Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ruj 2017

Skraćeni rokovi plaćanja, ali povećan broj neplaćenih računa

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Z.K.  

Skraćeni rokovi plaćanja, ali povećan broj neplaćenih računa

Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78 posto računa plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih deset godina, vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja. Postotak kasnih plaćanja (19 posto) i nenaplaćenih računa (3 posto) nije se poboljšavao ili se tek neznatno poboljšavao u posljednje tri godine, pokazuju rezultati ankete 'European Payment Practices 2017' koju je proveo nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS u ime EOS Grupe

Podaci su prikupljeni od 3.200 tvrtki u 16 zemalja tijekom istraživanja koje se u proljeće provelo deseti put zaredom.

Diljem Europe postotak pravovremenih plaćanja samo je neznatno porastao za jedan postotni bod od 77 posto na 78 posto. U zapadnoj Europi svaki peti račun, a u istočnoj Europi svaki četvrti račun ne plaća se u odobrenom roku.

Udio nenaplaćenih potraživanja od 3 posto u zapadnoj Europi i 4 posto u istočnoj Europi ostao je na istoj razini kao i prethodne godine.

Hrvatska se s lanjske vodeće pozicije od 78 posto računa plaćenih na vrijeme, ove godine blago spustila na istočnoeuropski prosjek od 76 posto. Jedina istočnoeuropska zemlja koja postiže stopu pouzdanosti plaćanja od 80 posto je Poljska u kojoj posebno privatni potrošači plaćaju na vrijeme. Najlošije prakse plaćanja vidljive su u Grčkoj, Rusiji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj (74 posto pravovremenih plaćanja).

Rokovi plaćanja tek su u prosjeku skraćeni za jedan dan u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj s 36 na 35 dana. Tih 24 sata blago je, pozitivno utjecalo na disciplinu plaćanja u većini zemalja.

'Tvrtke su oprezne i provode vrlo umjereno skraćivanje rokova iz godine u godinu', kaže Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix, 'Do sada se pokazalo da dugi, odobreni rokovi plaćanja utječu negativno na disciplinu plaćanja, a ako se rokovi pak previše skrate, to bi moglo udaljiti korisnike. Tanka je granica između zadržavanja kupaca i postizanja dobre prakse plaćanja'.

Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem, hrvatske tvrtke moraju čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja. Dva dana ranije plaćaju i privatni i poslovni kupci, iako je i ove godine vidljivo urednije plaćanje kod privatnih kupaca.

U Hrvatskoj su insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od vlastitih kupaca navedeni kao glavni razlozi slabog plaćanja poslovnih kupaca. No svaka treća tvrtka također pretpostavlja da je kašnjenje plaćanja namjerno te da pogreške prilikom obrade faktura također nisu zanemarivi uzroci neplaćanja. Privatni kupci kasne s plaćanjem zbog osobne prezaduženosti, trenutačne nelikvidnosti, ali i zbog zaboravnosti i namjernog neplaćanja.


Komentari članka

Vezani članci

Bitcoin se oporavio nakon najgoreg tjedna od 2013.

28.12.2017.

U relativno mršavoj trgovini nakon blagdana cijena najpoznatije digitalne valute uspela se 10 posto na preko 15.000 dolara na luksemburškoj burzi Bitstamp.

Krenula javna rasprava o novom Zakonu o elektroničkom novcu

13.12.2017.

Trenutačno sjedište u Hrvatskoj ima pet institucija za elektronički novac, dvije kartične kuće i tri mobilna operatera, koje su odobrenje za izdavanje elektroničkog novca dobile od Hrvatske narodne banke

Bitcoin probio granicu od 10.000 dolara brže od svih očekivanja

30.11.2017.

Samo dva dana trajao je uspon od 9 do 10 tisuća dolara, u još jednom nevjerojatnom porastu cijene popularne kriptovalute

Prihodi ACI-ja isti zbog rekonstrukcije marine u Rovinju

31.10.2017.

Tvrtka ACI (Adriatic Croatia International Club) u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je 165,1 milijun kuna ukupnih prihoda, dok su rashodi iznosili 131,7 milijuna kuna, pri čemu su i prihodi i rashodi bili na razini istog razdoblja prošle godine

Hrvatska tijekom prošle dvije recesije

30.10.2017.

Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 724 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija