Slovačka je 2004. prestigla Hrvatsku i sada nas više ni ne vidi u retrovizoru

SLOVAČKA ekonomija 2004. godine postala je veća od hrvatske kada je njihov BDP dosegnuo 34,7 milijardi eura, a od tada su nastavili sa strelovitim rastom pogonjenim snažnom automobilskom industrijom. Ta je zemlja jedan od najvećih proizvođača automobila na svijetu, promatrano po broju vozila po stanovniku.

Slovačka je odjurila naprijed

Koliko je Hrvatska u tih desetljeće i pol zaostala za Slovačkom najbolje pokazuje to što je hrvatski BDP sada na oko 49 milijardi eura, dok je slovački na 85 milijardi eura. Toliko su odjurili naprijed da nas više ni ne vide u retrovizoru.

Slovačka je početkom devedesetih u tranziciju ušla s lošije početne pozicije u odnosu na Češku jer joj se ekonomija bazirala na teškoj industriji, za koju je prije pada komunizma glavno tržište bio SSSR, dok na zapadu njihovi proizvodi nisu imali šanse.

Velike strane investicije

No 1998. pokrenuli su reforme koje su ih usmjerile prema tržišnoj ekonomiji, što je dovelo do iskorištavanja potencijala koje su imali - kvalificiranu i tada jeftinu radnu snagu te dobar geografski položaj u središtu Europe.

To su iskoristili za privlačenje stranih investitora, poglavito autoindustrije. Danas su ondje pogoni brojnih multinacionalnih kompanija poput KIA-e, Hyundaija, PSA, Volkswagena, Mercedes-Benza, US Steela, Lenova itd.

Jedan od najvećih proizvođača automobila

Autoindustrija danas čini oko 45 posto ukupne industrijske proizvodnje i 35 posto industrijskog izvoza Slovačke. Proizvođači automobila, direktno ili kroz povezane dobavljače, zapošljavaju 250 tisuća ljudi.

Broj proizvedenih automobila dramatično raste pa su 2015. godine premašili brojku od milijun automobila godišnje, dok je, za usporedbu, 2005. godine bilo proizvedeno tek nešto više od 218 tisuća. Slovačka je sa 190 proizvedenih automobila na tisuću stanovnika vodeća u svijetu.

Kao što je vidljivo iz grafova, Slovačka ima neusporedivo veći robni izvoz od Hrvatske koji je 2017. iznosio oko 75 milijardi eura.

Imaju i daleko bolju poziciju kada su u pitanju javne financije te je njihov javni dug na razini od otprilike 50 posto BDP-a, dok je hrvatski bliže 80 posto BDP-a.