Poduzetnički portal · Članak
20 Sij 2010
Siguran profit i dalje važniji od dobre poslovne ideje
Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić
Kreditna aktivnost u 2009. godini ukazala je na određene znakove usporavanja, što je bila i posljedica manje potražnje klijenata koji su, zbog općepoznate situacije, bili oprezniji u donošenju odluke o kreditnom zaduženju. U takvim je okolnostima velik dio poduzetnika i obrtnika manje bio sklon novim zaduživanjima kod banaka koja bi se odnosila na nova ulaganja ili povećanje proizvodnje, a dobar dio njih trebao je kredite za likvidnost. Stoga smo pitali neke od većih banaka u Hrvatskoj kako će se u takvim okolnostima odnositi prema zahtjevima za financiranje poslovnih ideja poduzetnika i obrtnika.
Banke napominju da često postoje dobre poslovne ideje i planovi, no za njihovo ostvarenje nije dovoljno samo to da su dobre. Da bi se ideje podržale, treba procijeniti njezinu profitabilnost i potencijal, što rade ekipe stručnjaka u bankama. Najčešći problem kod financiranja su minimalni instrumenti osiguranja pojedinoga kreditnog plasmana. Iako u nekim bankama priznaju da ih se često proziva zbog nevoljkog financiranja poduzetničkih ideja, napominju kako ipak prate niz poduzetnika koji stvaraju nove proizvode, često i putem pojedinih programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
U Erste banci kažu da imaju u vidu kako je uspješna poduzetnička djelatnost spoj dobre ideje i kapitala pa kod donošenja odluke o praćenju projekata procjenjuju je li ideja dobro promišljena, prihvatljiva i - rentabilna. Prije nego što odobri kredit, banka procjenjuje i privlačnost tržišnog segmenta na koji je poduzetnik usmjeren, potencijalni rast tržišta, ali i mogućnosti poduzetnika u osiguravanju i održavanju konkurentne tržišne pozicije.
U većini slučajeva kreditne linije najlakše i najbrže Erste banka dodjeljuje za jednostavne zahtjeve i manje iznose te na kraći rok. Za veće investicije potrebna je sadržajnija analiza procjene mogućnosti kreditiranja. U donošenju odluke banka procjenjuje bonitet klijenta, pri čemu se uzima u obzir sposobnost otplate kredita, urednost u otplati prethodnih obveza, ali i namjena i opravdanost plasmana te instrumenti osiguranja. To se načelo primjenjuje na srednje i velike poduzetnike.
U Raiffeisen banci (RBA) ističu da svako financiranje počiva na ideji poduzetnika te njegovom praktičnom potencijalu. I u toj banci napominju da su ideja i potencijal najvrjednije što u poduzetništvu postoji. No, banke, kao i druge institucije, nisu spremne financirati poslovne ideje bez realnog potencijala koji otvara put u kojem je krajnji cilj profit, odnosno stvaranje nove vrijednosti, zaključuju u RBA-u. Dodaju kako je nedvojbeno da danas postoje izvanredni pojedinci i inovatori, no to nije dovoljno da bi se na pravi način riješilo pitanje financiranja samih ideja.
U RBA-u prate niz poduzetnika koji stvaraju nove proizvode, neki od njih i putem HBOR-ovih programa ili pak putem lokalnih programa razvoja po pojedinim županijama. U Zagrebačkoj banci kažu da će rast novih kreditnih plasmana za poduzeća i građane u 2010. i njihova potražnja i dalje ovisiti o makroekonomskim okolnostima zemlje, stanju u državnim financijama, kretanju razine osobnih dohodaka i razini ukupne zaposlenosti. Kažu i da će se ostvariti ugovaranja većih aranžmana s inozemnim kreditorima koji za nove razvojne projekte donose povoljniju cijenu i uvjete za malo poduzetništvo. Novcem iz takvih kreditnih linija poticat će se razvojni projekti poduzetnika koji podižu volumen njihova poslovanja, naročito u turizmu i poljoprivredi, te uslugama kojima poduzetnici podržavaju kvalitetu života građana. U Zabi napominju da će imati novca za kreditiranje novih projekata, uz odgovarajuće instrumente osiguranja, i za financiranje poduzetnika početnika, bilo samostalno ili u suradnji s agencijom HAMAG. Nastavit će surađivati i na zajedničkim kreditnim linijama u suradnji s jedinicama lokalne uprave te s HBOR-om. U Zabi očekuju da će umjesto potražnje za investicijskim kreditima malih poduzetnika i obrtnika više prevladavati potražnja za kreditima za likvidnost i premošćivanje usporene naplate potraživanja te zahtjevi za produljenje rokova otplata postojećih kredita.
Proizvodnja prirodnih medicinskih proizvoda
U Hypo banci kažu da financiraju poslovne ideje klijenata, ali ističu da je takvih zahtjeva relativno malo i ovise o isplativosti projekta. Od poslovnih ideja koje su financirali ove godine ističu proizvodnju baziranu na izvozu, a spajanjem sa Slavonskom bankom financiraju i proizvodnju hrane te poljoprivredu. Dodaju da su i dalje vrlo zastupljeni u turizmu. U kreditiranju neke poslovne ideje gledaju isplativost projekta, izvedivost te dugoročnu izglednost projekta. Kao najčešći razlog odbijanja navode nerealne pokazatelje vezane uz projekt. Zaključuju da im se među primjerima financiranja poslovnih ideja kao uspješna pokazala proizvodnja biljnih prehrambenih i prirodnih medicinskih proizvoda.
Komentari članka
Ovaj članak nema komentara. Komentirajte prvi!

Vezani članci
SEMINAR: ICT i recesija – kako ulagati i štedjeti
15.03.2010.Seminar je namijenjen poduzetnicima početnicima, poduzetnicima koji uvode nove tehnologije, voditeljima nabave te svima onima koji žele proširiti ...
Sedam novih stanara i 14 novih radnih mjesta u osječkom Biosu
12.03.2010.Poduzetnički inkubator Bios 1. ožujka je pod svoje okrilje primio sedam novih stanara ...
Kako se obiteljske tvrtke snalaze u recesiji
10.03.2010.Jesu li obiteljske kompanije otpornije na recesiju od drugih? Jesu li otpuštale ljude ili smanjivale plaće? Čekaju li s optimizmom ...
Regulativa EU: Državu treba kažnjavati za kašnjenje u plaćanju
10.03.2010.Sredimo li neurednost plaćanja, vrlo će se lako riješiti i korupcija, i nelikvidnost, i niz ostalih problema tržišta ...
Poduzetnicima jamstva od dvije milijarde kuna
10.03.2010.Zakonom koji je Sabor prihvatio početkom veljače utvrđeno je da jamstveni fond iznosi dvije milijarde kuna, a tim bi novcem država preuzimala pokriće dijela rizika ...
Tag cloud
- 554 članka imaju tag kriza
- 330 članka imaju tag turizam
- 243 članka imaju tag maloprodaja
- 198 članka imaju tag poljoprivreda
- 218 članka imaju tag EU
- 190 članka imaju tag menadžment
- 221 članka imaju tag izvoz
- 212 članka imaju tag recesija
- 166 članka imaju tag krediti
- 164 članka imaju tag banke
- 69 članka imaju tag poduzetništvo
- 100 članka imaju tag osijek
- 47 članka imaju tag seminar
- 139 članka imaju tag trgovina
- 66 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
- 171 članka imaju tag industrija
- 130 članka imaju tag investicija
- 109 članka imaju tag hnb
- 73 članka imaju tag hbor
- 142 članka imaju tag tehnologija
- 35 članka imaju tag centar za poduzetništvo
- 81 članka imaju tag poticaji
- 129 članka imaju tag cijene
- 89 članka imaju tag investicije
- 115 članka imaju tag rast
- 86 članka imaju tag zapošljavanje
- 120 članka imaju tag marketing
- 90 članka imaju tag proizvodnja
- 87 članka imaju tag uvoz
- 52 članka imaju tag potpore
- 31 članka imaju tag czp
- 69 članka imaju tag otkazi
- 128 članka imaju tag sezona
- 110 članka imaju tag graditeljstvo
- 96 članka imaju tag poduzetnici
- 81 članka imaju tag hgk
- 68 članka imaju tag sajam
- 108 članka imaju tag pad
- 30 članka imaju tag agrokor
- 85 članka imaju tag gospodarstvo
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,24 | 7,26 | 7,29 |
| USD | 5,30 | 5,32 | 5,34 |
| GBP | 7,96 | 7,99 | 8,01 |
| CHF | 4,96 | 4,97 | 4,99 |
| CAD | 5,17 | 5,18 | 5,20 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| FMPS-R-A | 28,00 | +15,32 |
| LURA-R-A | 281,00 | +11,95 |
| MIV-R-A | 2.800,00 | +11,82 |
| PUNT-R-A | 0,95 | +11,76 |
| LVCV-R-A | 274,99 | +10,00 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| HZDZ-R-A | 122,00 | -28,24 |
| VPIK-R-A | 90,55 | -16,54 |
| NVBA-R-A | 60,01 | -14,27 |
| FRNK-R-A | 805,06 | -4,05 |
| HUPZ-R-A | 1.615,56 | -3,88 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| HT-R-A | 319,00 | 4.220,40 |
| ADRS-P-A | 287,00 | 1.464,43 |
| ATPL-R-A | 1.010,00 | 1.359,18 |
| DLKV-R-A | 349,99 | 1.358,73 |
| IGH-R-A | 2.491,00 | 1.280,46 |