Sezonalnost hrvatskog turizma mora se smanjiti

Na Danima otvorenih vrata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu katedra za turizamu petak 26.11.2010., održala je okrugli stol na temu 'Kakav turizam doista želimo i možemo razvijati u Hrvatskoj'.

- Sezonalnost hrvatskog turizma je najveći problem turizma koji se potencira i produbljuje, što pokazuje činjenica da se 94 posto noćenja i 86 posto prihoda od međunarodnog turizma ostvari između travnja i rujna. Sezonalnost se mora smanjiti, istaknuo je Oliver Kesar, profesor Ekonomskog fakulteta. Negativni učinci sezonalnosti su neravnomjerno ostvarivanje ekonomskih i drugih učinaka, iskrivljavanje slike o potencijalima turizma, prekomjereno trošenje turističkih resursa, organizacijski problemi upravljanja destinacijom te rast dodatnih troškova javnog i privatnog sektora. Kesar je predložio i mjere koje bi doprinjele smanjenju sezonalnosti kao što su modernizacija hrvatskih proizvoda i destinacija, specijalizacija prema uskim segmentima potražnje, unaprijeđenje hotelske ponude i brandiranja te promjena sustava obrazovanja za potrebe turizma. Posebno je izrazio potrebu cjelovite sistematizacije i certificiranja radnih mjesta u turizmu. Sezonalnost možda je najveći problem hrvatskog turizma, no nipošto nije i jedini.

Mato Batoluci, profesor Ekonomskog fakulteta, u svome izlaganju o utjecaju krize i recesije na turizam u Hrvatskoj identificirao je niz problema koji muče naš turizam. Među njima su problemi vlasništva nad objektima, nedostatak kapitala, nelikvidnost i zaduženost poduzeća te siva ekonomija, koja značajno smanjuje prihode turizma. Batoluci je jedan od mnogih koji su ovih dana na Ekonomskom fakultetu izrazili nerealnost tečaja kune te njegov negativni utjecaj na gospodarstvo u cjelini, kao i na turizam. – Hrvatski turizam nema alternativu u gospodarskom razvoju države te se ne može supstituirati nijednom drugom granom gospodarstva, izjavio je Batoluci. Kesar je istaknuo da je razvoj turizma moguć jedino ako se on promatra kao podsustav nacionalnog gospodarstva, a ne kao samo još jedan sektor. Boris Vukonić, umirovljeni profesor i stručnjak za turizam, smatra da se ne može razvijati samo sa stajališta turizma već je on dio većeg sustava kojeg treba razvijati.

Vukonić je istaknuo i kako je potrebno prilagoditi legislativu potrebama turizma jer su pravni instrumenti logični za razvoj Hrvatske. Upozorio je na još veće probleme koje bi mogle zadesiti Hrvatsku ako se postigne zajednička europska turistička politika u kojoj na jači razvoj hrvatskog turizma neće gledati blagonaklono velike turističke zemlje, kao što su Francuska, Italija, Austrija i Španjolska. – Zbog toga je iluzorno očekivati povećanje stranih (europskih) investicija, smatra Vukonić. Sanja Čižmar, direktorica tvrtke Horwath Consulting, govorila je o perspektivama kapitalnih ulaganja u turizam. Za razvoj turizma potrebno je najviše ulagati u hotele i restorane. Upravo zbog toga zabrinjavaju poražavajući podaci da će se u 2010. godini smanjiti ulaganja u to područje za 65 posto u odnosu na prethodnu godinu. Cijelo vrijeme se ističe da je turizam strateški dio gospodarstva dok brojke pokazuju sasvim drugu sliku. U zadnjih deset godina u turizam je uloženo pet posto ukupnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, dok je udio direktnih stranih investicija u turizam samo 2,5 posto.

Ukazala je i na brojne prepreke za ulaganje kao što su birokracija, dužina vremena izvedbe, korupcija i druge. –Vlada sada neprestano govori o privlačenju stranih investicija, ali ne razumije korjenite promjene koje se moraju dogoditi da bi se to ostvarilo. Predsjednik Tadić i ambasador Foley nedavno su spominjali diskriminaciju investitora iz njihovih zemalja u Hrvatskoj. Međutim, kod nas nema diskriminacije. Na nizu primjera možemo vidjeti da su svi ravnopravni u nemogućnosti da realiziraju investicije kod nas. U kratkom do srednjem roku očekujem smanjenje izravnih stranih ulaganja zbog nepovoljne ulagačke klime i visokog investicijskog rizika, smatra Čižmar.