Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ruj 2010

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Dok su sve zemlje u okruženju znatno osuvremenile svoje ribnjake i podigle proizvodnju slatkovodne ribe, od kojih čak i Srbija te Republika Srpska koje su do nedavno bile naši najveći kupci ribe, hrvatski su ribnjaci još na razini s početka 20. stoljeća.

Tvrdi to, između ostalog, dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj Katedre za ribnjačarstvo na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, te ističe da se u slatkovodne ribnjake u Hrvatskoj nije značajnije ulagalo još od 1985. godine, tako da je stanje u toj grani gospodarstva, posebice kod slavonskih ribnjaka, vrlo teško i, kako on smatra, neće moći više opstati ako se ne budu povezali. Stanje ribnjaka se, što je vrlo zanimljivo, nije značajnije popravilo ni unatoč višegodišnjim naporima i izdvajanjima značajnih sredstava iz državnog proračuna u razvoj slatkovodnog ribnjačarstva. Država, naime, ribnjacima pomaže u plavom dizelu, isplatom poticaja na prodanu količinu ribe, gdje, primjerice, na kilogram prodanog šarana daje 3,5 kuna, potom odštetama za štete od ribojednih ptica 2.000 kuna po hektaru (navodno da Ministarstvo poljoprivrede zbog nedostatka novca plaća 1.500 kn/ha). No, sve to skupa, očito, nije dovoljno, jer nije postiglo gotovo nikakve rezultate jer ni nakon dvadeset godina Hrvatska nije uspjela vratiti izgubljene površine pod ribnjacima niti povećati proizvodnju. Naime, prije Domovinskog rata površine pod slatkovodnim ribnjacima su se kretale između 12.000 do 17.000 hektara, a proizvodnja se već godinama odvija na između 5.000 do 6.000 ha, koliko iznosi i godišnja proizvodnja svih vrsta slatkovodne ribe, što je nedostatno i za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Tržištu posebno nedostaje visokokvalitetne slatkovodne ribe kao što su smuđ, som, štuka i ostale. - Postoji više razloga zbog kojih se u Hrvatskoj proizvodnju slatkovodne ribe nije uspjelo vratiti na predratnu. Jedan od njih je sigurno i taj što, kad se jednom ribnjaci zapuste, kao što je slučaj u Hrvatskoj, vrlo ih je teško vratiti u prvobitno stanje, a posebice kada ih privatizira netko tko misli da se tu može preko noći ostvariti visoka zarada. Veliki problem predstavlja i to što je država dopustila privatizaciju ribnjaka, ali je u svom vlasništvu ostavila zemljište koje se samo može dobiti u zakup na deset godina. Kada se uvede koncesija na korištenje na 50 godina, situacija će biti nešto bolja. Naime, trenutno su nedostupni krediti za nove investicije, a i oni dostupni vrlo su nepovoljni, kaže dr. Opačak, te navodi da je u ribnjačarstvu spor obrt kapitala, odnosno da ribari proizvodnju ribe vole usporediti s podizanjem trajnih nasada koji u puni rod dolaze tek nakon nekoliko godina.
Dr. Opačak navodi i da trenutno slatkovodnom ribnjačarstvu na ruku ne ide ni cijena ribe jer pada, kreće se u maloprodaji oko 25 kn/kg a bila je 32 kune. Osim što proizvodnjom ne prati svjetske trendove, Hrvatska zaostaje i u dijelu konfekcioniranja ribe, što je trenutno svjetski trend. - Živa riba, nažalost, sve se manje traži, posebice u urbanim dijelovima gdje je veća potražnja za prerađenom ribom. Prema podacima kojima raspolažemo, na području cijele Republike Hrvatske najviše se žive ribe proda na području istočne Slavonije, i to živog šarana. U Hrvatskoj se inače godišnje proizvede 2.300 tona šarana, od čega najviše, čak 1.700 tona potroši Osječko-baranjska županija, kaže dr. Opačak, te navodi kako vjeruje, da unatoč tomu što je stanje u kojem se nalaze slavonski ribnjaci iznimno teško, da će se uspjeti oporaviti ali uz određene promjene od kojih status ribnjak.

U Hrvatskoj, naime, ima 12 proizvođača slatkovodne ribe koji proizvode ribu na gotovo 5.500 ha. Na području Slavonije i Baranje od nekadašnja četiri velika ribnjaka danas radi samo donjomiholjački Ribnjak d.o.o., koji je nekad bio u sustavu bivšeg IPK Osijek, preživio jedan stečaj, a prijeti mu i drugi ako se strateški s nekim ne poveže, orahovački koji je zapušten i u sastavu je PP Orahovice, a za koji novi vlasnik M-San Ulaganja ima velike planove dok je beljski ribnjak, pak, dolaskom novog vlasnika - ugašen.


Komentari članka

Vezani članci

Adris: Privatizacija Croatia osiguranja je bila “čista”

02.07.2015.

Adris grupa priopćila je u srijedu da je tijekom privatizacije Croatia osiguranja (CO) ispunila sva pravila koja je odredio ...

Privatizacija Croatia osiguranja u skladu sa Zakonom o upravljanju državnom imovinom

03.06.2015.

Privatizacija Croatia osiguranja provedena je temeljem važećih propisa i u skladu sa Zakonom o upravljanju državnom imovinom, ...

Trojica mladih poljoprivrednika otkrivaju tajnu svoga uspjeha!

27.05.2015.

U vrijeme teške gospodarske krize i kada se brojni građani odlučuju za odlazak iz Hrvatske ipak se može pronaći i pozitivnih primjera koji pokazuju kako ima nade i da se uz rad i trud može uspjeti i kod nas. Isto vrijedi i za Slavoniju, opustošenu ratom,

Otvaraju se besplatni Job Clubovi za nezaposlene mlade

27.05.2015.

U VIROVITICI, BELOM MANASTIRU I POŽEGI

Cromaris u top 10 svjetskih proizvođača orade i brancina

20.05.2015.

Adris grupa u Cromaris je dosad uložila čak 560 milijuna kuna Zadarski Cromaris privodi kraju izradu mrijestilišta u ...

Tag cloud

  1. 1105 članka imaju tag turizam
  2. 1039 članka imaju tag financije
  3. 779 članka imaju tag EU
  4. 639 članka imaju tag poljoprivreda
  5. 824 članka imaju tag kriza
  6. 625 članka imaju tag izvoz
  7. 586 članka imaju tag trgovina
  8. 350 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 654 članka imaju tag hrvatska
  10. 560 članka imaju tag menadžment
  11. 387 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 558 članka imaju tag industrija
  13. 438 članka imaju tag banke
  14. 385 članka imaju tag krediti
  15. 338 članka imaju tag investicije
  16. 399 članka imaju tag maloprodaja
  17. 380 članka imaju tag marketing
  18. 452 članka imaju tag ict
  19. 265 članka imaju tag poduzetnici
  20. 194 članka imaju tag poticaji
  21. 362 članka imaju tag dzs
  22. 333 članka imaju tag recesija
  23. 317 članka imaju tag hnb
  24. 308 članka imaju tag tehnologija
  25. 263 članka imaju tag investicija
  26. 163 članka imaju tag potpore
  27. 223 članka imaju tag osijek
  28. 239 članka imaju tag hgk
  29. 276 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 229 članka imaju tag projekt
  31. 309 članka imaju tag istraživanje
  32. 301 članka imaju tag obrazovanje
  33. 305 članka imaju tag statistika
  34. 223 članka imaju tag proizvodnja
  35. 214 članka imaju tag projekti
  36. 160 članka imaju tag edukacija
  37. 256 članka imaju tag rast
  38. 96 članka imaju tag seminar
  39. 148 članka imaju tag hbor
  40. 118 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede