Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2024

Sezonski radnici: Fijasko mjere zapošljavanja sezonaca na neodređeno vrijeme

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Marija Zuber  

Sezonski radnici: Fijasko mjere zapošljavanja sezonaca na neodređeno vrijeme

Približavanjem završetka turističke, građevinske i sezone poljoprivrednih radova poslodavcima koji obavljaju djelatnosti sezonskoga karaktera nameće se pitanje kako zadržati trajniju vezu sa sezonskim radnikom koji je kod njih radio kao sezonac, a žele ga ponovno radno angažirati sljedeće godine. Zakon o radu poznaje tri modela ugovora o radu za zapošljavanje radnika u razdoblju sezone: ugovor na određeno vrijeme za razdoblje trajanja sezone, ugovor za stalne sezonska poslove na određeno vrijeme i, kao novost od 2023., ugovor za stalne sezonske poslove na neodređeno vrijeme.

Što je moguće
Sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme za razdoblje sezone smatra se opravdanim razlogom za zapošljavanje radnika na određeno vrijeme. Trajanje takvog ugovora ograničeno je do devet mjeseci, pri čemu se na te ugovore ne primjenjuje ograničenje o trajanju uzastopnih ugovora na određeno ni ograničenje broja uzastopnih ugovora s istim radnikom (najdulje tri godine, najviše tri uzastopna ugovora). Sezonsko zapošljavanje može biti zapošljavanje s punim ili s nepunim radnim vremenom, ovisno o potrebama poslodavca i interesima radnika. Istekom ugovora na određeno vrijeme radniku prestaje radni odnos, prestaju mu radna i socijalna prava iz radnog odnosa.

Mnogo je čvršća međusobna veza ako poslodavac zaposli radnika kao stalnog sezonca. Sve do kraja 2022. radno zakonodavstvo poznavalo je samo radni odnos na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, a od 1. siječnja 2023. taj je institut proširen mogućnošću zapošljavanja stalnog sezonca na neodređeno vrijeme. Ta bi novost trebala poslodavcima smanjiti teškoće u pronalaženju radnika svake godine iznova prije početka sezone, a radnicima pružiti veći stupanj ekonomske i socijalne sigurnosti. No, izmjene radnog zakonodavstva nisu sinkronizirane s potporama Zavoda za zapošljavanje pa je i radnicima i poslodavcima još uvijek povoljnije sklapanje ugovora za stalnoga sezonca na određeno vrijeme. Evo zašto.

Kada je ‘na određeno‘
Ugovor sa stalnim sezoncem na određeno vrijeme u suštini je ugovor na određeno, uz dodatak kojim ugovorne strane unaprijed polaze od namjere da će sklopiti novi ugovor o radu za sljedeću sezonu, a u razdoblju između dviju sezona poslodavac se obvezuje plaćati radniku doprinose za produljeno mirovinsko osiguranje. Dok traje radni odnos, radnik ostvaruje sva prava iz radnog odnosa i nakon prestanka radnog odnosa poslodavac ga odjavljuje iz sustava osiguranja kao radnika i prijavljuje novu osnovu osiguranja – produljeno mirovinsko osiguranje. Za produljeno mirovinsko osiguranje stalnog sezonca poslodavac plaća mjesečni doprinos po stopi od 20 posto na najnižu osnovicu, koja za 2024. uznosi 592,80 eura, tako da mu je mjesečni izdatak 118,56 eura. Radniku teče mirovinski staž, a pravo na besplatno zdravstvenu osiguranje može ostvariti ako se u roku od trideset dana prijavi na HZZO.

Prednost za radnika i za poslodavca su novčane pomoći Zavoda za zapošljavanje koje se dodjeljuju samo za stalne sezonce zaposlene na određeno vrijeme: poslodavcu za plaćanje doprinosa za produljeno mirovinsko osiguranje, a radniku novčanu pomoć. Potpora poslodavca može iznositi u visini 100 posto troškova za prva tri mjeseca produljenoga mirovinskog osiguranja radnika i 50 posto troškova za ostatak razdoblja, ali najdulje još tri mjeseca. Mjerama Zavoda za zapošljavanje propisana su ograničenja broja radnika za koje poslodavac može ostvariti takvu potporu. Radnik sezonac prijavljen na produljeno može do šest mjeseci ostvarivati novčanu pomoć, uz uvjet da je kontinuirano radio najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i da je preuzeo obvezu da će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu.


Komentari članka

Vezani članci

Radna mjesta neće se moći popuniti bez stranih radnika, lani je strancima izdano 200.000 radnih dozvola

09.01.2025.

Iako indeks slobodnih radnih mjesta Ekonomskog instituta pokazuje pad potražnje za radnicima u prošloj godini u odnosu prema 2023. za 2,3 posto, znatniji pad potražnje za radnom snagom u ovoj se godini ne očekuje, a nova radna mjesta neće se moći popuniti

Paradoks tržišta rada: Poslodavci vape za radnicima, dok visokoobrazovani teže pronalaze prilike

20.12.2024.

Domaći je bazen dostupne radne snage iskorišten, pa upravo ti sektori bilježe najveći priljev stranih radnika. – Trenutačno ih je najviše iz BiH, Nepala, Srbije, Indije i Sjeverne Makedonije, a očekivanja su da će se isti trend nastaviti i u 2025. godini.

Radna snaga na području Osijeka i Hrvatske iznimno je motivirana i obrazovana

20.12.2024.

Sanja Bavrka voditeljica je službe za ljudske resurse novog visokotehnološkog pogona tvrtke Jabil, u Osijeku. Pogon je službeno otvoren u listopadu, a pruža usluge klijentima u automobilskoj i prijevoznoj industriji te u zdravstvu.

(30 ispod 30) Mihael Hergotić: Kako je nastala platforma za zapošljavanje koja kandidate stavlja u prvi plan

03.12.2024.

Mihael Hergotić, osnivač Employe pravi je dokaz tvrdnje da mladi transformiraju današnje tržište rada, a sve je počelo s oglasom za posao. Baš kao što kandidati svoj prvi susret s novim poslodavcem ostvaruju kroz Employu, tako je i Employa sama krenula.

Pad broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama

15.11.2024.

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna ove godine bilo 223.365 zaposlenih, što je za 3,5 posto ili 8160 osoba manje nego na kraju kolovoza, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Tag cloud

  1. 2683 članka imaju tag turizam
  2. 2558 članka imaju tag hrvatska
  3. 1666 članka imaju tag svijet
  4. 1348 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1914 članka imaju tag financije
  6. 1604 članka imaju tag izvoz
  7. 1476 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1283 članka imaju tag trgovina
  9. 1335 članka imaju tag ict
  10. 1178 članka imaju tag investicije
  11. 1238 članka imaju tag industrija
  12. 1048 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1017 članka imaju tag menadžment
  14. 851 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1147 članka imaju tag EU
  16. 611 članka imaju tag opg
  17. 765 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 685 članka imaju tag marketing
  21. 638 članka imaju tag tehnologija
  22. 380 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 481 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 507 članka imaju tag porezi
  27. 470 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 421 članka imaju tag osijek
  30. 536 članka imaju tag krediti
  31. 511 članka imaju tag obrazovanje
  32. 418 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor