Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2019

Šef Rimčeve firme za bicikle otkrio nam je zašto je Porsche uložio u njih

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Šef Rimčeve firme za bicikle otkrio nam je zašto je Porsche uložio u njih

GREYP Bikes, sestrinska kompanija Rimac Automobila, krenuo je u novu rundu financiranja koja se realizira izdavanjem tokena, što omogućuje i malim ulagačima da uđu u vlasničku strukturu kompanije. Uz Matu Rimca, koji je najveći pojedinačni dioničar Greypa, u vlasničkoj strukturi je kineska Camel Grupa, a od 2018. godine i njemački proizvođač automobila Porsche.

Porsche je uložio u Greyp jer su proizvođači automobila sve svjesniji važnosti kretanja na dva kotača

Krešimir Hlede, CEO Greyp Bikesa, u razgovoru za Index pojasnio je čime se oni zapravo bave te objasnio detalje ove ponude tokena, koja je prvi ETO (Equity Token Offering) u svijetu koji regulira Europska unija.

“Velike autoindustrije su svjesne da se moraju okrenuti mikro mobilnosti. To je, recimo, razlog zašto je Porsche uložio u nas. Amblemi koje ćete viđati u budućnosti na autima neće biti Mercedes, nego Google, Uber i slično. Autokompanije kao takve će postati sve manje bitne. Zbog toga se proizvođači automobila okreću i mikro mobilnosti, svjesni su da se po gradovima nećemo kretati samo na četiri kotača. Kad odete na bilo koji autoshow, vidjet ćete proizvođače automobila koji izlažu nešto na dva ili tri kotača”, kaže Hlede.

Putem tokena omogućili ulaganja već od 100 eura

Na ETO, odnosno ponudu tokena kao način financiranja, odlučili su se kako bi maksimalno pojednostavili cijelu stvar i omogućili pristup i malim ulagačima, s obzirom na to da je minimalni ulog 100 eura. Prodaja se vrši putem platforme Neufund.

“Mi kao firma jako vjerujemo u blockchain. Mislimo da je to tehnologija koja će dramatično promijeniti način na koji firme funkcioniraju i vlasništvo općenito. Razmišljali smo o tome kakve bismo investitore htjeli i došli smo do toga da bismo htjeli investitore koji razumiju tehnologiju, koji su spremni na odvažne korake u razvoju i u tu sliku se ne uklapa neki tipični korporativni investitor. Također, kupnjom tokena investirate u imovinu kojom se može trgovati. Danas kada biste klasičnom metodom uložili u Greyp, morali biste ostati unutra dok mi ne napravimo IPO (javna ponuda dionica na burzi, op.a.), dok na ovaj način ulagač može kupiti udio u Greypu i doslovno dvije minute kasnije ga prodati. Osim toga, izdavanje tokena omogućuje da ulažu i mali ulagači, s obzirom na to da je minimalno ulaganje 100 eura. Token koji izdajemo daje prava identična vlasničkim. Znači, svatko tko kupi token ima pravo glasa na skupštini, pravo na dividendu itd. Izdavatelj samih tokena je SPV registriran u Njemačkoj (posebna firma registrirana samo za tu namjenu, op.a), koji će, kad skupi novac, doći na Trgovački sud u Zagrebu i upisati se kao suvlasnik Greypa. Vlasnici tokena su tako de facto posredno suvlasnici Greypa, ali ugovori između kompanija i samih vlasnika tokena su napisani tako da omogućuje prava identična vlasničkim”, kaže Hlede.

Njemački regulator reagirao na Greypovu ponudu tokena

Imali su manjih problema s njemačkim regulatorom tržišta kapitala BaFinom. Naime, njemačka verzija HANFA-e objavila je kako je prodaja digitalnog tokena Greyp Bikes putem platforme Neufund zapravo prodaja dionica bez regulatornog odobrenja.

“BaFin je, kao njemačka regulatorna agencija, objavio opservaciju u kojoj je iznio sumnju da Greyp provodi javnu ponudu tokena bez prethodno objavljenog prospekta, koji bi javna ponuda tokena u Njemačkoj trebala imati. Važno je napomenuti da se ovdje ne radi o odluci BaFina, već o izražavanju sumnje da se radi o javnoj ponudi u Njemačkoj bez prospekta.

Greyp svoju ponudu radi pod lihtenštajnskom jurisdikcijom i Token Offering Operator je kompanija također iz Lihtenštajna. Obje činjenice su javno dostupne u svim našim dokumentima od prvog dana kampanje. Lihtenštajn kao država je iskoristio mogućnost izuzimanja od obaveze objave prospekta za investicije manje od pet milijuna eura, što Greypova ponuda jest. Osim toga, Greyp se nije ni na koji način ciljano obraćao samo investitorima u Njemačkoj, već investitorima globalno. Smatramo da Greypova ponuda zadovoljava sve odredbe koje Lihtenštajn stavlja pred nas i nisu nam poznate bilo koje činjenice koje bi BaFinu, kao njemačkoj regulatornoj agenciji, davale jurisdikciju nad ovom ponudom, a istog je stava i platforma Neufund na kojoj se ponuda i provodi. Također, BaFin ni na koji način nije kontaktirao Greyp, kako prije tako ni nakon svoje obavijesti.

Vjerujemo da smo pripremili ovu ponudu profesionalno i u skladu sa svim regulatornim zahtjevima i na nama je da to ispravno komuniciramo. Greypova kampanja na Neufundu je prva takva kampanja na svijetu. I Greyp i Neufund, svaki u svojoj industriji, unose velike, disruptivne promjene i često takve promjene trebaju vremena da postanu mainstream”, kaže Hlede.

Firma je u fazi agresivnog razvoja i ulazak u pozitivu očekuju 2021. godine

Što se tiče eventualne dividende na koju budući ulagači mogu računati, Hlede kaže da su te odluke u domeni vlasnika, ali da je kompanija u ovoj fazi primarno koncentrirana na ulaganja u razvoj.

“Kao manager ne mogu govoriti o dividendama, to je odluka u domeni vlasnika, dioničara. No realno, firme koje su u razvoju će svoj kapital ulagati u daljnji razvoj, prije nego što će isplaćivati dividendu. Mi smo još uvijek firma s negativnim novčanim tijekom, jako puno novca trošimo na razvoj i očekujem da ćemo u pozitivu ući 2021. godine, ovisno o nivou agresivnosti u razvoju. Nakon ove runde, koja se sastoji od pet milijuna eura koje prikupljamo putem ETO-a i još 10 milijuna koje planiramo prikupiti od strateškog investitora, ne bismo trebali imati više potrebe za prikupljanjem kapitala. To bi bilo to što se tiče prikupljanja kapitala i promjene vlasničke strukture”, kaže Hlede.

Kao i Rimac Automobili, razvijaju tehnologiju koju namjeravaju dalje prodavati

Kao i Rimac Automobili, kojima automobili služe za demonstraciju tehnologije, tako i Greyp nije primarno proizvođač bicikala, već na električnim biciklima razvijaju tehnologiju koju onda namjeravaju dalje prodavati.

“Zovemo se Greyp Bikes, ali mi zapravo nismo kompanija koja se bavi (samo) biciklima. Tehnološka smo kompanija koja razvija tehnologiju i softver za laka električna vozila, primarno bicikle. Poslovni model nam je vrlo sličan Rimac Automobilima. Napravili smo portfolio svojih bicikala, koji su, bez lažne skromnosti, pri samom vrhu ili na vrhu na svjetskoj razini. Radimo svoj portfolio bicikala od čega imamo određene prihode, ali nam prije svega služe kao razvojna platforma i marketinški alat. Identično kao što to rade Rimac Automobili. To je predivan način kako biti u kontaktu s tržištem, da vas kupac tjera da napredujte, da razvijate nove tehnologije, ali suština našeg poslovnog plana jest da tu tehnologiju, koju razvijamo za svoje bicikle, kasnije multipliciramo i prodajemo drugima. Naša ideja je da radimo white label tehnologiju, a naš ultimativni cilj je da svi bicikli, bili oni Greyp ili nekog drugog brenda, podatke koje skupljaju šalju na platformu kojom mi upravljamo i da stvorimo jednu novu razinu korisničkog iskustva. U suštini želimo postati Android za električne bicikle. Zato i volim reći da nismo bike kompanija. To se vidi i iz našeg odjela razvoja u kojem je 30-ak ljudi, a od njih je 24, 25 vezano isključivo za elektroniku i softver. Nama je bicikl samo platforma”, kaže Hlede.

Mnoge stvari morali su sami razviti, što im daje prednost u odnosu na konkurenciju

Dosta toga što se u Greypu razvija nije nužno vezano za bicikl, odnosno može se koristiti i u drugim uređajima. Kod razvoja bicikala mnoge su stvari bili prisiljeni sami razviti, no to im daje ogromnu prednost u odnosu na konkurenciju jer su kroz taj razvoj stekli ogromna znanja i iskustvo.

“Jako puno toga što radimo je potpuno agnostično u odnosu na sam bicikl. Recimo softver za bug fix - pritisnete tipku i napravi se update softvera na svim biciklima na svijetu. Taj softver ne zna updatira li bicikl ili frižider, što znači da je tehnologija u startu zamišljena da se ne koristi samo na biciklu. Slična priča je i s eSIM-om koji smo razvijali u suradnji s Hrvatskim Telekomom i Deutsche Telekomom. Danas vi u svojem telefonu imate plastičnu SIM karticu, za par godina je nećete imati nego ćete imati ugrađen jedan čip, a od telekoma ćete kupovati digitalni profil. Taj čip mi već imamo u svojim biciklima i jedna smo od prvih firmi na svijetu koja je razvila takvo nešto, i to je opet jedan komad tehnologije koji je primjenjiv i na automobile, i na bicikle, i na bilo što drugo gdje će biti potreban. Mnoge stvari smo bili prisiljeni sami razviti, ali smo zato razvili kompetencije koje druge firme nemaju. Da nam danas dođete i kažete ‘imam motor s kojeg bih htio skidati 100, 200 telemetrijskih podataka u sekundi, da mi to funkcionira u čitavom svijetu’, mi to sve možemo napraviti s ljudima koji su u ovoj zgradi. Trebalo je puno rada da bismo došli do te razine, ali smo uspjeli i to nam daje veliku prednost u odnosu na druge kompanije”, kaže Hlede.

Što se samih bicikala tiče, kod njih neće biti toliko bitne performanse u smislu brzine i snage motora, već će biti bitno koliko su “pametni”.

“Bicikli budućnosti neće se razlikovati po brzini i snazi, što je standardizirano, već će naglasak biti na tome da budu pametni, povezani, da donose odluke umjesto vozača itd. Naš bicikl je prepun različitih senzora, prikupljamo 50-ak različitih telemetrijskih podataka koji se šalju na server i obrađuju. Želimo napraviti da bicikl bude gadget, content creator, platforma za igranje, skupljač podataka itd.“, kaže Hlede.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnički inkubator prima prve stanare 2020.

05.12.2019.

Objekt je površine je 1861 četvornih metara i čine ga pet proizvodnih prostora, 13 uredskih prostora, upravni dio zgrade te konferencijska dvorana od 100 četvornih metara i višenamjenska dvorana iste kvadrature s mogućnošću pregrađivanja.

U Vukovaru pogon komponenti za zrakoplovnu industriju

04.12.2019.

Predsjednik Uprave tvrtke Enikom Aerospace Marko Josip Andrijanić i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava potpisali su Ugovor o zakupu poslovnog prostora u Poslovno industrijskom centru čime će u proizvodnji komponenti interijera putničkih i poslovnih zrakop

Osiguratelji pokrenuli projekt digitalne police osiguranja od automobilske odgovornosti

04.12.2019.

Hrvatska društva za osiguranje u suradnji s Centrom za vozila Hrvatske (CVH) i Hrvatskim uredom za osiguranje (HUO) pokrenuli su projekt digitalne police osiguranja od automobilske odgovornosti.

Mate Rimac je gospodarstvenik godine, dodijeljene i ostale nagrade

03.12.2019.

Gospodarski događaj godine po izboru žirija: Najava inicijalne javne ponude dionica Infobipa na burzi u New Yorku. Gospodarski događaj godine po izboru čitatelja – Refinanciranje roll-up kredita u Fortenova grupi.

Šibensko brodogradilište isporučilo katamaran za Norvežane

26.11.2019.

Brodogradilište Iskra u Šibeniku isporučilo je 100. brod. Desetogodišnju suradnju s norveškim kupcem okrunili su hibridnim dizelsko-električnim katamaranom za rad na uzgajalištima ribe.

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 994 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1014 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 356 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg