Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lis 2009

Seljaci ni ove jeseni neće odustati od sjetve pšenice

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Seljaci ni ove jeseni neće odustati od sjetve pšenice

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovaj je tjedan poslalo vaučere za umjetno gnojivo (40 posto) za jesensku sjetvu, koje seljaci mogu zamijeniti za umjetno gnojivo ili čekati isplatu poticaja u punom iznosu u siječnju iduće godine. U Ministarstvu dodaju da je prošle jeseni bilo zasijano 169.000 hektara pšenice, a ni ove godine, unatoč problemima u otkupu pšenice ovogodišnjeg roda, ne očekuju znatno manje površina zasijanih pšenicom.

Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili 50.000 tona mjesečno. Dosad je, kažu u Ministarstvu, izvezeno oko 60.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje oko 300.000 tona. U Ministarstvu očekuju da će se sav tržišni višak pšenice izvesti do iduće žetve. To je važno zbog otkupne cijene, odnosno otkupljivača, koji su ove godine pokazivali vrlo slab interes za domaću pšenicu, jer je otkupna cijena pšenice u zemljama u našem okruženju bila vrlo niska.

Kako se ne bi ponovio problem s otkupom pšenice, donijet će se novi pravilnik o obračunu i otkupu pšenice. Pravilnik u jednom dijelu ide na ruku proizvođačima pšenice, kojih je oko 80.000, kad je riječ o vlazi i primjesama u zrnu. No, proizvođači će morati poboljšati kvalitetu pšenice, sukladno onoj u zemljama EU-a. Naime, pokazalo se da domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od 4,5 tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Na primjer, u Mađarskoj su prosječni prinosi 7,5 tona po hektaru.

U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Naime, u protekle tri godine posijanih žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijun tona. Dominantno mjesto imaju kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina proizvodi se više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica.

S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica. Zbog hiper inflacije pšenice, proizvođači pšenice tražili su od Ministarstva poljoprivrede da ograniči njenu proizvodnju na kvotu od 100.000 hektara. No, takvo ograničenje je nemoguće uvesti u tržišnim uvjetima poslovanja.

Poticaji za jesensku sjetvu nešto su veći od milijardu kuna. Zbog problema u isplati, Ministarstvo je ponudilo njihovu isplatu u vidu umjetnoga gnojiva (40 posto vrijednosti poticaja) koje bi bilo 10 do 15 posto jeftinije. Jesenska sjetva morat će sačekati i obilniju kišu, jer je suša, koja u Slavoniji traje od ljetos, na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji znatno smanjila prinos kukuruza, suncokreta i soje, čija je žetva u tijeku.

Agrokor odustao od kreditiranja jesenske sjetve
Među osam domaćih tvrtki koje će kreditirati jesensku sjetvu na oko 50.000 hektara, ove godine nema Agrokora koji je odustao od kreditiranja zbog navodno dovoljno zaliha pšenice ovogodišnjeg roda. Tvrtka Granolio će, pak, kreditirati sjetvu na 15.000 hektara. Tu je i Gorup s 10.000 hektara. Đakovština daje sjeme i zaštitna sredstva za sjetvu, a Podravka kreditira sjetvu s 3500 kuna po hektaru. Većina spomenutih tvrtki kreditirat će sjetvu, bez gnojiva, kao kompenzaciju za poticaje.


Komentari članka

Vezani članci

Napokon i oni s jednim zaposlenim mogu računati s gradskim potporama

21.11.2019.

Poslodavci koji se prijave na natječaj obvezuju se na zadržavanje poslovne aktivnosti najmanje 12 mjeseci od dana dodjele potpore, kao i zadržavanje broja zaposlenih uz, što je i isticano kao najvažnije, povećanje brutoplaće od minimalno deset posto za sv

Slaba iskorištenost vinske omotnice

11.11.2019.

Ovaj mjesec otvaraju se dva nova natječaja iz takozvane vinske omotnice, europskih potpora za proizvođače grožđa i vina. Do sada smo iskoristili manje od polovine raspoloživih 57 milijuna eura. Razlog je, tvrde vinari, spora birokracija.

Dizajniram odjeću za poslovne žene

15.10.2019.

Oduvijek me zanimala moda, pa, iako sam završila Ekonomsku školu i upisala Ekonomski fakultet, na trećoj sam godini shvatila da želim krenuti u posve drugom smjeru te sam u Zagrebu upisala Visoku školu Callegari za modnog dizajnera. Dvije sam godine viken

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

15.10.2019.

Cilj je proizvesti milijun tona pšenice, što Hrvatska može lako ostvariti na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta

Prijavite se na javni poziv OBŽ za kreditiranje sjetve i stočarstva!

27.09.2019.

Održana je sjednica Povjerenstva za provedbu postupka javnog poziva za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje na području Županije. Financijskih sredstava ima dovoljno, prijavite se!

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1983 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 981 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 587 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 553 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 369 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 263 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija