Poduzetnički portal · Članak
20 Sij 2010
Siguran profit i dalje važniji od dobre poslovne ideje
Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić
Kreditna aktivnost u 2009. godini ukazala je na određene znakove usporavanja, što je bila i posljedica manje potražnje klijenata koji su, zbog općepoznate situacije, bili oprezniji u donošenju odluke o kreditnom zaduženju. U takvim je okolnostima velik dio poduzetnika i obrtnika manje bio sklon novim zaduživanjima kod banaka koja bi se odnosila na nova ulaganja ili povećanje proizvodnje, a dobar dio njih trebao je kredite za likvidnost. Stoga smo pitali neke od većih banaka u Hrvatskoj kako će se u takvim okolnostima odnositi prema zahtjevima za financiranje poslovnih ideja poduzetnika i obrtnika.
Banke napominju da često postoje dobre poslovne ideje i planovi, no za njihovo ostvarenje nije dovoljno samo to da su dobre. Da bi se ideje podržale, treba procijeniti njezinu profitabilnost i potencijal, što rade ekipe stručnjaka u bankama. Najčešći problem kod financiranja su minimalni instrumenti osiguranja pojedinoga kreditnog plasmana. Iako u nekim bankama priznaju da ih se često proziva zbog nevoljkog financiranja poduzetničkih ideja, napominju kako ipak prate niz poduzetnika koji stvaraju nove proizvode, često i putem pojedinih programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
U Erste banci kažu da imaju u vidu kako je uspješna poduzetnička djelatnost spoj dobre ideje i kapitala pa kod donošenja odluke o praćenju projekata procjenjuju je li ideja dobro promišljena, prihvatljiva i - rentabilna. Prije nego što odobri kredit, banka procjenjuje i privlačnost tržišnog segmenta na koji je poduzetnik usmjeren, potencijalni rast tržišta, ali i mogućnosti poduzetnika u osiguravanju i održavanju konkurentne tržišne pozicije.
U većini slučajeva kreditne linije najlakše i najbrže Erste banka dodjeljuje za jednostavne zahtjeve i manje iznose te na kraći rok. Za veće investicije potrebna je sadržajnija analiza procjene mogućnosti kreditiranja. U donošenju odluke banka procjenjuje bonitet klijenta, pri čemu se uzima u obzir sposobnost otplate kredita, urednost u otplati prethodnih obveza, ali i namjena i opravdanost plasmana te instrumenti osiguranja. To se načelo primjenjuje na srednje i velike poduzetnike.
U Raiffeisen banci (RBA) ističu da svako financiranje počiva na ideji poduzetnika te njegovom praktičnom potencijalu. I u toj banci napominju da su ideja i potencijal najvrjednije što u poduzetništvu postoji. No, banke, kao i druge institucije, nisu spremne financirati poslovne ideje bez realnog potencijala koji otvara put u kojem je krajnji cilj profit, odnosno stvaranje nove vrijednosti, zaključuju u RBA-u. Dodaju kako je nedvojbeno da danas postoje izvanredni pojedinci i inovatori, no to nije dovoljno da bi se na pravi način riješilo pitanje financiranja samih ideja.
U RBA-u prate niz poduzetnika koji stvaraju nove proizvode, neki od njih i putem HBOR-ovih programa ili pak putem lokalnih programa razvoja po pojedinim županijama. U Zagrebačkoj banci kažu da će rast novih kreditnih plasmana za poduzeća i građane u 2010. i njihova potražnja i dalje ovisiti o makroekonomskim okolnostima zemlje, stanju u državnim financijama, kretanju razine osobnih dohodaka i razini ukupne zaposlenosti. Kažu i da će se ostvariti ugovaranja većih aranžmana s inozemnim kreditorima koji za nove razvojne projekte donose povoljniju cijenu i uvjete za malo poduzetništvo. Novcem iz takvih kreditnih linija poticat će se razvojni projekti poduzetnika koji podižu volumen njihova poslovanja, naročito u turizmu i poljoprivredi, te uslugama kojima poduzetnici podržavaju kvalitetu života građana. U Zabi napominju da će imati novca za kreditiranje novih projekata, uz odgovarajuće instrumente osiguranja, i za financiranje poduzetnika početnika, bilo samostalno ili u suradnji s agencijom HAMAG. Nastavit će surađivati i na zajedničkim kreditnim linijama u suradnji s jedinicama lokalne uprave te s HBOR-om. U Zabi očekuju da će umjesto potražnje za investicijskim kreditima malih poduzetnika i obrtnika više prevladavati potražnja za kreditima za likvidnost i premošćivanje usporene naplate potraživanja te zahtjevi za produljenje rokova otplata postojećih kredita.
Proizvodnja prirodnih medicinskih proizvoda
U Hypo banci kažu da financiraju poslovne ideje klijenata, ali ističu da je takvih zahtjeva relativno malo i ovise o isplativosti projekta. Od poslovnih ideja koje su financirali ove godine ističu proizvodnju baziranu na izvozu, a spajanjem sa Slavonskom bankom financiraju i proizvodnju hrane te poljoprivredu. Dodaju da su i dalje vrlo zastupljeni u turizmu. U kreditiranju neke poslovne ideje gledaju isplativost projekta, izvedivost te dugoročnu izglednost projekta. Kao najčešći razlog odbijanja navode nerealne pokazatelje vezane uz projekt. Zaključuju da im se među primjerima financiranja poslovnih ideja kao uspješna pokazala proizvodnja biljnih prehrambenih i prirodnih medicinskih proizvoda.
Komentari članka
Ovaj članak nema komentara. Komentirajte prvi!

Vezani članci
Banke spuštaju kamate, ali povećavaju naknade
01.09.2010.Banke stidljivo već najavljuju smanjenje kamata, ali su one i dalje značajno veće od kamatnih stopa prije početka krize ...
Krediti HBOR-a: Potrošeno tek pola milijarde kuna
31.08.2010.Nije uspio pokušaj da se suradnjom banaka i HBOR-a uz niže kamate značajno potakne potražnja za kreditima ...
HBOR povećao kreditiranje za 50 posto
25.08.2010.HBOR je sektoru malih i srednjih poduzeća plasirao 618,6 milijuna kuna ...
Nelikvidnost srezala čak i internetsko bankarstvo
25.08.2010.Sveopća kriza domaćega gospodarstva i posljedična nelikvidnost jasno se odražavaju u padu vrijednosti transakcija ...
Poduzetnici ‘zaboravili’ platiti 146 milijuna kuna
20.08.2010.U Dalmaciji su građani i poduzetnici u prvom polugodištu pokušali utajiti 146,6 mil. kuna poreznih obveza ...
Tag cloud
- 612 članka imaju tag kriza
- 408 članka imaju tag turizam
- 266 članka imaju tag poljoprivreda
- 265 članka imaju tag maloprodaja
- 269 članka imaju tag EU
- 224 članka imaju tag menadžment
- 271 članka imaju tag izvoz
- 243 članka imaju tag recesija
- 206 članka imaju tag krediti
- 103 članka imaju tag poduzetništvo
- 235 članka imaju tag industrija
- 206 članka imaju tag banke
- 181 članka imaju tag trgovina
- 76 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
- 55 članka imaju tag seminar
- 179 članka imaju tag tehnologija
- 141 članka imaju tag proizvodnja
- 155 članka imaju tag investicija
- 107 članka imaju tag osijek
- 96 članka imaju tag poticaji
- 116 članka imaju tag zapošljavanje
- 132 članka imaju tag hnb
- 44 članka imaju tag centar za poduzetništvo
- 86 članka imaju tag hbor
- 155 članka imaju tag cijene
- 114 članka imaju tag investicije
- 123 članka imaju tag poduzetnici
- 139 članka imaju tag marketing
- 142 članka imaju tag rast
- 38 članka imaju tag czp
- 150 članka imaju tag sezona
- 195 članka imaju tag statistika
- 102 članka imaju tag uvoz
- 60 članka imaju tag potpore
- 99 članka imaju tag hgk
- 78 članka imaju tag edukacija
- 122 članka imaju tag graditeljstvo
- 134 članka imaju tag financije
- 76 članka imaju tag otkazi
- 80 članka imaju tag sajam
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,26 | 7,28 | 7,30 |
| USD | 5,66 | 5,67 | 5,69 |
| GBP | 8,71 | 8,74 | 8,76 |
| CHF | 5,59 | 5,61 | 5,63 |
| CAD | 5,39 | 5,41 | 5,42 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| LCDS-R-A | 21,99 | +37,44 |
| JAKT-R-A | 18,00 | +12,43 |
| LPLH-R-A | 153,00 | +10,21 |
| VLEN-R-B | 9,99 | +9,78 |
| SLPF-R-A | 28,50 | +9,49 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| LVCV-R-A | 230,00 | -8,00 |
| SAPN-R-A | 138,08 | -7,95 |
| DKVS-R-A | 6,70 | -7,71 |
| MIV-R-A | 2.800,00 | -4,76 |
| BRIN-R-A | 20,15 | -4,05 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| IPKK-R-A | 233,75 | 8.385,50 |
| HT-R-A | 257,81 | 3.735,26 |
| ATPL-R-A | 830,00 | 1.637,86 |
| SNHO-R-A | 245,00 | 1.249,87 |
| CKML-R-A | 3.500,00 | 1.050,00 |
