Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lis 2009

Seljaci ni ove jeseni neće odustati od sjetve pšenice

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Seljaci ni ove jeseni neće odustati od sjetve pšenice

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovaj je tjedan poslalo vaučere za umjetno gnojivo (40 posto) za jesensku sjetvu, koje seljaci mogu zamijeniti za umjetno gnojivo ili čekati isplatu poticaja u punom iznosu u siječnju iduće godine. U Ministarstvu dodaju da je prošle jeseni bilo zasijano 169.000 hektara pšenice, a ni ove godine, unatoč problemima u otkupu pšenice ovogodišnjeg roda, ne očekuju znatno manje površina zasijanih pšenicom.

Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili 50.000 tona mjesečno. Dosad je, kažu u Ministarstvu, izvezeno oko 60.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje oko 300.000 tona. U Ministarstvu očekuju da će se sav tržišni višak pšenice izvesti do iduće žetve. To je važno zbog otkupne cijene, odnosno otkupljivača, koji su ove godine pokazivali vrlo slab interes za domaću pšenicu, jer je otkupna cijena pšenice u zemljama u našem okruženju bila vrlo niska.

Kako se ne bi ponovio problem s otkupom pšenice, donijet će se novi pravilnik o obračunu i otkupu pšenice. Pravilnik u jednom dijelu ide na ruku proizvođačima pšenice, kojih je oko 80.000, kad je riječ o vlazi i primjesama u zrnu. No, proizvođači će morati poboljšati kvalitetu pšenice, sukladno onoj u zemljama EU-a. Naime, pokazalo se da domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od 4,5 tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Na primjer, u Mađarskoj su prosječni prinosi 7,5 tona po hektaru.

U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Naime, u protekle tri godine posijanih žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijun tona. Dominantno mjesto imaju kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina proizvodi se više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica.

S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica. Zbog hiper inflacije pšenice, proizvođači pšenice tražili su od Ministarstva poljoprivrede da ograniči njenu proizvodnju na kvotu od 100.000 hektara. No, takvo ograničenje je nemoguće uvesti u tržišnim uvjetima poslovanja.

Poticaji za jesensku sjetvu nešto su veći od milijardu kuna. Zbog problema u isplati, Ministarstvo je ponudilo njihovu isplatu u vidu umjetnoga gnojiva (40 posto vrijednosti poticaja) koje bi bilo 10 do 15 posto jeftinije. Jesenska sjetva morat će sačekati i obilniju kišu, jer je suša, koja u Slavoniji traje od ljetos, na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji znatno smanjila prinos kukuruza, suncokreta i soje, čija je žetva u tijeku.

Agrokor odustao od kreditiranja jesenske sjetve
Među osam domaćih tvrtki koje će kreditirati jesensku sjetvu na oko 50.000 hektara, ove godine nema Agrokora koji je odustao od kreditiranja zbog navodno dovoljno zaliha pšenice ovogodišnjeg roda. Tvrtka Granolio će, pak, kreditirati sjetvu na 15.000 hektara. Tu je i Gorup s 10.000 hektara. Đakovština daje sjeme i zaštitna sredstva za sjetvu, a Podravka kreditira sjetvu s 3500 kuna po hektaru. Većina spomenutih tvrtki kreditirat će sjetvu, bez gnojiva, kao kompenzaciju za poticaje.


Komentari članka

Vezani članci

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

13.02.2020.

Mlade poljoprivrednike cijele Slavonije i Baranje, a posebno one koji se u skorašnjoj budućnosti tek vide u toj grani, usrećila je vijest da će država subvencionirati kupnju zemlje za sve mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Dio je to strateškog cilj

Uskoro natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda

05.02.2020.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000 eura.

Svi koji budu primljeni dobit će do 10.000 eura pa sve do 50.000 eura

03.02.2020.

Sam program povezat će startupe u Hrvatskoj s onima u još deset država srednje, istočne i južne Europe, a uključuje uz mentoriranje i pristup mreži kontakata na međunarodnoj razini i edukaciju.

Spremate se u poduzetničke vode? Od države ove godine možete dobiti 110.000 kuna

02.02.2020.

Krajem prošle godine Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) osvježio je postojeće mjere aktivne politike zapošljavanja. Poticanje samozapošljavanja, jedna od najpopularnijih mjera iz Vladina paketa, dobila je dodatni impuls novim povećanjem iznosa za subve

Inovacije i kreacije su njegov način života

27.01.2020.

Tvrtka Nevena Svaline jedina u Hrvatskoj proizvodi specijalizirane dizalice, odnosno mobilne manipulatore

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija