Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ruj 2010

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Dok su sve zemlje u okruženju znatno osuvremenile svoje ribnjake i podigle proizvodnju slatkovodne ribe, od kojih čak i Srbija te Republika Srpska koje su do nedavno bile naši najveći kupci ribe, hrvatski su ribnjaci još na razini s početka 20. stoljeća.

Tvrdi to, između ostalog, dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj Katedre za ribnjačarstvo na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, te ističe da se u slatkovodne ribnjake u Hrvatskoj nije značajnije ulagalo još od 1985. godine, tako da je stanje u toj grani gospodarstva, posebice kod slavonskih ribnjaka, vrlo teško i, kako on smatra, neće moći više opstati ako se ne budu povezali. Stanje ribnjaka se, što je vrlo zanimljivo, nije značajnije popravilo ni unatoč višegodišnjim naporima i izdvajanjima značajnih sredstava iz državnog proračuna u razvoj slatkovodnog ribnjačarstva. Država, naime, ribnjacima pomaže u plavom dizelu, isplatom poticaja na prodanu količinu ribe, gdje, primjerice, na kilogram prodanog šarana daje 3,5 kuna, potom odštetama za štete od ribojednih ptica 2.000 kuna po hektaru (navodno da Ministarstvo poljoprivrede zbog nedostatka novca plaća 1.500 kn/ha). No, sve to skupa, očito, nije dovoljno, jer nije postiglo gotovo nikakve rezultate jer ni nakon dvadeset godina Hrvatska nije uspjela vratiti izgubljene površine pod ribnjacima niti povećati proizvodnju. Naime, prije Domovinskog rata površine pod slatkovodnim ribnjacima su se kretale između 12.000 do 17.000 hektara, a proizvodnja se već godinama odvija na između 5.000 do 6.000 ha, koliko iznosi i godišnja proizvodnja svih vrsta slatkovodne ribe, što je nedostatno i za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Tržištu posebno nedostaje visokokvalitetne slatkovodne ribe kao što su smuđ, som, štuka i ostale. - Postoji više razloga zbog kojih se u Hrvatskoj proizvodnju slatkovodne ribe nije uspjelo vratiti na predratnu. Jedan od njih je sigurno i taj što, kad se jednom ribnjaci zapuste, kao što je slučaj u Hrvatskoj, vrlo ih je teško vratiti u prvobitno stanje, a posebice kada ih privatizira netko tko misli da se tu može preko noći ostvariti visoka zarada. Veliki problem predstavlja i to što je država dopustila privatizaciju ribnjaka, ali je u svom vlasništvu ostavila zemljište koje se samo može dobiti u zakup na deset godina. Kada se uvede koncesija na korištenje na 50 godina, situacija će biti nešto bolja. Naime, trenutno su nedostupni krediti za nove investicije, a i oni dostupni vrlo su nepovoljni, kaže dr. Opačak, te navodi da je u ribnjačarstvu spor obrt kapitala, odnosno da ribari proizvodnju ribe vole usporediti s podizanjem trajnih nasada koji u puni rod dolaze tek nakon nekoliko godina.
Dr. Opačak navodi i da trenutno slatkovodnom ribnjačarstvu na ruku ne ide ni cijena ribe jer pada, kreće se u maloprodaji oko 25 kn/kg a bila je 32 kune. Osim što proizvodnjom ne prati svjetske trendove, Hrvatska zaostaje i u dijelu konfekcioniranja ribe, što je trenutno svjetski trend. - Živa riba, nažalost, sve se manje traži, posebice u urbanim dijelovima gdje je veća potražnja za prerađenom ribom. Prema podacima kojima raspolažemo, na području cijele Republike Hrvatske najviše se žive ribe proda na području istočne Slavonije, i to živog šarana. U Hrvatskoj se inače godišnje proizvede 2.300 tona šarana, od čega najviše, čak 1.700 tona potroši Osječko-baranjska županija, kaže dr. Opačak, te navodi kako vjeruje, da unatoč tomu što je stanje u kojem se nalaze slavonski ribnjaci iznimno teško, da će se uspjeti oporaviti ali uz određene promjene od kojih status ribnjak.

U Hrvatskoj, naime, ima 12 proizvođača slatkovodne ribe koji proizvode ribu na gotovo 5.500 ha. Na području Slavonije i Baranje od nekadašnja četiri velika ribnjaka danas radi samo donjomiholjački Ribnjak d.o.o., koji je nekad bio u sustavu bivšeg IPK Osijek, preživio jedan stečaj, a prijeti mu i drugi ako se strateški s nekim ne poveže, orahovački koji je zapušten i u sastavu je PP Orahovice, a za koji novi vlasnik M-San Ulaganja ima velike planove dok je beljski ribnjak, pak, dolaskom novog vlasnika - ugašen.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Đurkov vratila se iz Austrije i otvorila mini hotel u starom mlinu u Dalju

10.04.2014.

DOK SE DRUGI ISELJAVAJU

Hrvatska još ni blizu ne koristi veliki potencijal u uzgoju ribe

09.04.2014.

U financijskoj omotnici za ribarstvo je za 2013. godinu EU odredila iznos od 8,7 milijuna eura, za 2014. povećala je na 20 dok ...

‘Cromaris’ u uzgoj ribe ulaže 14 milijuna eura

26.03.2014.

Predsjednik Uprave "Cromarisa“ Goran Markulin i načelnik općine Kali Duško Vidov potpisali su u ponedjeljak ugovor o suradnji kojim reguliraju odnose vezane za "Cromarisovo“ uzgajalište ribe u Maloj Lamjani.

Kroz projekt Okusi Panonije iskoristit ćemo sve turističke potencijale koje nudi regija

17.03.2014.

Naš je zadatak stvoriti vizualni identitet koji će biti prihvatljiv i u Mađarskoj i u Hrvatskoj

Slavonski vinari na ProWineu u Düsseldorfu

12.03.2014.

Udruga za promicanje enogastroturizma Hrvatske Dekanter i Osječko-baranjska županija organizatori su nastupa slavonskih i vinara iz hrvatskog Podunavlja

Tag cloud

  1. 624 članka imaju tag EU
  2. 759 članka imaju tag turizam
  3. 713 članka imaju tag kriza
  4. 460 članka imaju tag poljoprivreda
  5. 240 članka imaju tag poduzetništvo
  6. 442 članka imaju tag izvoz
  7. 287 članka imaju tag zapošljavanje
  8. 455 članka imaju tag financije
  9. 405 članka imaju tag trgovina
  10. 429 članka imaju tag banke
  11. 348 članka imaju tag krediti
  12. 379 članka imaju tag industrija
  13. 265 članka imaju tag poduzetnici
  14. 331 članka imaju tag maloprodaja
  15. 320 članka imaju tag menadžment
  16. 312 članka imaju tag recesija
  17. 245 članka imaju tag investicije
  18. 262 članka imaju tag investicija
  19. 289 članka imaju tag hnb
  20. 316 članka imaju tag dzs
  21. 262 članka imaju tag marketing
  22. 150 članka imaju tag poticaji
  23. 227 članka imaju tag projekt
  24. 272 članka imaju tag tehnologija
  25. 308 članka imaju tag istraživanje
  26. 136 članka imaju tag potpore
  27. 303 članka imaju tag statistika
  28. 218 članka imaju tag proizvodnja
  29. 214 članka imaju tag projekti
  30. 96 članka imaju tag seminar
  31. 253 članka imaju tag rast
  32. 201 članka imaju tag hgk
  33. 242 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 181 članka imaju tag osijek
  35. 148 članka imaju tag edukacija
  36. 117 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
  37. 242 članka imaju tag obrazovanje
  38. 133 članka imaju tag hbor
  39. 70 članka imaju tag centar za poduzetništvo
  40. 154 članka imaju tag uvoz