaknuti industrijski čimbenici, mediji te vlade iz cijeloga svijeta za pokretanje raznih akcija radi poboljšanja stanja u okolišu.

Ove godine Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se pod nazivom »Tvoj planet te treba - Ujedinjeni u borbi protiv klimatskih promjena«, a grad domaćin je Ciudad de Mexico. I Hrvatska je u četvrtak postala dijelom jedinstvenoga, globalnog organizma te je nizom, prije svega, ekoloških akcija dala doprinos spašavanju našeg planeta Zemlje.

Valja podsjetiti kako su od šezdesetih godina prošlog stoljeća rasli problemi degradacije okoliša, nedostatka hrane, rasta stanovništva, nemoralnog društva i nezdravoga života, ali pritom nitko nije razmišljao o tome da će to postati globalni međunarodni problem, a još manje o tome da se s njim treba suočiti i rješavati ga. Potkraj šezdesetih kriza okoliša, odnosno onečišćenje, porasla je do neslućenih razmjera. Gradile su se tvornice zagađivači koje su se svog otpada rješavale na način da su ga puštale u zrak ili u rijeke, što je dovelo do pomora flore i faune.

Nuklearne elektrane širile su svoja smrtonosna zračenja zbog kojih su se počela rađati mutirajuća djeca. U zemlje bogate divljači išlo se na safari, gdje su se zbog ljudskog prestiža nekontrolirano uništavale životinjske vrste do posljednjega živućeg primjerka.

Havarije prekomorskih tankera rezultirale su izlijevanjem nafte u mora, prašume su se krčile da bi se gradili gradovi i autoceste, a energetski resursi trošili su se bez razmišljanja o budućnosti. Napredovala je industrija oružja, i onog kemijskog, za okoliš posebno kobnog, te se činilo da se svjetske sile natječu koja će učinkovitije, s većim posljedicama, uništavati Zemlju.

Sve te posljedice po svoj su prilici bile nužne da napokon švedska vlada 1968. godine, Ekonomskom i socijalnom konziliju Ujedinjenih naroda ponudi na razmatranje Nacrt o zaštiti okoliša. Kao ishod toga, u Stockholmu je 5. lipnja 1972. organizirana UN-ova konferencija za ljudski okoliš. Tada se prvi put svijet organizirano prihvatio problema okoliša, koji su opasno priprijetili. Države su se udružile nacionalno, religijski, rasno, ekonomski, kulturno i politički pred rastućim problemom koji je mogao eskalirati i eksplodirati bilo gdje. Radi toga su se predstavnici 113 zemalja okupili u nakani da zajednički rješavaju krizu okoliša i upozore svijet na odgovornost u zaštiti Zemlje.

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša javnosti se obratio i generalni tajnik Ujedinjenih naroda, Ban Ki-moon koji je izjavio da želi ohrabriti ljude iz svih dijelova svijeta da se okrenu i učine naš planet zelenijim i čistijim. Moon je poručio svim stanovnicima Zemlje da gase svjetla, koriste javni prijevoz, recikliraju, počiste parkove i zasade barem jedno drvo.

Heroji Dana zaštite okoliša
Kako se svake godine povodom Dana zaštite okoliša izabiru tzv. heroji klime, za heroje su ove godine proglašeni Roz Savage, koja će preveslati Tihi ocean kako bi upozorila na štetnost ugljikova dioksida te otac i sin Charles i Sho Scott koji će biciklom obići Japan. Među herojima je i David de Rothschild koji je izradio brod od ekološki prihvatljivih materijala kojim će oploviti Tihi ocean te kineski ekološki fotograf Luo Hong. Herojima je proglašen i projekt »Kaisei« skupine inovatora koja proučava kako detoksirati oceane.


Komentari članka

Vezani članci

Istarski brodograditelj nekada je gradio rekreativne brodice - a sada spašava Jadran

05.06.2025.

Istarski brodograditelj Luciano Beg nekada je gradio rekreativne brodice i radne brodove. Danas razvija ekološke inovacije za koje interes stiže iz Norveške, Grčke, Argentine, Malte i Turske – ali i s domaćeg tržišta, prenosi HRT.

Zbog zaduživanja globalni javni dug dosegnuo rekordna 92 bilijuna dolara

14.07.2023.

Globalni javni dug porastao je u 2022. godini na rekordna 92 bilijuna dolara jer su se vlade pojačano zaduživale kako bi ublažile posljedice niza kriza, utvrdili su Ujedinjeni narodi u najnovijem izvješću

Otvoren novi proizvodni pogon tvornice Eco-Cortec poduzetnika Borisa Mikšića: 'To su najsuvremeniji strojevi za reciklažu'

12.10.2022.

Novi proizvodni pogon tvornice za proizvodnju bioplastike i antikorozivnih folija 'Eco-Cortec', u vlasništvu poduzetnika Borisa Mikšića, otvoren je u utorak u Belom Manastiru

Inovacijama otpad pretvaraju u vrhunsku hranu, i to u Hrvatskoj

01.08.2022.

Velika je količina biootpada koji ostaje neiskorišten pri preradi voća i povrća. Istraživački tim Podravke, uz financijsku potporu iz europskih fondova za regionalni razvoj, već dvije godine radi na razvoju tehnologija iskoristivosti tog biootpada u nove

Industrija želi preuzeti kvalitetno sortiran otpad na daljnje korištenje

17.05.2022.

U Hrvatskoj je godišnje raspoloživo oko 40.000 tona tekstilnog otpada, a samo u Zagrebu 7.000 tona. Uvjeti da se taj otpad maksimalno iskoristi ne postoje, pa tako tvrtka Regeneracija uvozi tekstilni otpad iz Italije, Slovenije i Austrije jer od 6.000 ton

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor