Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lis 2009

Seljaci ni ove jeseni neće odustati od sjetve pšenice

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Seljaci ni ove jeseni neće odustati od sjetve pšenice

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovaj je tjedan poslalo vaučere za umjetno gnojivo (40 posto) za jesensku sjetvu, koje seljaci mogu zamijeniti za umjetno gnojivo ili čekati isplatu poticaja u punom iznosu u siječnju iduće godine. U Ministarstvu dodaju da je prošle jeseni bilo zasijano 169.000 hektara pšenice, a ni ove godine, unatoč problemima u otkupu pšenice ovogodišnjeg roda, ne očekuju znatno manje površina zasijanih pšenicom.

Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili 50.000 tona mjesečno. Dosad je, kažu u Ministarstvu, izvezeno oko 60.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje oko 300.000 tona. U Ministarstvu očekuju da će se sav tržišni višak pšenice izvesti do iduće žetve. To je važno zbog otkupne cijene, odnosno otkupljivača, koji su ove godine pokazivali vrlo slab interes za domaću pšenicu, jer je otkupna cijena pšenice u zemljama u našem okruženju bila vrlo niska.

Kako se ne bi ponovio problem s otkupom pšenice, donijet će se novi pravilnik o obračunu i otkupu pšenice. Pravilnik u jednom dijelu ide na ruku proizvođačima pšenice, kojih je oko 80.000, kad je riječ o vlazi i primjesama u zrnu. No, proizvođači će morati poboljšati kvalitetu pšenice, sukladno onoj u zemljama EU-a. Naime, pokazalo se da domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od 4,5 tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Na primjer, u Mađarskoj su prosječni prinosi 7,5 tona po hektaru.

U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Naime, u protekle tri godine posijanih žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijun tona. Dominantno mjesto imaju kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina proizvodi se više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica.

S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica. Zbog hiper inflacije pšenice, proizvođači pšenice tražili su od Ministarstva poljoprivrede da ograniči njenu proizvodnju na kvotu od 100.000 hektara. No, takvo ograničenje je nemoguće uvesti u tržišnim uvjetima poslovanja.

Poticaji za jesensku sjetvu nešto su veći od milijardu kuna. Zbog problema u isplati, Ministarstvo je ponudilo njihovu isplatu u vidu umjetnoga gnojiva (40 posto vrijednosti poticaja) koje bi bilo 10 do 15 posto jeftinije. Jesenska sjetva morat će sačekati i obilniju kišu, jer je suša, koja u Slavoniji traje od ljetos, na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji znatno smanjila prinos kukuruza, suncokreta i soje, čija je žetva u tijeku.

Agrokor odustao od kreditiranja jesenske sjetve
Među osam domaćih tvrtki koje će kreditirati jesensku sjetvu na oko 50.000 hektara, ove godine nema Agrokora koji je odustao od kreditiranja zbog navodno dovoljno zaliha pšenice ovogodišnjeg roda. Tvrtka Granolio će, pak, kreditirati sjetvu na 15.000 hektara. Tu je i Gorup s 10.000 hektara. Đakovština daje sjeme i zaštitna sredstva za sjetvu, a Podravka kreditira sjetvu s 3500 kuna po hektaru. Većina spomenutih tvrtki kreditirat će sjetvu, bez gnojiva, kao kompenzaciju za poticaje.


Komentari članka

Vezani članci

Ograničit će izvoz pšenice i kukuruza

31.03.2020.

Prijedlog da se izvoz žitarica od travnja do lipnja ograniči na sedam milijuna tona odgovor je na ovotjedni zahtjev vlade da se utvrdi treba li zbog pandemije ograničavati izvoz hrane

Proljetna sjetva uz Covid-19: zatraženo hitno otvaranje trgovina s dijelovima za strojeve

23.03.2020.

Provjerili smo kakvo je stanje i imamo li dovoljno repromaterijala za nadolazeću sjetvu, ali i rade li poljoprivredne ljekarne i veterinarske stanice. Evo što kaže zamjenik predsjednika HPK, Mato Brlošić.

Uz poticaje otvorio radionicu: "Prezadovoljan sam, svoj na svome"

13.03.2020.

U ovoj su godini povećani poticaji za samozapošljavanje, jednu od najpopularnijih mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Povećano zanimanje za tu mjeru postoji i u Šibensko-kninskoj županiji.

Želja nam je da projekt sam financira izgradnju novih tehnologija i otvaranje radnih mjesta

04.03.2020.

Uspješna priča: Inteligentni sustavi za praćenje stanja akumulatora rezultat su 25 godina rada. Ukupna vrijednost projekta s partnerima iz BiH iznosila je nešto više od dva milijuna kuna, vrijednost za hrvatske partnere bila oko 1,5 milijuna kuna, a udio

Samozapošljavanje - 3 uspješna primjera

02.03.2020.

Zapošljavanje je najbolja demografska mjera! Potvrđuju to i podaci iz Brodsko-posavske županije gdje je prošle godine oko dvije stotine mladih koristilo poticajna sredstva za samozapošljavanje, gotovo dvostruko više nego lani. Ove su godine potpore Zavoda

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1036 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 680 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija