Siguran profit i dalje važniji od dobre poslovne ideje

Kreditna aktivnost u 2009. godini ukazala je na određene znakove usporavanja, što je bila i posljedica manje potražnje klijenata koji su, zbog općepoznate situacije, bili oprezniji u donošenju odluke o kreditnom zaduženju. U takvim je okolnostima velik dio poduzetnika i obrtnika manje bio sklon novim zaduživanjima kod banaka koja bi se odnosila na nova ulaganja ili povećanje proizvodnje, a dobar dio njih trebao je kredite za likvidnost. Stoga smo pitali neke od većih banaka u Hrvatskoj kako će se u takvim okolnostima odnositi prema zahtjevima za financiranje poslovnih ideja poduzetnika i obrtnika.

Banke napominju da često postoje dobre poslovne ideje i planovi, no za njihovo ostvarenje nije dovoljno samo to da su dobre. Da bi se ideje podržale, treba procijeniti njezinu profitabilnost i potencijal, što rade ekipe stručnjaka u bankama. Najčešći problem kod financiranja su minimalni instrumenti osiguranja pojedinoga kreditnog plasmana. Iako u nekim bankama priznaju da ih se često proziva zbog nevoljkog financiranja poduzetničkih ideja, napominju kako ipak prate niz poduzetnika koji stvaraju nove proizvode, često i putem pojedinih programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

U Erste banci kažu da imaju u vidu kako je uspješna poduzetnička djelatnost spoj dobre ideje i kapitala pa kod donošenja odluke o praćenju projekata procjenjuju je li ideja dobro promišljena, prihvatljiva i - rentabilna. Prije nego što odobri kredit, banka procjenjuje i privlačnost tržišnog segmenta na koji je poduzetnik usmjeren, potencijalni rast tržišta, ali i mogućnosti poduzetnika u osiguravanju i održavanju konkurentne tržišne pozicije.

U većini slučajeva kreditne linije najlakše i najbrže Erste banka dodjeljuje za jednostavne zahtjeve i manje iznose te na kraći rok. Za veće investicije potrebna je sadržajnija analiza procjene mogućnosti kreditiranja. U donošenju odluke banka procjenjuje bonitet klijenta, pri čemu se uzima u obzir sposobnost otplate kredita, urednost u otplati prethodnih obveza, ali i namjena i opravdanost plasmana te instrumenti osiguranja. To se načelo primjenjuje na srednje i velike poduzetnike.

U Raiffeisen banci (RBA) ističu da svako financiranje počiva na ideji poduzetnika te njegovom praktičnom potencijalu. I u toj banci napominju da su ideja i potencijal najvrjednije što u poduzetništvu postoji. No, banke, kao i druge institucije, nisu spremne financirati poslovne ideje bez realnog potencijala koji otvara put u kojem je krajnji cilj profit, odnosno stvaranje nove vrijednosti, zaključuju u RBA-u. Dodaju kako je nedvojbeno da danas postoje izvanredni pojedinci i inovatori, no to nije dovoljno da bi se na pravi način riješilo pitanje financiranja samih ideja.

U RBA-u prate niz poduzetnika koji stvaraju nove proizvode, neki od njih i putem HBOR-ovih programa ili pak putem lokalnih programa razvoja po pojedinim županijama. U Zagrebačkoj banci kažu da će rast novih kreditnih plasmana za poduzeća i građane u 2010. i njihova potražnja i dalje ovisiti o makroekonomskim okolnostima zemlje, stanju u državnim financijama, kretanju razine osobnih dohodaka i razini ukupne zaposlenosti. Kažu i da će se ostvariti ugovaranja većih aranžmana s inozemnim kreditorima koji za nove razvojne projekte donose povoljniju cijenu i uvjete za malo poduzetništvo. Novcem iz takvih kreditnih linija poticat će se razvojni projekti poduzetnika koji podižu volumen njihova poslovanja, naročito u turizmu i poljoprivredi, te uslugama kojima poduzetnici podržavaju kvalitetu života građana. U Zabi napominju da će imati novca za kreditiranje novih projekata, uz odgovarajuće instrumente osiguranja, i za financiranje poduzetnika početnika, bilo samostalno ili u suradnji s agencijom HAMAG. Nastavit će surađivati i na zajedničkim kreditnim linijama u suradnji s jedinicama lokalne uprave te s HBOR-om. U Zabi očekuju da će umjesto potražnje za investicijskim kreditima malih poduzetnika i obrtnika više prevladavati potražnja za kreditima za likvidnost i premošćivanje usporene naplate potraživanja te zahtjevi za produljenje rokova otplata postojećih kredita.

Proizvodnja prirodnih medicinskih proizvoda
U Hypo banci kažu da financiraju poslovne ideje klijenata, ali ističu da je takvih zahtjeva relativno malo i ovise o isplativosti projekta. Od poslovnih ideja koje su financirali ove godine ističu proizvodnju baziranu na izvozu, a spajanjem sa Slavonskom bankom financiraju i proizvodnju hrane te poljoprivredu. Dodaju da su i dalje vrlo zastupljeni u turizmu. U kreditiranju neke poslovne ideje gledaju isplativost projekta, izvedivost te dugoročnu izglednost projekta. Kao najčešći razlog odbijanja navode nerealne pokazatelje vezane uz projekt. Zaključuju da im se među primjerima financiranja poslovnih ideja kao uspješna pokazala proizvodnja biljnih prehrambenih i prirodnih medicinskih proizvoda.