Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ruj 2010

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Dok su sve zemlje u okruženju znatno osuvremenile svoje ribnjake i podigle proizvodnju slatkovodne ribe, od kojih čak i Srbija te Republika Srpska koje su do nedavno bile naši najveći kupci ribe, hrvatski su ribnjaci još na razini s početka 20. stoljeća.

Tvrdi to, između ostalog, dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj Katedre za ribnjačarstvo na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, te ističe da se u slatkovodne ribnjake u Hrvatskoj nije značajnije ulagalo još od 1985. godine, tako da je stanje u toj grani gospodarstva, posebice kod slavonskih ribnjaka, vrlo teško i, kako on smatra, neće moći više opstati ako se ne budu povezali. Stanje ribnjaka se, što je vrlo zanimljivo, nije značajnije popravilo ni unatoč višegodišnjim naporima i izdvajanjima značajnih sredstava iz državnog proračuna u razvoj slatkovodnog ribnjačarstva. Država, naime, ribnjacima pomaže u plavom dizelu, isplatom poticaja na prodanu količinu ribe, gdje, primjerice, na kilogram prodanog šarana daje 3,5 kuna, potom odštetama za štete od ribojednih ptica 2.000 kuna po hektaru (navodno da Ministarstvo poljoprivrede zbog nedostatka novca plaća 1.500 kn/ha). No, sve to skupa, očito, nije dovoljno, jer nije postiglo gotovo nikakve rezultate jer ni nakon dvadeset godina Hrvatska nije uspjela vratiti izgubljene površine pod ribnjacima niti povećati proizvodnju. Naime, prije Domovinskog rata površine pod slatkovodnim ribnjacima su se kretale između 12.000 do 17.000 hektara, a proizvodnja se već godinama odvija na između 5.000 do 6.000 ha, koliko iznosi i godišnja proizvodnja svih vrsta slatkovodne ribe, što je nedostatno i za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Tržištu posebno nedostaje visokokvalitetne slatkovodne ribe kao što su smuđ, som, štuka i ostale. - Postoji više razloga zbog kojih se u Hrvatskoj proizvodnju slatkovodne ribe nije uspjelo vratiti na predratnu. Jedan od njih je sigurno i taj što, kad se jednom ribnjaci zapuste, kao što je slučaj u Hrvatskoj, vrlo ih je teško vratiti u prvobitno stanje, a posebice kada ih privatizira netko tko misli da se tu može preko noći ostvariti visoka zarada. Veliki problem predstavlja i to što je država dopustila privatizaciju ribnjaka, ali je u svom vlasništvu ostavila zemljište koje se samo može dobiti u zakup na deset godina. Kada se uvede koncesija na korištenje na 50 godina, situacija će biti nešto bolja. Naime, trenutno su nedostupni krediti za nove investicije, a i oni dostupni vrlo su nepovoljni, kaže dr. Opačak, te navodi da je u ribnjačarstvu spor obrt kapitala, odnosno da ribari proizvodnju ribe vole usporediti s podizanjem trajnih nasada koji u puni rod dolaze tek nakon nekoliko godina.
Dr. Opačak navodi i da trenutno slatkovodnom ribnjačarstvu na ruku ne ide ni cijena ribe jer pada, kreće se u maloprodaji oko 25 kn/kg a bila je 32 kune. Osim što proizvodnjom ne prati svjetske trendove, Hrvatska zaostaje i u dijelu konfekcioniranja ribe, što je trenutno svjetski trend. - Živa riba, nažalost, sve se manje traži, posebice u urbanim dijelovima gdje je veća potražnja za prerađenom ribom. Prema podacima kojima raspolažemo, na području cijele Republike Hrvatske najviše se žive ribe proda na području istočne Slavonije, i to živog šarana. U Hrvatskoj se inače godišnje proizvede 2.300 tona šarana, od čega najviše, čak 1.700 tona potroši Osječko-baranjska županija, kaže dr. Opačak, te navodi kako vjeruje, da unatoč tomu što je stanje u kojem se nalaze slavonski ribnjaci iznimno teško, da će se uspjeti oporaviti ali uz određene promjene od kojih status ribnjak.

U Hrvatskoj, naime, ima 12 proizvođača slatkovodne ribe koji proizvode ribu na gotovo 5.500 ha. Na području Slavonije i Baranje od nekadašnja četiri velika ribnjaka danas radi samo donjomiholjački Ribnjak d.o.o., koji je nekad bio u sustavu bivšeg IPK Osijek, preživio jedan stečaj, a prijeti mu i drugi ako se strateški s nekim ne poveže, orahovački koji je zapušten i u sastavu je PP Orahovice, a za koji novi vlasnik M-San Ulaganja ima velike planove dok je beljski ribnjak, pak, dolaskom novog vlasnika - ugašen.


Komentari članka

Vezani članci

Svi su osjetljivi na vlasništvo i zemlju - u piškorevačkoj je komasaciji čak i krv pala

21.04.2016.

PRVA KOMASACIJA U RH VELIKI JE ISPIT ZA DRŽAVU Problem je što se naši zakoni donose u Zagrebu, a na terenu je stanje sasvim drugačije, kaže Lović

Povezuju se slavonski i istarski proizvođači

21.04.2016.

Cilj je osnivanja ove proizvođačke organizacije povezati uzgajivače svinja i prerađivače svinjskog mesa, a na tragu proizvodnje tipičnih hrvatskih autohtonih proizvoda

Investitor s Bliskog istoka uložio bi u 10.000 hektara zemljišta, no pristao bi i na upola manje

01.04.2016.

Premijer Tihomir Orešković izjavio je kako investitor s Bliskog istoka traži 10.000 hektara zemljišta u Slavoniji te da treba ...

Slovenski proizvođač slavonskog kulena ove godine očekuje još bolji rezultat

23.03.2016.

Grupacija Celjske mesnine ove godine u proširenje i modernizaciju proizvodnje investira 11 milijuna eura, rekao je u razgovoru ...

Ne poduzme li Vlada radikalne poteze mljekari zatvaraju farme

18.03.2016.

Nastavi li se ovakvo neregulirano tržište, ovako niska otkupna cijena mlijeka i visoki troškovi njegove proizvodnje te uvoz ...

Tag cloud

  1. 1340 članka imaju tag turizam
  2. 1104 članka imaju tag hrvatska
  3. 1253 članka imaju tag financije
  4. 827 članka imaju tag izvoz
  5. 812 članka imaju tag EU
  6. 743 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 705 članka imaju tag trgovina
  8. 517 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 445 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 686 članka imaju tag industrija
  11. 876 članka imaju tag kriza
  12. 659 članka imaju tag menadžment
  13. 473 članka imaju tag investicije
  14. 608 članka imaju tag ict
  15. 497 članka imaju tag svijet
  16. 468 članka imaju tag maloprodaja
  17. 429 članka imaju tag krediti
  18. 430 članka imaju tag marketing
  19. 438 članka imaju tag banke
  20. 400 članka imaju tag dzs
  21. 225 članka imaju tag poticaji
  22. 346 članka imaju tag hnb
  23. 345 članka imaju tag tehnologija
  24. 309 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 265 članka imaju tag poduzetnici
  26. 337 članka imaju tag obrazovanje
  27. 182 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag recesija
  29. 261 članka imaju tag hgk
  30. 237 članka imaju tag osijek
  31. 263 članka imaju tag investicija
  32. 274 članka imaju tag prehrambena industrija
  33. 322 članka imaju tag vlada
  34. 282 članka imaju tag energetika
  35. 265 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag projekt
  37. 310 članka imaju tag istraživanje
  38. 227 članka imaju tag proizvodnja
  39. 168 članka imaju tag edukacija
  40. 306 članka imaju tag statistika