Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ruj 2010

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Dok su sve zemlje u okruženju znatno osuvremenile svoje ribnjake i podigle proizvodnju slatkovodne ribe, od kojih čak i Srbija te Republika Srpska koje su do nedavno bile naši najveći kupci ribe, hrvatski su ribnjaci još na razini s početka 20. stoljeća.

Tvrdi to, između ostalog, dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj Katedre za ribnjačarstvo na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, te ističe da se u slatkovodne ribnjake u Hrvatskoj nije značajnije ulagalo još od 1985. godine, tako da je stanje u toj grani gospodarstva, posebice kod slavonskih ribnjaka, vrlo teško i, kako on smatra, neće moći više opstati ako se ne budu povezali. Stanje ribnjaka se, što je vrlo zanimljivo, nije značajnije popravilo ni unatoč višegodišnjim naporima i izdvajanjima značajnih sredstava iz državnog proračuna u razvoj slatkovodnog ribnjačarstva. Država, naime, ribnjacima pomaže u plavom dizelu, isplatom poticaja na prodanu količinu ribe, gdje, primjerice, na kilogram prodanog šarana daje 3,5 kuna, potom odštetama za štete od ribojednih ptica 2.000 kuna po hektaru (navodno da Ministarstvo poljoprivrede zbog nedostatka novca plaća 1.500 kn/ha). No, sve to skupa, očito, nije dovoljno, jer nije postiglo gotovo nikakve rezultate jer ni nakon dvadeset godina Hrvatska nije uspjela vratiti izgubljene površine pod ribnjacima niti povećati proizvodnju. Naime, prije Domovinskog rata površine pod slatkovodnim ribnjacima su se kretale između 12.000 do 17.000 hektara, a proizvodnja se već godinama odvija na između 5.000 do 6.000 ha, koliko iznosi i godišnja proizvodnja svih vrsta slatkovodne ribe, što je nedostatno i za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Tržištu posebno nedostaje visokokvalitetne slatkovodne ribe kao što su smuđ, som, štuka i ostale. - Postoji više razloga zbog kojih se u Hrvatskoj proizvodnju slatkovodne ribe nije uspjelo vratiti na predratnu. Jedan od njih je sigurno i taj što, kad se jednom ribnjaci zapuste, kao što je slučaj u Hrvatskoj, vrlo ih je teško vratiti u prvobitno stanje, a posebice kada ih privatizira netko tko misli da se tu može preko noći ostvariti visoka zarada. Veliki problem predstavlja i to što je država dopustila privatizaciju ribnjaka, ali je u svom vlasništvu ostavila zemljište koje se samo može dobiti u zakup na deset godina. Kada se uvede koncesija na korištenje na 50 godina, situacija će biti nešto bolja. Naime, trenutno su nedostupni krediti za nove investicije, a i oni dostupni vrlo su nepovoljni, kaže dr. Opačak, te navodi da je u ribnjačarstvu spor obrt kapitala, odnosno da ribari proizvodnju ribe vole usporediti s podizanjem trajnih nasada koji u puni rod dolaze tek nakon nekoliko godina.
Dr. Opačak navodi i da trenutno slatkovodnom ribnjačarstvu na ruku ne ide ni cijena ribe jer pada, kreće se u maloprodaji oko 25 kn/kg a bila je 32 kune. Osim što proizvodnjom ne prati svjetske trendove, Hrvatska zaostaje i u dijelu konfekcioniranja ribe, što je trenutno svjetski trend. - Živa riba, nažalost, sve se manje traži, posebice u urbanim dijelovima gdje je veća potražnja za prerađenom ribom. Prema podacima kojima raspolažemo, na području cijele Republike Hrvatske najviše se žive ribe proda na području istočne Slavonije, i to živog šarana. U Hrvatskoj se inače godišnje proizvede 2.300 tona šarana, od čega najviše, čak 1.700 tona potroši Osječko-baranjska županija, kaže dr. Opačak, te navodi kako vjeruje, da unatoč tomu što je stanje u kojem se nalaze slavonski ribnjaci iznimno teško, da će se uspjeti oporaviti ali uz određene promjene od kojih status ribnjak.

U Hrvatskoj, naime, ima 12 proizvođača slatkovodne ribe koji proizvode ribu na gotovo 5.500 ha. Na području Slavonije i Baranje od nekadašnja četiri velika ribnjaka danas radi samo donjomiholjački Ribnjak d.o.o., koji je nekad bio u sustavu bivšeg IPK Osijek, preživio jedan stečaj, a prijeti mu i drugi ako se strateški s nekim ne poveže, orahovački koji je zapušten i u sastavu je PP Orahovice, a za koji novi vlasnik M-San Ulaganja ima velike planove dok je beljski ribnjak, pak, dolaskom novog vlasnika - ugašen.


Komentari članka

Vezani članci

Nuklearku 120 km od Osijeka gradit će Rusi

16.01.2017.

Europska komisija nedavno je zatvorila postupak protiv Mađarske pokrenut kako bi se utvrdilo je li projekt nuklearne elektrane Paks II napravljen u skladu s pravilima o javnoj nabavi

Luksuzni dubrovački hoteli s 5 zvjezdica, kuhare i konobare traže u Slavoniji

13.01.2017.

Luksuzni dubrovački hoteli s pet zvjezdica, kuhare i konobare traže u - Slavoniji. U Osijeku se održala audicija za ukupno 300 sezonskih kuhara, konobara i sobarica

Na pomolu jedna od najvećih privatizacija u hrvatskoj povijesti: Emil Tedeschi za 2 milijarde kuna kupuje Podravku?

17.11.2016.

Dogodilo se i to – mirovinski fondovi postali su većinski vlasnici jedne nacionalno važne tvrtke. Lista deset dioničara ...

Država prodaje hotelsko poduzeće Club Adriatic za 120 milijuna kuna

16.11.2016.

Centar za restrukturiranje i prodaju ( CERP ) poziva zainteresirane investitore da iskažu svoj interes dostavom pisma namjere ...

Cromaris: Planiraju se investicije od 350 milijuna kuna

31.10.2016.

Cromaris će do kraja godine staviti u funkciju dva nova uzgajališta ribe ukupnoga kapaciteta 1400 tona. Riječ je o uzgajalištima na području Zadra u blizini već postojećih, a investicija je veća od 20 milijuna kuna.

Tag cloud

  1. 1481 članka imaju tag hrvatska
  2. 1563 članka imaju tag turizam
  3. 1411 članka imaju tag financije
  4. 998 članka imaju tag izvoz
  5. 628 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 835 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 799 članka imaju tag trgovina
  8. 535 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 844 članka imaju tag EU
  10. 772 članka imaju tag industrija
  11. 598 članka imaju tag investicije
  12. 706 članka imaju tag menadžment
  13. 722 članka imaju tag ict
  14. 893 članka imaju tag kriza
  15. 643 članka imaju tag svijet
  16. 506 članka imaju tag maloprodaja
  17. 449 članka imaju tag krediti
  18. 471 članka imaju tag marketing
  19. 423 članka imaju tag tehnologija
  20. 438 članka imaju tag banke
  21. 259 članka imaju tag poticaji
  22. 410 članka imaju tag dzs
  23. 355 članka imaju tag hnb
  24. 361 članka imaju tag obrazovanje
  25. 324 članka imaju tag gospodarstvo
  26. 331 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 202 članka imaju tag potpore
  28. 266 članka imaju tag poduzetnici
  29. 281 članka imaju tag hgk
  30. 338 članka imaju tag recesija
  31. 259 članka imaju tag osijek
  32. 317 članka imaju tag energetika
  33. 337 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 272 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag proizvodnja
  37. 230 članka imaju tag projekt
  38. 170 članka imaju tag edukacija
  39. 310 članka imaju tag istraživanje
  40. 307 članka imaju tag statistika