Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ruj 2010

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Dok su sve zemlje u okruženju znatno osuvremenile svoje ribnjake i podigle proizvodnju slatkovodne ribe, od kojih čak i Srbija te Republika Srpska koje su do nedavno bile naši najveći kupci ribe, hrvatski su ribnjaci još na razini s početka 20. stoljeća.

Tvrdi to, između ostalog, dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj Katedre za ribnjačarstvo na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, te ističe da se u slatkovodne ribnjake u Hrvatskoj nije značajnije ulagalo još od 1985. godine, tako da je stanje u toj grani gospodarstva, posebice kod slavonskih ribnjaka, vrlo teško i, kako on smatra, neće moći više opstati ako se ne budu povezali. Stanje ribnjaka se, što je vrlo zanimljivo, nije značajnije popravilo ni unatoč višegodišnjim naporima i izdvajanjima značajnih sredstava iz državnog proračuna u razvoj slatkovodnog ribnjačarstva. Država, naime, ribnjacima pomaže u plavom dizelu, isplatom poticaja na prodanu količinu ribe, gdje, primjerice, na kilogram prodanog šarana daje 3,5 kuna, potom odštetama za štete od ribojednih ptica 2.000 kuna po hektaru (navodno da Ministarstvo poljoprivrede zbog nedostatka novca plaća 1.500 kn/ha). No, sve to skupa, očito, nije dovoljno, jer nije postiglo gotovo nikakve rezultate jer ni nakon dvadeset godina Hrvatska nije uspjela vratiti izgubljene površine pod ribnjacima niti povećati proizvodnju. Naime, prije Domovinskog rata površine pod slatkovodnim ribnjacima su se kretale između 12.000 do 17.000 hektara, a proizvodnja se već godinama odvija na između 5.000 do 6.000 ha, koliko iznosi i godišnja proizvodnja svih vrsta slatkovodne ribe, što je nedostatno i za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Tržištu posebno nedostaje visokokvalitetne slatkovodne ribe kao što su smuđ, som, štuka i ostale. - Postoji više razloga zbog kojih se u Hrvatskoj proizvodnju slatkovodne ribe nije uspjelo vratiti na predratnu. Jedan od njih je sigurno i taj što, kad se jednom ribnjaci zapuste, kao što je slučaj u Hrvatskoj, vrlo ih je teško vratiti u prvobitno stanje, a posebice kada ih privatizira netko tko misli da se tu može preko noći ostvariti visoka zarada. Veliki problem predstavlja i to što je država dopustila privatizaciju ribnjaka, ali je u svom vlasništvu ostavila zemljište koje se samo može dobiti u zakup na deset godina. Kada se uvede koncesija na korištenje na 50 godina, situacija će biti nešto bolja. Naime, trenutno su nedostupni krediti za nove investicije, a i oni dostupni vrlo su nepovoljni, kaže dr. Opačak, te navodi da je u ribnjačarstvu spor obrt kapitala, odnosno da ribari proizvodnju ribe vole usporediti s podizanjem trajnih nasada koji u puni rod dolaze tek nakon nekoliko godina.
Dr. Opačak navodi i da trenutno slatkovodnom ribnjačarstvu na ruku ne ide ni cijena ribe jer pada, kreće se u maloprodaji oko 25 kn/kg a bila je 32 kune. Osim što proizvodnjom ne prati svjetske trendove, Hrvatska zaostaje i u dijelu konfekcioniranja ribe, što je trenutno svjetski trend. - Živa riba, nažalost, sve se manje traži, posebice u urbanim dijelovima gdje je veća potražnja za prerađenom ribom. Prema podacima kojima raspolažemo, na području cijele Republike Hrvatske najviše se žive ribe proda na području istočne Slavonije, i to živog šarana. U Hrvatskoj se inače godišnje proizvede 2.300 tona šarana, od čega najviše, čak 1.700 tona potroši Osječko-baranjska županija, kaže dr. Opačak, te navodi kako vjeruje, da unatoč tomu što je stanje u kojem se nalaze slavonski ribnjaci iznimno teško, da će se uspjeti oporaviti ali uz određene promjene od kojih status ribnjak.

U Hrvatskoj, naime, ima 12 proizvođača slatkovodne ribe koji proizvode ribu na gotovo 5.500 ha. Na području Slavonije i Baranje od nekadašnja četiri velika ribnjaka danas radi samo donjomiholjački Ribnjak d.o.o., koji je nekad bio u sustavu bivšeg IPK Osijek, preživio jedan stečaj, a prijeti mu i drugi ako se strateški s nekim ne poveže, orahovački koji je zapušten i u sastavu je PP Orahovice, a za koji novi vlasnik M-San Ulaganja ima velike planove dok je beljski ribnjak, pak, dolaskom novog vlasnika - ugašen.


Komentari članka

Vezani članci

Končar na vjetrometini tržišta

15.06.2016.

Končar nakon prodaje: ''Radnici su jadni i razočarani. Osjećamo se kao izbjeglice na pučini, ne znamo tko će se spasiti. Dosada su radni uvjeti bili dobri, imamo kolektivni ugovor koji se poštovao

Za pet godina nafta iz novih slavonskih polja

14.06.2016.

Istraživanje novih nalazišta nafte i plina u Slavoniji provodit će se iduće tri odnosno pet godina, a za pet godina realno je ...

Prevlaka riješena - uskoro kreće gradnja turističkog kompleksa

09.06.2016.

Obvezujuće ponude za Petrokemiju dali su PPD i Borealis te Ina, slijedi odluka o strateškom partneru.Nakon što je ...

Nesretni talijanski poduzetnik otkrio sve “čari” hrvatske birokracije

07.06.2016.

Iako se svaka dosadašnja vlada zaklinje da su joj investicije i investitori najvažniji za rast, razvoj i nova radna mjesta ovaj ...

Na jesen kreće realizacija važnih turističkih projekata vrijednih 130 milijuna kuna

02.06.2016.

Pripreme za ta dva velika projekta uspjeli su međuresornom suradnjom i intenzivnim radom privesti kraju za otprilike dva ...

Tag cloud

  1. 1181 članka imaju tag hrvatska
  2. 1379 članka imaju tag turizam
  3. 1286 članka imaju tag financije
  4. 871 članka imaju tag izvoz
  5. 823 članka imaju tag EU
  6. 770 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 722 članka imaju tag trgovina
  8. 536 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 462 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 710 članka imaju tag industrija
  11. 883 članka imaju tag kriza
  12. 673 članka imaju tag menadžment
  13. 493 članka imaju tag investicije
  14. 627 članka imaju tag ict
  15. 531 članka imaju tag svijet
  16. 473 članka imaju tag maloprodaja
  17. 430 članka imaju tag krediti
  18. 446 članka imaju tag marketing
  19. 438 članka imaju tag banke
  20. 402 članka imaju tag dzs
  21. 362 članka imaju tag tehnologija
  22. 231 članka imaju tag poticaji
  23. 349 članka imaju tag hnb
  24. 312 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 343 članka imaju tag obrazovanje
  26. 265 članka imaju tag poduzetnici
  27. 188 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag recesija
  29. 265 članka imaju tag hgk
  30. 246 članka imaju tag osijek
  31. 284 članka imaju tag prehrambena industrija
  32. 263 članka imaju tag investicija
  33. 325 članka imaju tag vlada
  34. 285 članka imaju tag energetika
  35. 267 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag projekt
  37. 228 članka imaju tag proizvodnja
  38. 310 članka imaju tag istraživanje
  39. 169 članka imaju tag edukacija
  40. 307 članka imaju tag statistika