Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ruj 2010

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Dok su sve zemlje u okruženju znatno osuvremenile svoje ribnjake i podigle proizvodnju slatkovodne ribe, od kojih čak i Srbija te Republika Srpska koje su do nedavno bile naši najveći kupci ribe, hrvatski su ribnjaci još na razini s početka 20. stoljeća.

Tvrdi to, između ostalog, dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj Katedre za ribnjačarstvo na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, te ističe da se u slatkovodne ribnjake u Hrvatskoj nije značajnije ulagalo još od 1985. godine, tako da je stanje u toj grani gospodarstva, posebice kod slavonskih ribnjaka, vrlo teško i, kako on smatra, neće moći više opstati ako se ne budu povezali. Stanje ribnjaka se, što je vrlo zanimljivo, nije značajnije popravilo ni unatoč višegodišnjim naporima i izdvajanjima značajnih sredstava iz državnog proračuna u razvoj slatkovodnog ribnjačarstva. Država, naime, ribnjacima pomaže u plavom dizelu, isplatom poticaja na prodanu količinu ribe, gdje, primjerice, na kilogram prodanog šarana daje 3,5 kuna, potom odštetama za štete od ribojednih ptica 2.000 kuna po hektaru (navodno da Ministarstvo poljoprivrede zbog nedostatka novca plaća 1.500 kn/ha). No, sve to skupa, očito, nije dovoljno, jer nije postiglo gotovo nikakve rezultate jer ni nakon dvadeset godina Hrvatska nije uspjela vratiti izgubljene površine pod ribnjacima niti povećati proizvodnju. Naime, prije Domovinskog rata površine pod slatkovodnim ribnjacima su se kretale između 12.000 do 17.000 hektara, a proizvodnja se već godinama odvija na između 5.000 do 6.000 ha, koliko iznosi i godišnja proizvodnja svih vrsta slatkovodne ribe, što je nedostatno i za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Tržištu posebno nedostaje visokokvalitetne slatkovodne ribe kao što su smuđ, som, štuka i ostale. - Postoji više razloga zbog kojih se u Hrvatskoj proizvodnju slatkovodne ribe nije uspjelo vratiti na predratnu. Jedan od njih je sigurno i taj što, kad se jednom ribnjaci zapuste, kao što je slučaj u Hrvatskoj, vrlo ih je teško vratiti u prvobitno stanje, a posebice kada ih privatizira netko tko misli da se tu može preko noći ostvariti visoka zarada. Veliki problem predstavlja i to što je država dopustila privatizaciju ribnjaka, ali je u svom vlasništvu ostavila zemljište koje se samo može dobiti u zakup na deset godina. Kada se uvede koncesija na korištenje na 50 godina, situacija će biti nešto bolja. Naime, trenutno su nedostupni krediti za nove investicije, a i oni dostupni vrlo su nepovoljni, kaže dr. Opačak, te navodi da je u ribnjačarstvu spor obrt kapitala, odnosno da ribari proizvodnju ribe vole usporediti s podizanjem trajnih nasada koji u puni rod dolaze tek nakon nekoliko godina.
Dr. Opačak navodi i da trenutno slatkovodnom ribnjačarstvu na ruku ne ide ni cijena ribe jer pada, kreće se u maloprodaji oko 25 kn/kg a bila je 32 kune. Osim što proizvodnjom ne prati svjetske trendove, Hrvatska zaostaje i u dijelu konfekcioniranja ribe, što je trenutno svjetski trend. - Živa riba, nažalost, sve se manje traži, posebice u urbanim dijelovima gdje je veća potražnja za prerađenom ribom. Prema podacima kojima raspolažemo, na području cijele Republike Hrvatske najviše se žive ribe proda na području istočne Slavonije, i to živog šarana. U Hrvatskoj se inače godišnje proizvede 2.300 tona šarana, od čega najviše, čak 1.700 tona potroši Osječko-baranjska županija, kaže dr. Opačak, te navodi kako vjeruje, da unatoč tomu što je stanje u kojem se nalaze slavonski ribnjaci iznimno teško, da će se uspjeti oporaviti ali uz određene promjene od kojih status ribnjak.

U Hrvatskoj, naime, ima 12 proizvođača slatkovodne ribe koji proizvode ribu na gotovo 5.500 ha. Na području Slavonije i Baranje od nekadašnja četiri velika ribnjaka danas radi samo donjomiholjački Ribnjak d.o.o., koji je nekad bio u sustavu bivšeg IPK Osijek, preživio jedan stečaj, a prijeti mu i drugi ako se strateški s nekim ne poveže, orahovački koji je zapušten i u sastavu je PP Orahovice, a za koji novi vlasnik M-San Ulaganja ima velike planove dok je beljski ribnjak, pak, dolaskom novog vlasnika - ugašen.


Komentari članka

Vezani članci

Na pomolu jedna od najvećih privatizacija u hrvatskoj povijesti: Emil Tedeschi za 2 milijarde kuna kupuje Podravku?

17.11.2016.

Dogodilo se i to – mirovinski fondovi postali su većinski vlasnici jedne nacionalno važne tvrtke. Lista deset dioničara ...

Država prodaje hotelsko poduzeće Club Adriatic za 120 milijuna kuna

16.11.2016.

Centar za restrukturiranje i prodaju ( CERP ) poziva zainteresirane investitore da iskažu svoj interes dostavom pisma namjere ...

Cromaris: Planiraju se investicije od 350 milijuna kuna

31.10.2016.

Cromaris će do kraja godine staviti u funkciju dva nova uzgajališta ribe ukupnoga kapaciteta 1400 tona. Riječ je o uzgajalištima na području Zadra u blizini već postojećih, a investicija je veća od 20 milijuna kuna.

Hrvatska: Nezaposleni su davno otišli, sada odlaze sposobni

30.10.2016.

Iseljavanju iz Slavonije više se nitko ne čudi, ali ovaj put posljedice bi mogle biti nepovratne. Jer odlaze oni koji imaju posao, koji imaju izbora.

Nemam ništa protiv Meteora, ali - show me the money!

04.10.2016.

Ovo je tipičan privatizacijski scenarij iz 90-tih u kojima je Meteor u sprezi s upravom manipulirao javnosti, kaže ...

Tag cloud

  1. 1438 članka imaju tag hrvatska
  2. 1546 članka imaju tag turizam
  3. 1389 članka imaju tag financije
  4. 978 članka imaju tag izvoz
  5. 828 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 611 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 782 članka imaju tag trgovina
  8. 842 članka imaju tag EU
  9. 524 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 760 članka imaju tag industrija
  11. 700 članka imaju tag menadžment
  12. 576 članka imaju tag investicije
  13. 892 članka imaju tag kriza
  14. 706 članka imaju tag ict
  15. 624 članka imaju tag svijet
  16. 497 članka imaju tag maloprodaja
  17. 444 članka imaju tag krediti
  18. 467 članka imaju tag marketing
  19. 414 članka imaju tag tehnologija
  20. 438 članka imaju tag banke
  21. 251 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag dzs
  23. 352 članka imaju tag hnb
  24. 323 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 357 članka imaju tag obrazovanje
  26. 324 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 201 članka imaju tag potpore
  28. 266 članka imaju tag poduzetnici
  29. 278 članka imaju tag hgk
  30. 338 članka imaju tag recesija
  31. 257 članka imaju tag osijek
  32. 310 članka imaju tag energetika
  33. 337 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 272 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag proizvodnja
  37. 230 članka imaju tag projekt
  38. 310 članka imaju tag istraživanje
  39. 169 članka imaju tag edukacija
  40. 307 članka imaju tag statistika