Sanda Ćorak: Valja sa svih strana sagledati snagu turizma

Moglo bi se reći da je metodološki okvir za izradu satelitskog računa turizma jedini, barem za sada, odgovarajući okvir koji pruža spoznaju o ekonomskoj veličini turizma u Hrvatskoj. Institut za turizam, zbog iznimne složenosti, već nekoliko godina izrađuje satelitski račun turizma, a očekujemo da će taj projekt moći predstaviti javnosti u sljedećih nekoliko mjeseci.

Podaci iz platne bilance koju izrađuje HNB prije svega obuhvaćaju putovanja – turizam (odnosi se samo na putovanja osoba koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj), dakle, možemo reći da je koncept nešto širi od samog turizma. Jednako tako valja naglasiti da su istraživanja na kojima HNB utemeljuje svoje procjene o iznosu prihoda od putovanja − turizma vrlo relevantni i metodološki utemeljeni podaci za sagledavanje turizma u Hrvatskoj.

Uobičajeno ih u koristimo u svrhu izrade satelitskog računa i zbog toga tome svakako treba posvetiti pozornost. Međutim, treba naglasiti i neke druge spoznaje o veličini ukupne turističke aktivnosti u Hrvatskoj tijekom 2009., koje nas upućuju na ponešto drukčije zaključke. Budući da je turizam iznimno kompleksan, čini mi se da ovdje trebamo sagledati raspoložive podatke iz strukturnih statistika Državnog zavoda za statistiku, i to uobičajeno podatke o novčanom prometu ugostiteljstva te raspoložive podatke o fizičkim kretanjima u prijevozu − prometu i sl.

Prije svega želim naglasiti da pokazatelji o prometu ugostiteljstva (vezano uz pružanje usluga smještaja, te hrane i pića domaćim i inozemnim turistima te lokalnom stanovništvu) u prvih devet mjeseci 2009. govore o ukupnom padu aktivnosti od 2,9 posto, pri čemu je pad sličnog intenziteta karakterističan i za kolektivne smještajne objekte. Budući da u ovim podacima nema prihoda koji se ostvaruju u privatnom smještaju, možemo zaključiti da su ukupni prihodi ili ukupni izdaci turista na usluge smještaja i, vezano, prehrane i pića čak i manji od smanjenja prihoda u ugostiteljstvu.

U ovome trenutku raspolažemo i drugim podacima, npr., promet putnika u zračnim lukama u Hrvatskoj u prvih je devet mjeseci smanjen za oko šest posto; nadalje, bilježimo rast broja putnika na kruzerima, a pozornost moramo posvetiti onome što se događa u trgovini – tako je DZS utvrdio da u prvih devet mjeseci novčani promet trgovine hrane i pića bilježi čak i blagi rast.

Možemo očekivati da je došlo do pada ukupnih izdataka turista u 2009. u odnosu na prethodnu godinu, a svi navedeni ključni subjekti trebali bi zajedno s Institutom sagledati što se stvarno događalo 2009. u turizmu. Već iz ovoga što je rečeno, mogući razlozi visokog pada prihoda koje je utvrdio HNB, osim promjena u metodi prikupljanja podataka (nemamo spoznaja), mogu proizići iz promjene udjela sive ekonomije, smanjenja izvanpansionske potrošnje, bitne promjene tranzitnog turističkog prometa u Hrvatskoj, kao i drugih razloga.