Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2009

Silosi pretrpani - seljaci u dilemi što sijati

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Z. Rupčić  

Silosi pretrpani - seljaci u dilemi što sijati

U Hrvatskoj se još od ljetos promet žitaricama i uljaricama, koje su lani rekordno rodile, ne odvija uobičajenom dinamikom, a u posljednje je vrijeme potpuno u blokadi. Silosi su još uvijek pretrpani, a mnogi seljaci već sad u velikoj su dilemi što uopće sijati na proljeće, to više što pojedine poljoprivredne kulture još uvijek nisu plaćene, kao ni državni poticaji.

- Lani je Hrvatska zabilježila rekordan urod gotovo svih kultura. Kukuruza je, primjerice, proizvedeno 2,5-3 milijuna tona, od čega je Osječko-baranjska županija proizvela 600.000 tona. Kukuruz je, inače, nekada bio jedan od glavnih hrvatskih izvoznih proizvoda ali, nažalost, lani su i zemlje okruženja proizvele veće količine kukuruza, došlo je do drastičnog pada cijena s 1,70 na samo 0,60 kn/kg, što je pogodilo proizvođače. Mnogi ga nisu htjeli prodati te su ga spremili u silose, gdje još čeka kupce. S obzirom na to da je i stočarstvo na vrlo niskoj razini, kupaca nema - kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek.

Nad ističe da proizvođači nisu bili zadovoljni povećanjem poticaja za kukuruz na 2.250 kn/ha i tržišnom cijenom što su dogovorili s Ministarstvom poljoprivrede, jer se kasnije pokazalo da bi bilo bolje da su poticaji povećani na 1.750 kn/ha, a zajamče i otkup i cijenu kukuruza 0,75 kn/kg, koji bi, ako nema kupca, bio otkupljen za robne zalihe.
- I pšenica je ostala u silosima, stoga smatram da će resorno ministarstvo morati naći rješenje da se nađe kupac za žitarice. Budući da je obnova stočnog fonda dugotrajniji proces, smatram da je jedno od rješenja subvencionirani izvoz - kaže Nad, te napominje da se s pretrpanim silosima ne smije dočekati proljetna sjetva. - Situacija u hrvatskoj poljoprivredi je već pomalo kaotična, nisu isplaćene sve kulture ni poticaji, nema kupaca, a troškovi skladištenja rastu - kaže Nad.

Kako ističe Darko Dukarić, zamjenik direktora divizije trgovine u osječkoj tvrtki Žito, troškovi skladištenja, zavisno od silosa do silosa, iznose od 14 do 16 kuna po toni. - Trenutno nema velike potražnje za žitaricama, što nije neuobičajeno za siječanj. Kad je riječ o trgovanju žitaricama, nešto malo kukuruza izvezlo se u Bosnu i Hercegovinu, a nešto preko luke Rijeka, vjerojatno za Italiju. Naša je tvrtka otkupila 150.000 tona kukuruza, koji smo plaćali 0,62 kn/kg. Dio smo izvezli u BiH, a dio ostavili za vlastite potrebe - kaže Dukarić, te dodaje kako cijena kukuruza u Mađarskoj i Srbiji iznosi od 0,56 do 0,58 kn/kg. Kako prenosi TISUP, Srbija ima ogromne viškove kukuruza. Ukupna je proizvodnja lani bila oko 6,5 milijuna tona; za domaće potrebe treba oko 4,35 milijuna tona, dio će biti potrošen za stočnu ishranu, dio za ljudsku potrošnju i proizvodnju škroba, a ostatak, prema procjenama oko 1,2 milijuna tona, za izvoz.


Komentari članka

Vezani članci

Dizajniram odjeću za poslovne žene

15.10.2019.

Oduvijek me zanimala moda, pa, iako sam završila Ekonomsku školu i upisala Ekonomski fakultet, na trećoj sam godini shvatila da želim krenuti u posve drugom smjeru te sam u Zagrebu upisala Visoku školu Callegari za modnog dizajnera. Dvije sam godine viken

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

15.10.2019.

Cilj je proizvesti milijun tona pšenice, što Hrvatska može lako ostvariti na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta

Proizvedeno 8,7 % manje kukuruza

04.10.2019.

Ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru je osam tona, što je manji prinos nego lani, kada je iznosio 9,1 tonu po hektaru. Pad proizvodnje procjenjuje se i kod soje, suncokreta i šećerne repe.

Prijavite se na javni poziv OBŽ za kreditiranje sjetve i stočarstva!

27.09.2019.

Održana je sjednica Povjerenstva za provedbu postupka javnog poziva za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje na području Županije. Financijskih sredstava ima dovoljno, prijavite se!

Tko u EU jede najjeftiniji, a tko najskuplji kruh i žitarice?

17.09.2019.

U 2018. godini cijena kruha i žitarica bila je najviša u Danskoj s indeksom cijena od 152, a slijede ju Austrija (135), Luksemburg i Finska (obje 127).

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 572 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija