Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ruj 2010

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Slavonski ribnjaci na razini prošlog stoljeća

Dok su sve zemlje u okruženju znatno osuvremenile svoje ribnjake i podigle proizvodnju slatkovodne ribe, od kojih čak i Srbija te Republika Srpska koje su do nedavno bile naši najveći kupci ribe, hrvatski su ribnjaci još na razini s početka 20. stoljeća.

Tvrdi to, između ostalog, dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj Katedre za ribnjačarstvo na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, te ističe da se u slatkovodne ribnjake u Hrvatskoj nije značajnije ulagalo još od 1985. godine, tako da je stanje u toj grani gospodarstva, posebice kod slavonskih ribnjaka, vrlo teško i, kako on smatra, neće moći više opstati ako se ne budu povezali. Stanje ribnjaka se, što je vrlo zanimljivo, nije značajnije popravilo ni unatoč višegodišnjim naporima i izdvajanjima značajnih sredstava iz državnog proračuna u razvoj slatkovodnog ribnjačarstva. Država, naime, ribnjacima pomaže u plavom dizelu, isplatom poticaja na prodanu količinu ribe, gdje, primjerice, na kilogram prodanog šarana daje 3,5 kuna, potom odštetama za štete od ribojednih ptica 2.000 kuna po hektaru (navodno da Ministarstvo poljoprivrede zbog nedostatka novca plaća 1.500 kn/ha). No, sve to skupa, očito, nije dovoljno, jer nije postiglo gotovo nikakve rezultate jer ni nakon dvadeset godina Hrvatska nije uspjela vratiti izgubljene površine pod ribnjacima niti povećati proizvodnju. Naime, prije Domovinskog rata površine pod slatkovodnim ribnjacima su se kretale između 12.000 do 17.000 hektara, a proizvodnja se već godinama odvija na između 5.000 do 6.000 ha, koliko iznosi i godišnja proizvodnja svih vrsta slatkovodne ribe, što je nedostatno i za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Tržištu posebno nedostaje visokokvalitetne slatkovodne ribe kao što su smuđ, som, štuka i ostale. - Postoji više razloga zbog kojih se u Hrvatskoj proizvodnju slatkovodne ribe nije uspjelo vratiti na predratnu. Jedan od njih je sigurno i taj što, kad se jednom ribnjaci zapuste, kao što je slučaj u Hrvatskoj, vrlo ih je teško vratiti u prvobitno stanje, a posebice kada ih privatizira netko tko misli da se tu može preko noći ostvariti visoka zarada. Veliki problem predstavlja i to što je država dopustila privatizaciju ribnjaka, ali je u svom vlasništvu ostavila zemljište koje se samo može dobiti u zakup na deset godina. Kada se uvede koncesija na korištenje na 50 godina, situacija će biti nešto bolja. Naime, trenutno su nedostupni krediti za nove investicije, a i oni dostupni vrlo su nepovoljni, kaže dr. Opačak, te navodi da je u ribnjačarstvu spor obrt kapitala, odnosno da ribari proizvodnju ribe vole usporediti s podizanjem trajnih nasada koji u puni rod dolaze tek nakon nekoliko godina.
Dr. Opačak navodi i da trenutno slatkovodnom ribnjačarstvu na ruku ne ide ni cijena ribe jer pada, kreće se u maloprodaji oko 25 kn/kg a bila je 32 kune. Osim što proizvodnjom ne prati svjetske trendove, Hrvatska zaostaje i u dijelu konfekcioniranja ribe, što je trenutno svjetski trend. - Živa riba, nažalost, sve se manje traži, posebice u urbanim dijelovima gdje je veća potražnja za prerađenom ribom. Prema podacima kojima raspolažemo, na području cijele Republike Hrvatske najviše se žive ribe proda na području istočne Slavonije, i to živog šarana. U Hrvatskoj se inače godišnje proizvede 2.300 tona šarana, od čega najviše, čak 1.700 tona potroši Osječko-baranjska županija, kaže dr. Opačak, te navodi kako vjeruje, da unatoč tomu što je stanje u kojem se nalaze slavonski ribnjaci iznimno teško, da će se uspjeti oporaviti ali uz određene promjene od kojih status ribnjak.

U Hrvatskoj, naime, ima 12 proizvođača slatkovodne ribe koji proizvode ribu na gotovo 5.500 ha. Na području Slavonije i Baranje od nekadašnja četiri velika ribnjaka danas radi samo donjomiholjački Ribnjak d.o.o., koji je nekad bio u sustavu bivšeg IPK Osijek, preživio jedan stečaj, a prijeti mu i drugi ako se strateški s nekim ne poveže, orahovački koji je zapušten i u sastavu je PP Orahovice, a za koji novi vlasnik M-San Ulaganja ima velike planove dok je beljski ribnjak, pak, dolaskom novog vlasnika - ugašen.


Komentari članka

Vezani članci

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

27.09.2017.

Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Lani, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo je 2,69 milijuna k

Proizvodnja šarana rast će za čak 65 %

25.09.2017.

Samo 35 posto potreba tržišta EU-a za slatkovodnom ribom zadovoljava se kroz proizvodnju u EU, a čak 65 posto ribe uvozi se iz trećih zemalja.

CERP do 28. kolovoza očekuje obvezujuće ponude za državne dionice u Luci Rijeka

17.08.2017.

CERP je objavio u srijedu javni poziv za iskazivanje interesa i dostavu obvezujućih ponuda za kupnju gotovo 1,6 milijuna dionica ili 11,75 posto dionica koje država ima u trgovačkom društvu Luka Rijeka, ponuđena cijena mora iznositi minimalno 49 kuna po d

12 slavonskih projekata za čak 520 milijuna eura

15.08.2017.

Ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je, prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke 427 milijuna eura, što je za čak 126 milijuna eura ili 22,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine

U Slavoniji se zatvara 12 Konzumovih trgovina

10.07.2017.

Već ranije je priopćeno kako je u planu zatvaranje ukupno 105 prodavaonica Konzuma na području cijele Hrvatske do kraja godine, od kojih bi 22 trebale biti zatvorene već do kraja ovog mjeseca.

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1472 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 613 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 694 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 717 članka imaju tag svijet
  16. 531 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 282 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja