Slobodni pad cijena šećera: Zatvaraju se šećerane, sektor strahuje od kolapsa

Europska industrija šećera suočava se s ozbiljnom krizom. U jeku kampanje prerade šećerne repe, krovne organizacije sektora CEFS (Europsko udruženje proizvođača šećera) i CIBE (Udruženje europskih proizvođača šećerne repe), upozoravaju na dramatično pogoršanje stanja na tržištu i pozivaju Europsku komisiju na hitnu reakciju, piše Agrarheute.

Samo ove godine najavljeno je zatvaranje pet šećerana u Europskoj uniji, dok jedna tvornica u nadolazećoj kampanji više neće prerađivati šećernu repu. Iako, prema Njemačkom udruženju šećerne industrije (WVZ), pogoni u toj zemlji zasad nisu pogođeni, pad cijena šećera sve više prijeti održivosti cijelog sektora.

Pad cijena zbog globalne prekomjerne proizvodnje
Glavni uzrok krize je snažan pad cijena šećera na europskom i svjetskom tržištu. Nakon vrhunca u prosincu 2023., cijene u EU pale su za čak 38 posto. Istodobno, svjetska cijena šećera u jesen 2025. iznosila je oko 14,4 američka centa po funti, što je 25 do 35 posto manje nego godinu ranije, a ujedno i najniža razina u posljednjih pet godina.

Pad cijena posljedica je velike prekomjerne proizvodnje u Brazilu, Indiji i Tajlandu, ali i snažnih špekulacija na robnim burzama. Prema ocjeni industrije, trenutačne cijene nisu ekonomski održive za europske proizvođače.

Pod pritiskom tržišta, površine pod šećernom repom u EU za tržišnu godinu 2025./26. smanjene su za gotovo 11 posto. Unatoč tome, povoljne agroklimatske prilike upućuju na visoke prinose. U Njemačkoj se, prema procjenama WVZ-a, očekuje iznadprosječan prinos od 81,8 tona po hektaru te ukupna proizvodnja veća od 28,5 milijuna tona repe.

Iako se radi o dobroj proizvodnoj godini, pozitivni rezultati ne mogu ublažiti negativne tržišne trendove. CEFS i CIBE upozoravaju da se u nadolazećem gospodarskom razdoblju 2025./26. očekuju visoke zalihe šećera, što će dodatno pojačati pritisak na cijene.

Bescarinski uvoz dodatno destabilizira tržište
Posebnu zabrinutost izaziva nagli rast bescarinskog uvoza šećera u EU. Uz redovne uvozne kvote, velike količine šećera ulaze na tržište kroz sustav aktivne prerade (Inward Processing Procedure - IPP), koji omogućuje uvoz sirovina radi prerade. Iako je mehanizam izvorno namijenjen reeksportu, prema navodima industrije on otvara vrata jeftinom šećeru iz Brazila bez carina.

Prema podacima WVZ-a, do kolovoza 2025. u EU je bescarinski uvezeno oko 470.000 tona sirovog šećera i 135.000 tona bijelog šećera, od čega gotovo 440.000 tona potječe iz Brazila. Industrija upozorava da takav šećer često ne zadovoljava europske socijalne i okolišne standarde.

Predsjednik CIBE-a Marcel Jehaes i predsjednik CEFS-a Giovanni Tamburini pozvali su Europsku komisiju i države članice da ozbiljno shvate upozorenja sektora i poduzmu mjere za stabilizaciju tržišta šećera. Kao ključne korake navode privremenu obustavu uvoza šećerne trske kroz sustav aktivne prerade te dosljedniju i snažniju primjenu instrumenata Zajedničke organizacije tržišta (GMO).

Bez brzog djelovanja, upozoravaju udruženja, europska industrija šećera mogla bi se suočiti s daljnjim zatvaranjem pogona i gubitkom konkurentnosti na globalnom tržištu.