Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Velj 2012

Saznajte tko su rekorderi po plaćanju prekovremenih!

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Hrastovčak, Branka Suvajac  

Saznajte tko su rekorderi po plaćanju prekovremenih!

Blic anketa koju je Poslovni.hr proveo po ministarstvima i javnim poduzećima pokazala je da su mnogi radili produljeno. Istražujući "koliko se ostajalo iza pet", doznajemo da je HEP grupa primjerice lani isplatila gotovo šest milijuna kuna samo na račun prekovremenih sati.

Nakon najave ministra financija Slavka Linića da će prekovremene sate u javnoj upravi ograničiti na maksimum 10 sati te da neće više biti ugovora na određeno vrijeme (onima kojima ugovor na određeno istekne, neće se više produljivati), zanimalo nas je koliko bi ova mjera, da se doista provede u ministarstvima i primjerice nekim javnim tvrtkama, utjecala na njih. U blic anketi nekoliko smo javnih kompanija i ministarstava kontaktirali s pitanjima koliko imaju zaposlenih na određeno vrijeme te na ugovore o djelu, kada ti ugovori istječu te koliko im novca odlazi na plaćanje prekovremenih sati djelatnika. Prekovremeni je rad u državnoj upravi u prosjeku bio 40 sati mjesečno, prethodna ga je vlada ograničila na 32 sata, a u Ministarstvu financija sada razmišljaju da prekovremeni rad ograniče samo na deset sati. Blic anketa portala Poslovni.hr pokazala je da je HEP grupa među kontaktiranima apsolutni rekorder po broju isplaćenih prekovremenih sati za 2011. godinu. Prošle godine grupa HEP je naime na račun ukupno 102.472 prekovremeno odrađena sata isplatila bruto iznos od 5.932.190 kuna, što ga čini rekorderom i među javnim tvrtkama i među ministarstvima. Nakon HEP-a po ciframa koje su lani za “ostajanje poslije 17” isplatili nalaze se ministarstva: prošle godine je na prekovremene sate u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta isplaćeno 1,287.000 kuna za odrađenih 16.877 prekovremenih sati, u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU (bivše Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva) 2011. je bilo odrađeno 32.929 prekovremenih sati za što je isplaćeno bruto 2,218.683,78 kuna, a u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture su za 4.108 sati prekovremenog rada isplatili 2,764.338,40 kuna. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (bivši MVPEI) lani je za prekovremene sate isplatio 3,4 milijuna kuna. U Ministarstvu gospodarstva je pak tijekom 2011. bilo 15.361 sati prekovremenog rada i za to je isplaćeno 1,055.630,43 kuna bruto. Nadalje, u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva lani je odrađeno prekovremeno 24.709 sati i za to isplaćeno 1.883.325,79 kuna bruto odnosno 1.389.209,54 neto.

U Janafu (koji nam je smatrao potrebnim napomenuti da oni ne spadaju pod državnu upravu pa se Linićeve izjave ne odnose na tu tvrtku, “koja nema negativni utjecaj na proračun nego ga, naprotiv, puni kroz uredno plaćanje propisanih naknada, poreza i doprinosa”) u pravilu nema prekovremenog rada, za razilku od HRT-a koji prekovremene ističe kao nametnutu nužnost zbog specifičnosti televizijskog posla koji zahtijeva rad na terenu, pa je tako u 2011. isplaćeno 42.321 prekovremenih sati odnosno 2.356.153,64 kuna, što predstavlja 0,5% ukupno isplaćene bruto mase plaća na HRT-u, koji inače ima 62 radnika zaposlena na ugovore na određeno vrijeme, a značajan dio njih istječe koncem ožujka ove godine. Najveći dio prekovremenih sati (preko 90 posto) u Croatia Airlinesu vezan je, kažu nam u toj kompaniji, za sektor tehničkih poslova, gdje se obavljaju izvanredni radovi za treća lica, no ti se poslovi naplaćuju i tako nadoknađuje trošak prekovremenih sati. U HEP grupi zaposleno je 16 radnika na određeno , što je mali broj u odnosu na 13.705 zaposlenih na neodređeno. Imaju i 15 zaposlenih na temelju ugovora o djelu, koji se u pravilu sklapaju na godišnjoj osnovi. Croatia osiguranje zapošljava 325, a Croatia Airlines 75 radnika na određeno – i svima ugovori (u CA) ističu tijekom ove godine. Od ukupno 379 radnika tek četvero njih u Janafu imaju ugovor na određeno vrijeme. Janaf ima samo jednog zaposlenog na ugovor o djelu.

Iz tvrtke Autocesta Rijeka Zagreb kažu nam kako od ukupno 730 zaposlenih imaju osam radnika na određeno. Za dvoje njih ugovori ističu 2013., a ostalima ove godine. Lani je u toj tvrtci odrađeno 1375 prekovremenih sati, što je koštalo 165.620,53 kune. Imaju i četiri zaključena ugovora o djelu.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 89 posto Hrvata razmišlja o promjeni posla. jeste li među njima?

19.05.2025.

Svega petina radnika u Hrvatskoj zadovoljna je plaćom, dok polovica njih planira promijeniti posao u sljedećih šest mjeseci, pokazuju rezultati istraživanja koje je u ponedjeljak objavio portal MojPosao.

Dvije trećine zaposlenih protiv potpunog vraćanja u ured

26.02.2025.

Nešto manje od dvije trećine ispitanika (64 posto) kažu da bi ozbiljnije razmotrili promjenu posla u slučaju povećanja broja dana provedenih u uredu. Dodatno, 12 posto kažu kako bi na takav potez poslodavca reagirali trenutačnim davanjem otkaza, dok bi se

Tek 1,39 posto BDP-a Hrvatske ide za istraživanje i razvoj

24.12.2024.

Od ukupnih sredstava za ovu djelatnost, prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim potkraj listopada, najviše je utrošeno u poslovnom sektoru, 54,7 posto. Slijedi visoko obrazovanje s 28 posto, dok je najmanje sredstava utrošeno u državnome

Pozitivan stav građana prema online i školi na televiziji

20.05.2020.

U situaciji kada se čini da je svijet stao, i škola i edukacije preselile su u virtualne učionice. Kakvo je mišljenje građana o takvim edukacijama i školovanju online, portal EduCentar je ispitao na 150 ispitanika.

Prekovremeni rad: u 60% slučajeva nije najavljen, a u 40% ni plaćen

26.11.2019.

Više od dvije trećine ispitanih u novom istraživanju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, izjavilo je da radi prekovremeno

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1083 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 530 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk