Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Pro 2025

Slavonija, Banija i Kordun u većem riziku siromaštva od Srbije, a Zagreb u rangu Salzburga

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Glas Slavonije  

Slavonija, Banija i Kordun u većem riziku siromaštva od Srbije, a Zagreb u rangu Salzburga

Stanovništvo Slavonije, Banije i Korduna statistički su u većem su riziku od siromaštva i socijalne isključenosti nego što je to, primjerice susjedna Srbija, sudeći po rezultatima istraživanja Eurostata mapiranja 243 regija EU i graničnih država s Unijom. U odnosu na europski prosjek stope rizika siromaštva i isključenosti od 21%, grafički označena hrvatska kontinentalna područja kao “Panonska Hrvatska” imaju stopu od 31%, u odnosu na užu Srbiju (29,8%) i zasebno Vojvodinu 24,7%. Mapu je najlakše pratiti po istaknutim bojama, plavom koja nijansirano označava viši rizik i svjetlije nijanse s povoljnijom slikom i dostupnim postocima.

Građani birali vlast
Koliko se u promatranim usporedbama razlike čine minimalne, stopa rizika za stanovništvo Slavonije, Banije i Korduna u odnosu na vojvođansku regiju evidentno je izvan kategorije neke statističke pogreške. Socijalno raslojavanje potaknuto ratom i poraćem, privatizacijskim lopovlukom, iseljavanjem stanovništva unutar i izvan zemlje ali i promašenim politikama i ekonomijama osobito u pogledu poljoprivrednog razvoja i obnove očito su uzeli danak, no, preciznije razloge zašto je tako visoka stopa rizika od siromaštva panonske Hrvatske zahtjeva neku dublju analizu osim golih ali neumoljivih brojki. Nema sumnje da osim nacionalne politike i lokalne vlasti imaju svoju odgovornost, u konačnici, sami građani, kao biračko tijelo, na razini općina, gradova i županija.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) dobivenima po komparativnoj metodologiji Eurostata prosjek stope za cijelu Hrvatsku je 21,7%, što je, dakle, gotovo u rangu s europskim prosjekom. Prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7. 407 eura na godinu (617,25 eura mjesečno) dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 15. 554 eura na godinu (1.296 eura mjesečno).

Relativno povoljna nacionalna stopa rizika u odnosu na regionalne podatke otkriva zabrinjavajući nesrazmjer socijalne (ne)sigurnosti unutar zemlje.

Glavni gradovi nisu nužno povlašteni
Drastične razlike možda najbolje ilustrira Eurostatova mapa koja Zagreb s analizom izrijekom pozicionira kao hrvatsku regiju s najnižim rizikom u obje kategorije, ali i puno šire, u rangu, primjerice, s austrijskim Salzburgom. Zagreb i Salzburg imaju tek 11,1 % stanovništva u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Sve sjeverne županije od Zagreba pak imaju stopu od 18,3%. Zagreb i sjeverna regija nadilaze europski prosjek, a sam glavni hrvatski grad nadmašuje oba regionalna područja u susjednoj Sloveniji (17.1 % – 11,6%). Ovi povoljni podaci glavnog hrvatskog grada, svakako, razlog su zašto prosjek za cijelu zemlju nije puno gori od europskog prosjeka, mada EU-brojka i nije pretjerano povoljna. Iako se uopćeno smatra da glavni gradovi država kao politički i ekonomski subjekti imaju olakotnu prednost za osiguranje socijalne stabilnosti i povlaštenost u odnosu na ostale regije u promatranoj zemlji Eurostatova analiza u konačnici izvještaja odstupa od takve dogme.

Istra, Rijeka, Dalmacija…
Stanovništvo jadranske Hrvatske koje Eurostat uključuje kroz sve županije uz more, Istru, Kvarner i Dalmaciju sa zaleđem imaju stopu rizika siromaštva i socijalne isključenosti za 22,9% građana. Vjerojatno bi se očekivali, s obzirom na turističke potencijale i ostale gospodarske sektore, puno niža stopa rizika, barem ispod 20%. No, zasigurno je da su takve brojke rezultat velikih razlika između samih županija, kao i unutar njih, prednosti razvoja, zapošljavanja i socijalne egzistencije u gradovima uz more, osobito u turizmu i povezanim sektorima u odnosu na zaleđe, osobito u Dalmaciji. Stupanj razvoj ruralnih područja u Istri, na Kvarneru i Dalmaciji prilično je različit a analiza kroz “predimenzioniranu” regiju “Jadranska Hrvatska”, praktički na potezu od Savudrije do Cavtata možda ne može dati najoptimalniju sliku ali, svakako može biti dobra podloga za ozbiljniju ekonomsko-socijalnu raspravu.

Top EU
Prema podacima Eurostata 26 promatranih EU regija imalo je manje od 12,5 % stanovništva izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti – praktički cijela Češka, sjever Italije, te sjeveroistok i zapad Austrije. Talijanska regija Bolzano rekorder je sa stopom od tek 6,6 % što je najniža stopa rizika u EU-u dok je na drugom mjestu regija glavnog slovačkog grada Bratislave s 8,6%.

Smrklo i u srcu Europe
Na europskom kontinentu najvišu stopu rizika, dvostruko više od prosjeka EU-a imale su talijanske južne regije Kalabrija (48,8 %) i Kampanija (43,5 %) te španjolski autonomni gradovi Melilla (44,5 %) i Ceuta (42,2 %).

Ukupno 25 regija bilo je s najmanje 33 % stanovništva izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U Grčkoj pet regija, u Bugarskoj, Španjolskoj i Italiji po četiri te u Rumunjskoj i najudaljenijim regijama Francuske – tri. Ta je nesretna stopa obuhvaćala i dvije pretežno urbane regije u zapadnim zemljama EU-a, tamo gdje se baš i ne očekuje – regiju glavnog grada Belgije i srce EU, Bruxellesa, (Région de Bruxelles-Capitale/Brussels Hoofdstedelijk Gewest) i Bremen u Njemačkoj, indikativni su podaci Eurostata.

S druge pak strane kad je u pitanju socijalna zaštita u EU u pogledu mirovina, socijalnog stanovanja, naknada za nezaposlenost, zdravstvene skrbi i potpore za osobe s invaliditetom u samom vrhu javnih izdvajanja su Finska, Francuska i Austrija.


Komentari članka

Vezani članci

Svaki treći aktivni poslovni subjekt u Hrvatskoj nema zaposlenih

12.11.2026.

Prema DZS-u, čak 66.315 aktivnih pravnih osoba nema zaposlenih, dok više od polovice ima najviše devet radnika

EU ulaže 525 milijuna u čipove, FER poziva hrvatske tvrtke

10.11.2026.

Europski paket donosi potpore do 16 milijuna eura, a FER-ov zaseban poziv omogućuje pristup stručnjacima, infrastrukturi i alatima

Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?

10.11.2026.

Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa

Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja

09.11.2026.

Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.

Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

09.11.2026.

Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk