Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2020

Slijedi nam solidna žetva pšenice, ali kolika će joj biti cijena?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Slijedi nam solidna žetva pšenice, ali kolika će joj biti cijena?

Kako je izgledalo i koliko smo se bojali, sada je doista dobro stanje i očekujemo solidnu žetvu pšenice koja bi trebala početi za nekih sedam dana, rekao je Georg Drezner, osjemenjivač ove krušarice s Poljoprivrednog instituta na konferenciji za medije u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Osijek.

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede, hrabro je, pak, ustvrdio da ćemo pšenice imati dovoljno za svoje potrebe, odnosno i dva puta više nego li su naše potrebe. No, na konferenciji u dvorištu HGK, najviše se čekalo da Drago Šurina iz tvrtke Granolio, najvećeg hrvatskog prerađivača pšenice, otkrije kolika će biti cijena.

Cijenu će odrediti naši najveći kupci, Talijani?
Međutim, nije se dao isprovocirati i bio je u rukavicama. Dao je do znanja da će biti ipak viša prosječna cijena za ovogodišnju pšenicu. Otkrio je da su u našem okruženju s prvom cijenom izašli u Srbiji gdje je žetva u tijeku i tamo je približno 93 lipe/kg. Ipak se smatra kako bi se kao i prošle godine kod nas cijena mogla kretala od 90 do 120, pa i 130 lipa. "Talijani, koji su najveći naši kupci pšenice će odrediti cijenu", rekao je Šurina.

Pšenicom u Hrvatskoj je zasijano 138 tisuća hektara i očekuje se prinos od 750 do 800 tisuća tona. Imamo i ječma na 57.000 hektara, a i uljane repice 38 tisuća hektara. Očekuje se požnjeti približno 270.000 tona ječma, te 100 tisuća tona uljane repice, rekao je Krunoslav Karalić.

Uređuju se, dodao je, pravne osnove za kupoprodaju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Pojasnio je okupljenima i na koji način mora biti sklopljen pisani ugovor između proizvođača i otkupljivača ili dostavljena pisana ponuda te da svaki takav ugovor ili pisana ponuda mora sadržavati sve bitne kvalitativne parametre za određivanje cijene. Zna se koja je to standardna, koja minimalna kvaliteta, i kako se obračunavaju odstupanja.

Prilikom otkupa uzimaju se tri uzorka. Analiza se, prema Karalićevim riječima, obavlja na mjestu otkupa, te i u drugom laboratoriju koji su stranke međusobno ugovorno sporazumjele. Ako dođe do nekog spora treću analizu obavlja u laboratoriju Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Očekuje se iznadprosječna žetva
Georg Drezner se osvrnuo i na stanje sa pšenicom od sjetve pa do prije mjesec i pol dana u kojem periodu je bila doista problematična. Kako je rekao, imali smo mali broj klasova po jedinici površine. "U vrijeme klasanja i cvatnje pšenice nije bilo oborina", rekao je predstojnik Odjela za strne žitarice Poljoprivrednog instituta i dodao da je uslijed toga bio i manji napad fuzarioza konstatirajući kako su na svu sreću prije mjesec i pol počele padati kiše.

Član Uprave Žita Josip Bičvić istaknuo je kako je posljednjih godina industrija prerade u dosta teškoj situaciji. "Očekujemo iznadprosječnu žetvu i zainteresirani smo za otkup svih dovezenih količina. Dat ćemo ponudu koja je stvar tržišnih kretanja", rekao je Bičvić. Na konferenciji o stanju na beljskim površinama govorio je Krešimir Grgić, direktor ratarstva u toj tvrtki koja obrađuje 20.000 ha zemlje, a na 40 posto su pšenica, uljana repica i ječam. Belje je najveći dorađivač sjemena u Hrvatskoj te očekuju oko 80 posto pšenice odlične kvalitete.

Igor Mikulić, iz Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK objavio je i podatak da je Osječko baranjska županija najveći hrvatski proizvođač pšenice i da je u tom kraju 45 tisuća hektara pod pšenicom te se očekuju dobri prinosi.


Komentari članka

Vezani članci

Pivarski ječam sve zanimljiviji ratarima - razloga je nekoliko

26.06.2020.

Unatoč paralizi gospodarstva, uzrokovanoj pandemijom te prilično ćudljivom, proljetnom vremenu, za uzgajivače pivarskog ječma ova je godina i više nego dobra. Ta bi žitarica ove sezone trebala zadovoljiti i kvantitetom, ali i kvalitetom, kažu u tvrtki Axe

Trendovi u ratarstvu: Njemačka ove godine proizvodi 30% više zobi

26.06.2020.

U Njemačkoj je ove godine zasijano 161.700 hektara zobi, što je skoro 30% više nego lani. Najviše proizvode pokrajine Schleswig-Holstein i Donja Saksonija

Žito iz otpada s farmi proizvodi struju za 12 tisuća kućanstava

25.06.2020.

- Uz dva postojeća bioplinska postrojenja – Novi Agrar i Mala Branjevina, u pogon je 2016. pušteno bioplinsko postrojenje Orlovnjak, instalirane snage 1,7 MW, a 2018. bioplinsko postrojenje Klisa snage 1,4 MW

Ratari unatoč suši i koroni odradili odličan posao, čeka nas dobra žetva pšenice?

15.06.2020.

ako sada izgleda, žetva pšenice proći će vrlo dobro, iako će sigurno, sporadično, biti vremenskih neprilika koje mogu pokvariti to stanje. Izgleda da su unatoč koroni i suši, ratari odradili dobar posao ovoga proljeća.

Žita ćemo i u koronagodini imati dosta, zabrinjava izvoz u COVID-om poharanu Italiju

15.06.2020.

U Italiju je odlazio višak pšenice. Sada nema ljudi ni turista i traže se nova tržišta

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici