Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ou 2012

Školuju ljude za burzu, a ne za posao

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Mladen Obrenović  

Školuju ljude za burzu, a ne za posao

Problem tržišta rada u Hrvatskoj, kako je to utvrdio znanstveni tim predvođen prof. Ivom Bićanićem s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, leži u obrazovanju, nedostatku tzv. mekih vještina, kao što su vještine komuniciranja ili suradnje, zatim nedovoljne kompetencije nižih menadžera, poput šefova skladišta, manjih pogona ili trgovina te nedostatna ulaganja u dodatno obrazovanje i razvoj zaposlenika. 'Traže se zanimanja kojih nema, a ima zanimanja koja se ne traže. To generira tzv. strukturnu nezaposlenost čiji je direktan rezultat visoka stopa nezaposlenosti i, što je još nepogodnije, teška zapošljivost ljudi koji gubitkom radnog mjesta dolaze na tržište rada na kojem više nisu konkurentni', zaključeno je u istraživanju rađenom za HUP.

Upravo je ta neusuglašenost sustava obrazovanja koji svake godine 'izbacuje' mlade ljude koji se ne mogu snaći na tržištu rada i pronaći odgovarajuća radna mjesta koja nudi gospodarstvo i uvjetovala veliku nezaposlenost među mladima, pa je svaki treći nezaposleni u Hrvatskoj iz mlade populacije. Jasno je kako je i to, uz sve probleme koje nosi gospodarska kriza, razlog tome što je na ljestvici nezaposlenosti mladih u ukupnoj strukturi ljudi bez posla Hrvatska u Europi na neslavnom trećem mjestu – odmah iza Španjolske i Grčke.

'Činjenica je da gospodarstvenici stalno upozoravaju na to da hrvatskom tržištu rada nedostaje obrazovanih stručnjaka koji se po završetku obrazovnih procesa mogu uključiti na tržište rada. S obzirom na postojano i stalno izražavanje potrebe gospodarstva za pojedinim zanimanjima i nedostatka osoba da se na tim radnim mjestima zaposle, vrlo je vjerojatno da obrazovanje i gospodarstvo nisu međusobno usklađeni', potvrdio je dr. sc. Mario Vinković s Katedre za radnoprave i socijalne znanosti na Pravnom fakultetu u Osijeku.

Smatra da bi u budućnosti trebalo bolje osmisliti obrazovne programe te brinuti o tome da ona zanimanja koja su suficitna u dogledno vrijeme bilježe manje upisne kvote u srednjim školama i na fakultetima. S druge strane, veće upisne kvote treba omogućiti za deficitarna zanimanja. Na to, naoko jednostavno rješenje za problem slabe, odnosno nikakve suradnje obrazovnog sustava i tržišta rada, ukazuju i u HUP-u. 'Obrazovni sustav u Hrvatskoj kao da je svijet za sebe koji ne sluša što se u stvarnom svijetu događa i školuje ljude za burzu, a ne za posao', poručuju iz HUP-a.

Ne baš korisne podatke o perspektivnim profesijama u Hrvatskoj ne daje ni statistika. Iako surova kakva već jest, jasno ukazuje na zanimanja prošlosti i sadašnjosti, no ne i budućnosti. Na oglasnim pločama područnih službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, naime, gotovo je nemoguće naći poslodavca koji traži rukovatelja strojem za predenje ili tkanje, odnosno šivača kožne galanterije. I to je očita posljedica propasti tekstilne, kožarske ili obućarske proizvodnje na kojima je u dobroj mjeri počivala industrija u Hrvatskoj. Istovremeno, u velikom broju se traže prodavači, konobari, kuhari, recepcionari ili sobarice što, opet, potvrđuje činjenicu da Hrvatskoj turizam i donosi najveće prihode. Traže se, doduše, i medicinske sestre i vrtlarski radnici.

Nakon prekvalifikacije do posla u pola godine
Mali korak na povećanju broja zaposlenih postigao je i Zavod za zapošljavanje obrazovanjem nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada kroz programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i stručnog usavršavanja. Samo je prošle godine u te programe bilo uključeno 13.788 osoba. Najmanje njih polovica dobilo je posao unutar pola godine od završetka programa.

Pozdravljajući takve projekte, kao dobar način povećanja zapošljivosti, u HUP-u ipak upozoravaju kako 'taj program sigurno ne može pomoći u rješavanju velikog broja nezaposlenih'. 'Programi prekvalifikacije trebali bi biti samo nadogradnja na nacionalni sustav obrazovanja i cjeloživotnog obrazovanja koji, pak, mora postati usklađeniji s potrebama gospodarstva, konkurentniji i fleksibilniji', poručuju iz HUP-a. Izvjesnu je zbunjenost, u svemu, donijela prošlotjedna Vladina odluka o kvotama dozvola za zapošljavanje stranaca, pa je uz produljenje već izdanih 3.000 dozvola nemalo iznenađenje donijela struktura preostalih 988 dozvola. Skoro dvije trećine njih odnosi se na brodogradnju, a dobar dio i na turizam i ugostiteljstvo.

Dok je objašnjenje za posljednje u činjenici da postoje i hoteli u stranom vlasništvu, nejasno je ostalo pitanje brodogradnje. 'Neka radna mjesta su prazna i profila nema, pa ih moramo dovesti kako bi procesi išli naprijed', ukratko je objasnio premijer Zoran Milanović. Stručnjak za radno pravo Mario Vinković objašnjava kako je Vladina odluka 'sasvim uobičajena procedura koje su provodile i ranije vlade, jer na hrvatskom tržištu rada očito nedostaje određenih profila radnika'.

'Ako ih i imamo, vrlo vjerojatno participiraju na nekim stranim tržištima rada ili zbog neusklađenih obrazovnih procesa i nedovoljnog interesa za pojedina zanimanja neka od njih odumiru. Tada kvalitetnu radnu snagu moramo tražiti iz inozemstva', pojasnio je Vinković. Na sličnom tragu razmišlja i HUP navodeći kako za problem nedostatka domaćih kvalificiranih stručnjaka za neka zanimanja Hrvatska već godinama nema adekvatnog rješenja.

'Neusklađenost ponude i potražnje na domaćem tržištu rada ne odražava se samo na niže plaćenim poslovima, primjerice u građevini, već je problem sve značajniji u sektoru usluga (možda najviše u sektoru zdravstva), ali i većini zanimanja koja zahtijevaju visoku razinu tehničkih znanja i primijenjene znanosti', tvrde poslodavci. Dok se situacija u obrazovnom sustavu ne promijeni, a na tržište rada bude dolazilo ono što Hrvatskoj doista i treba, posve je opravdan strah da će 'uvozne kvote' biti sve veće. Istodobno će mladi ljudi, 'trbuhom za kruhom', sreću u potrazi za poslom okušati u nekoj od zapadnih zemalja gdje će, iako najčešće prekvalificirani, raditi ono što im se ponudi - za koji euro, funtu ili dolar više.


Komentari članka

Vezani članci

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Završetak 1. i početak 2. ciklusa mentorstva

09.04.2019.

Ekonomski fakultet u Osijeku je, kao nositelj projekta „OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative“, uspješno proveo 2 ciklusa programa cjeloživotnog učenja, edukacije za voditelja EU projekata

Ljude ovih triju zanimanja u Hrvatskoj je nemoguće pronaći

08.04.2019.

Pronaći vodoinstalatera, zidara ili dimnjačara u Hrvatskoj je gotovo nemoguća misija

Škole na farmama: nastava na farmi dio je švicarske nacionalne obrazovne strukture

28.03.2019.

Življenje na selu i doticaj s proizvodnjom hrane ima niz prednosti u djetinjstvu. Prepoznale su to inicijative diljem svijeta koje niz godina njeguju suradnju sa školama i lokalnim poljoprivrednicima. Kako to izgleda u Austriji, Švicarskoj i SAD-u?

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Predavanje dr. Harmena Jousme i završetak 2. ciklusa edukacije Voditelj EU projekata

20.03.2019.

U četvrtak, 14. ožujka 2019. godine, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dr. Harmen Jousma, doktor znanosti iz područja farmacije, nedavno umirovljeni predavač na Fakultetu matematike i društvenih znanosti Sveučilišta Leiden, Nizozemska (Faculty of Mathema

Većina prekvalificiranih za kuhare i slastičare oni su s visokom stručnom spremom, a posao nađu dok kažeš 'keks'

11.03.2019.

Slastičarstvo za mene nije samo posao, ja ga živim. Za svaki posao bitno je da uz znanje, upornost i talent uključite i srce, kaže Kvesić.

Tag cloud

  1. 1883 članka imaju tag hrvatska
  2. 1905 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 818 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 951 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 508 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija