Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lip 2012

Slavonski kulen gubi dah u tržišnoj utrci

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Nikola VUKADINOVIĆ  

Slavonski kulen gubi dah u tržišnoj utrci

Kulen, velika uzdanica istočnohrvatske turističke gastroponude i “nerazrađeni” motor razvoja njezine prehrambene industrije, taj slavonski autohtoni tradicijski specijalitet kojemu se divio svatko tko ga je kušao, iako su za to činjeni golemi napori, nažalost, nije doživio svoj razvojni slijed kakav se očekivao, te sve ozbiljnije gubi dah u tržišnoj utrci.

Iako o kulenu svi govore s ushićenjem, čini se kako se mnogo toga posljednjih desetak godina urotilo protiv njega. Zajedno sa živim svinjama i svinjskim mesom, njegov je izvoz već nekoliko godina zabranjen u zemlje EU, a u Hrvatskoj je na tek 30 posto samodostatnosti smanjena proizvodnja (uzgoj) svinja. Nikad nije zaživio ni Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena, a u robnim centrima prodaju se jeftini, počesto i od uvoznog mesa proizvedeni slični proizvodi deklarirani slavonskim kulenom, koji s tim izvornim proizvodom načinjenim od biranih komada mesa svinje i potom pomno njegovani bar idućih devet mjeseci, imaju isto toliko veze kao da se paška čipka proizvodi na kompjutorski vođenim tkalačkim strojevima. Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek već dvanaest godina u kontinuitetu organizira ocjenjivanje kakvoće slavonskog kulena. - Kroz to smo u svom gospodarskom razmišljanju uspjeli uvjeriti naše proizvođače s prostora Slavonije i Baranje da se tom djelatnošću moraju ozbiljno baviti, da djelatnost moraju registrirati te danas veseli činjenica da smo u tome i u velikoj mjeri i uspjeli. Velik broj gospodarskih objekata sada su registrirani za tu proizvodnju i nalaze se u upisu Ministarstva poljoprivrede - Uprave za veterinarstvo i proizvode vrijedan, gotovo standardizirani proizvod, koji će moći imati svoje mjesto i u izvozu na tržište EU, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu Županijske komore Osijek. Pritom ističe da se sada nastoje više usmjeriti na promotivno-prodajne aktivnosti toga proizvoda u zemlji, a uskoro i na prostoru EU, kada Hrvatska za nešto manje od godinu dana postane punopravna članica te velike asocijacije s 500 milijuna stanovnika/potrošača. Budućnost slavonskog kulena umnogome zamagljuje sve manja svinjogojska proizvodnja koja ni izbliza nije dovoljna za domaće potrebe. Analogno tome, javljaju se i veći problemi oko pasminskog sastava svinja koji ulazi u preradu na tržište Republike Hrvatske. Naime, pravi slavonski kulen jedino je moguće proizvoditi od domaće slavonske svinje. U uvjetima kada Ministarstvo poljoprivrede daje sve manje potpore svinjogojstvu, broj uzgajivača slavonske svinje opada, jer ne mogu izdržati cjenovni disparitet dugotrajnijeg i znatno skupljeg ciklusa proizvodnje bez ozbiljnije pomoći. Tako ta proizvodnja postaje ekonomski neinteresantna, te se gubi domaća pasmina svinja, što predstavlja i značajan razlog da Hrvatska još uvijek nije dobila oznaku izvornosti slavonskog kulena. - Stoga, ne promijenimo li politiku poticaja u svinjogojskoj proizvodnji i ne budemo li aktivnije radili na sufinanciranju projekata kroz ruralni razvoj prema Zakonu o potporama i na taj način ne podignemo razinu proizvodnje, sigurno je da postoji bojazan da bi danas-sutra kulen, proizvod koji ima sve preduvjete da postane snažan izvozni brend prehrambene industrije Hrvatske, mogao jednostavno nestati, sa zebnjom ističe Nad.

No, da se to doista ne bi i dogodilo, morat će se više raditi na njegovoj komercijalizaciji. Proizvođači kulena moraju stvoriti nov organizacijski oblik, jer sadašnja (uglavnom) prodaja na kućnom pragu, može biti samo polazna stepenica za ozbiljno gospodarsko razmišljanje. - Stoga je nužno udruživanje u zadruge, trgovačka društva, klastere i slično, upravo onako kako to u posljednje vrijeme rade i druge branše kod nas. Pritom veliku pomoć u svemu tome moraju dati i ministarstva gospodarstva i poljoprivrede, ali i lokalne zajednice, sve u cilju da proizvodnja slavonskog kulena u Slavoniji i Baranji ima rast i sigurnu budućnost, zaključuje Nad.


Komentari članka

Vezani članci

Svinjogojci više ne mogu živjeti od prodaje svinja? "Na kraju nas burza ubije"

20.05.2026.

Ne uspijeva se ostvariti veza između svinjogojske proizvodnje i prerade u visokovrijedne proizvode, upozorava prof.dr.sc. Goran Kušec.

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

03.05.2026.

Izgradnja hotela Dom koji uskoro otvara svoja vrata jedan je od najzanimljivijih projekata posljednjih godina u Dalmatinskoj zagori gdje je jedan liječnik objedinio uzgoj crne slavonske svinje, domaće buše i jedinstvene gastronomske ponude

Farma Sokolovac ponovo u punom kapacitetu: Stiže im 10.730 svinja

27.04.2026.

Kao završni korak prije ponovnog pokretanja proizvodnje, uvedeno je tzv. sentinel stado od 300 svinja koje je na farmi boravilo 30 dana. Analize su potvrdile negativne nalaze na ASK

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk