Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2011

Slovencima kamate niske jer su stabilno u eurozoni

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Frenki Laušić  

Slovencima kamate niske jer su stabilno u eurozoni

Nekoliko je razloga zbog kojih su kamate na stambene kredite u Sloveniji skoro dvostruko niže nego u Hrvatskoj, a glavni je taj što su sjeverni susjedi ne samo u Europskoj uniji nego i u eurozoni, te imaju bolje gospodarstvo, pa im to u odnosu na Hrvatsku smanjuje takozvanu premiju na rizik.

Osim toga, takozvani regulatorni trošak u Sloveniji je vrlo malen, a u Hrvatskoj relativno visok budući da Hrvatska narodna banka različitim mjerama “oporezuje“ kreditiranje domaćih banaka u svrhu očuvanja stabilnosti tečaja i financijskog sustava. Sredinom prošle godine Hrvatska udruga banaka je napravila komparativnu analizu formiranja kamatnih stopa upravo u Hrvatskoj i Sloveniji, u kojoj su kao glavni “troškovi“ prikazani ulazna cijena novca, premija rizika i trošak regulacije. Sukladno toj hipotetičnoj analizi, kamata na stambene kredite u Hrvatskoj je oko dva posto veća u odnosu na Sloveniju (ako se radi o kreditima koji se izdaju na osnovi depozitnog novca banke), a razlog tome je oko 1,3 posto veći trošak regulacije i oko 0,6 posto veće kamate na štednju u Hrvatskoj. No, ako se radi o kreditiranju koje se u cijelosti financira iz inozemnih sredstava, tada (uz napomenu da se i slovenske i hrvatske banke zadužuju po otprilike istoj “temeljnoj“ cijeni u inozemstvu), tom trošku valja pridodati i premiju na rizik koja se zadnjih godinu dana kreće od tri do četiri posto za Hrvatsku, a 0,4 do jedan posto za Sloveniju, što onda automatski znatno poskupljuje hrvatski kredit u odnosu na slovenski. E, sad, možemo koliko hoćemo grintati kako je naplaćivanje tolike “premije na rizik“ u stvari lihvarenje, budući da hrvatski građani nisu toliko lošiji platiše od EU-korisnika kredita, ali to ne možemo promijeniti. Eto, zbog toga prosječna kamatna stopa za stambeni kredit u Hrvatskoj iznosi oko 6,3 posto, a u Sloveniji oko 3,3 posto. Sukladno novim zakonskim promjenama, građani Hrvatske mogu od početka ove godine otvarati račune i dizati kredite u inozemstvu, pa tako i u Sloveniji, ali “kvaka 22” je u tome što, pokazalo je već trotjedno iskustvo, slovenske i druge banke u EU-u nisu sklone davanju kredita građanima Hrvatske i bilo koje druge zemlje izvan EU-a i eurozone, osim ako nemaju stalni posao u Sloveniji ili EU-zemljama. Tek kada uđemo u Europsku uniju, moći ćemo bez takvih uvjeta dizati kredite u Sloveniji, Austriji (gdje je kamata na stambene kredite 2,9 posto) i drugim EU-državama. Treba kazati i kako će ulaskom naše države u EU kamate na kredite u Hrvatskoj vjerojatno donekle pasti zbog manje premije na rizik, a još više bi trebale pasti kada nakon još dvije godine, ne bude li većih šokova, prijeđemo na euro. No, to se neće dogoditi automatski, već će biti uvjetovano zdravim državnim financijama i jačim domaćim gospodarstvom.

U suprotnom, što pokazuje primjer Grčke, ni članstvo u euro-klubu nije garancija da kreditne kamate neće otići “u nebo“, kao što primjeri naših susjeda Bugarske i Rumunjske dokazuju da ni članstvu u Europskoj uniji ne znači manje premije na rizik ako je nesređena situaciji u državi na financijskoj, gospodarskoj i pravosudnoj razini. Zbog toga su kamate na stambene kredite u Bugarskoj na prosječnoj razini od 7,5 posto, a u Rumunjskoj 8,5 posto, njima mogu biti zavidni građani Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije koji stan kupuju uz kredite s kamatom od 9,5 do deset posto.


Komentari članka

Vezani članci

EK istražuje Facebookovu valutu zbog mogućeg kršenja tržišnih propisa

22.08.2019.

Američki su zakonodavci u srpnju zaključili da Facebook nije dokazao da mu se može vjerovati kada je u pitanju sigurnost svjetskog financijskog sustava i podataka o potrošačima, podsjeća Reuters.

Palo njemačko gospodarstvo, na rubu su recesije

14.08.2019.

NJEMAČKA, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje, uključujući i Hrvatsku. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništv

HBOR „omekšao“ uvjete kredita, OBŽ nastavlja sa sufinanciranjem kamata na kredite poduzetnika

26.07.2019.

Za poduzetništvo mladih, žena i početnika uz našu subvenciju kamata na kredite HBOR-a će biti i dalje nula posto, dok će za investicije privatnog sektora subvencija Županije iznositi 2% što znači da će kamata na kredite biti između nula i 0,8 posto.

Brexit bez dogovora stajat će Veliku Britaniju 60 milijardi funti

19.07.2019.

Čelna osoba britanske državne riznice Philip Hammond ustvrdio je, pak, "da bi i najblaži oblik izlaska bez dogovora bio veliki udarac za britansko gospodarstvo", kritizirajući pritom vodeće ljude Brexita koji ga "žele učiniti još težim".

Turski poduzetnik kupio četiri trgovačka centra, transakcija vrijedi oko 14 milijuna eura

04.07.2019.

Novi vlasnik vrijednih nekretnina je tvrtka Heliks Prop, povezana s britanskim fondom Anacop.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija