Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ruj 2010

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Dok su sve zemlje u okruženju znatno osuvremenile svoje ribnjake i podigle proizvodnju slatkovodne ribe, od kojih čak i Srbija te Republika Srpska koje su do nedavno bile naši najveći kupci ribe, hrvatski su ribnjaci još na razini s početka 20. stoljeća.

Tvrdi to, između ostalog, dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj Katedre za ribnjačarstvo na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, te ističe da se u slatkovodne ribnjake u Hrvatskoj nije značajnije ulagalo još od 1985. godine, tako da je stanje u toj grani gospodarstva, posebice kod slavonskih ribnjaka, vrlo teško i, kako on smatra, neće moći više opstati ako se ne budu povezali. Stanje ribnjaka se, što je vrlo zanimljivo, nije značajnije popravilo ni unatoč višegodišnjim naporima i izdvajanjima značajnih sredstava iz državnog proračuna u razvoj slatkovodnog ribnjačarstva. Država, naime, ribnjacima pomaže u plavom dizelu, isplatom poticaja na prodanu količinu ribe, gdje, primjerice, na kilogram prodanog šarana daje 3,5 kuna, potom odštetama za štete od ribojednih ptica 2.000 kuna po hektaru (navodno da Ministarstvo poljoprivrede zbog nedostatka novca plaća 1.500 kn/ha). No, sve to skupa, očito, nije dovoljno, jer nije postiglo gotovo nikakve rezultate jer ni nakon dvadeset godina Hrvatska nije uspjela vratiti izgubljene površine pod ribnjacima niti povećati proizvodnju. Naime, prije Domovinskog rata površine pod slatkovodnim ribnjacima su se kretale između 12.000 do 17.000 hektara, a proizvodnja se već godinama odvija na između 5.000 do 6.000 ha, koliko iznosi i godišnja proizvodnja svih vrsta slatkovodne ribe, što je nedostatno i za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Tržištu posebno nedostaje visokokvalitetne slatkovodne ribe kao što su smuđ, som, štuka i ostale. - Postoji više razloga zbog kojih se u Hrvatskoj proizvodnju slatkovodne ribe nije uspjelo vratiti na predratnu. Jedan od njih je sigurno i taj što, kad se jednom ribnjaci zapuste, kao što je slučaj u Hrvatskoj, vrlo ih je teško vratiti u prvobitno stanje, a posebice kada ih privatizira netko tko misli da se tu može preko noći ostvariti visoka zarada. Veliki problem predstavlja i to što je država dopustila privatizaciju ribnjaka, ali je u svom vlasništvu ostavila zemljište koje se samo može dobiti u zakup na deset godina. Kada se uvede koncesija na korištenje na 50 godina, situacija će biti nešto bolja. Naime, trenutno su nedostupni krediti za nove investicije, a i oni dostupni vrlo su nepovoljni, kaže dr. Opačak, te navodi da je u ribnjačarstvu spor obrt kapitala, odnosno da ribari proizvodnju ribe vole usporediti s podizanjem trajnih nasada koji u puni rod dolaze tek nakon nekoliko godina.
Dr. Opačak navodi i da trenutno slatkovodnom ribnjačarstvu na ruku ne ide ni cijena ribe jer pada, kreće se u maloprodaji oko 25 kn/kg a bila je 32 kune. Osim što proizvodnjom ne prati svjetske trendove, Hrvatska zaostaje i u dijelu konfekcioniranja ribe, što je trenutno svjetski trend. - Živa riba, nažalost, sve se manje traži, posebice u urbanim dijelovima gdje je veća potražnja za prerađenom ribom. Prema podacima kojima raspolažemo, na području cijele Republike Hrvatske najviše se žive ribe proda na području istočne Slavonije, i to živog šarana. U Hrvatskoj se inače godišnje proizvede 2.300 tona šarana, od čega najviše, čak 1.700 tona potroši Osječko-baranjska županija, kaže dr. Opačak, te navodi kako vjeruje, da unatoč tomu što je stanje u kojem se nalaze slavonski ribnjaci iznimno teško, da će se uspjeti oporaviti ali uz određene promjene od kojih status ribnjak.

U Hrvatskoj, naime, ima 12 proizvođača slatkovodne ribe koji proizvode ribu na gotovo 5.500 ha. Na području Slavonije i Baranje od nekadašnja četiri velika ribnjaka danas radi samo donjomiholjački Ribnjak d.o.o., koji je nekad bio u sustavu bivšeg IPK Osijek, preživio jedan stečaj, a prijeti mu i drugi ako se strateški s nekim ne poveže, orahovački koji je zapušten i u sastavu je PP Orahovice, a za koji novi vlasnik M-San Ulaganja ima velike planove dok je beljski ribnjak, pak, dolaskom novog vlasnika - ugašen.


Komentari članka

Vezani članci

Kraj neizvjesnosti: odobren je kredit Petrokemiji, Vlada će potvrditi jamstvo

29.08.2016.

Nadzorni odbor HBOR-a u petak je dao suglasnost za odobrenje kredita Petrokemiji u iznosu 200 milijuna kuna uz državno jamstvo

Naftaši Slavoncima isplatili prve milijune

23.08.2016.

Oko tri milijuna kuna naftne kompanije Ina i kanadski Vermilion Energy uplatile su na račune četrdesetak slavonskih općina u ...

Uprava Jadrana pozvala na nagodbu 70-ak bivših radnika

23.08.2016.

Ponuđeno im namirenje po modelu pola u novcu, pola u dionicama.Odluci Vlade koja je iz tehničkih razloga skinuta s dnevnog reda ...

Zahtjev Paneniću: Prodajte mi Badel 1862, preporodit ću ga

22.08.2016.

Tijesno je u utrci za strateškog partnera Badela 1862 između đakovačke Meteor grupe i slovačkog St. Nicolausa. Dok su prvi ...

Država nas često koči. Odluči li se neka buduća Vlada na privatizaciju Lutrije, neće pogriješiti

17.08.2016.

Očekujemo 60 mil. kn bruto dobiti u 2016., prema 41,7 mil. iz 2015. U proračun ćemo uplatiti oko 260 mil. kn.Hrvatskoj ...

Tag cloud

  1. 1321 članka imaju tag hrvatska
  2. 1490 članka imaju tag turizam
  3. 1337 članka imaju tag financije
  4. 932 članka imaju tag izvoz
  5. 804 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 832 članka imaju tag EU
  7. 572 članka imaju tag zapošljavanje
  8. 750 članka imaju tag trgovina
  9. 492 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 735 članka imaju tag industrija
  11. 889 članka imaju tag kriza
  12. 688 članka imaju tag menadžment
  13. 537 članka imaju tag investicije
  14. 676 članka imaju tag ict
  15. 585 članka imaju tag svijet
  16. 483 članka imaju tag maloprodaja
  17. 438 članka imaju tag krediti
  18. 458 članka imaju tag marketing
  19. 438 članka imaju tag banke
  20. 389 članka imaju tag tehnologija
  21. 244 članka imaju tag poticaji
  22. 406 članka imaju tag dzs
  23. 351 članka imaju tag hnb
  24. 351 članka imaju tag obrazovanje
  25. 316 članka imaju tag gospodarstvo
  26. 200 članka imaju tag potpore
  27. 266 članka imaju tag poduzetnici
  28. 273 članka imaju tag hgk
  29. 308 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 338 članka imaju tag recesija
  31. 249 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag energetika
  33. 263 članka imaju tag investicija
  34. 332 članka imaju tag vlada
  35. 270 članka imaju tag rast
  36. 230 članka imaju tag projekt
  37. 228 članka imaju tag proizvodnja
  38. 310 članka imaju tag istraživanje
  39. 169 članka imaju tag edukacija
  40. 307 članka imaju tag statistika