Slovencima kamate niske jer su stabilno u eurozoni

Nekoliko je razloga zbog kojih su kamate na stambene kredite u Sloveniji skoro dvostruko niže nego u Hrvatskoj, a glavni je taj što su sjeverni susjedi ne samo u Europskoj uniji nego i u eurozoni, te imaju bolje gospodarstvo, pa im to u odnosu na Hrvatsku smanjuje takozvanu premiju na rizik.

Osim toga, takozvani regulatorni trošak u Sloveniji je vrlo malen, a u Hrvatskoj relativno visok budući da Hrvatska narodna banka različitim mjerama “oporezuje“ kreditiranje domaćih banaka u svrhu očuvanja stabilnosti tečaja i financijskog sustava. Sredinom prošle godine Hrvatska udruga banaka je napravila komparativnu analizu formiranja kamatnih stopa upravo u Hrvatskoj i Sloveniji, u kojoj su kao glavni “troškovi“ prikazani ulazna cijena novca, premija rizika i trošak regulacije. Sukladno toj hipotetičnoj analizi, kamata na stambene kredite u Hrvatskoj je oko dva posto veća u odnosu na Sloveniju (ako se radi o kreditima koji se izdaju na osnovi depozitnog novca banke), a razlog tome je oko 1,3 posto veći trošak regulacije i oko 0,6 posto veće kamate na štednju u Hrvatskoj. No, ako se radi o kreditiranju koje se u cijelosti financira iz inozemnih sredstava, tada (uz napomenu da se i slovenske i hrvatske banke zadužuju po otprilike istoj “temeljnoj“ cijeni u inozemstvu), tom trošku valja pridodati i premiju na rizik koja se zadnjih godinu dana kreće od tri do četiri posto za Hrvatsku, a 0,4 do jedan posto za Sloveniju, što onda automatski znatno poskupljuje hrvatski kredit u odnosu na slovenski. E, sad, možemo koliko hoćemo grintati kako je naplaćivanje tolike “premije na rizik“ u stvari lihvarenje, budući da hrvatski građani nisu toliko lošiji platiše od EU-korisnika kredita, ali to ne možemo promijeniti. Eto, zbog toga prosječna kamatna stopa za stambeni kredit u Hrvatskoj iznosi oko 6,3 posto, a u Sloveniji oko 3,3 posto. Sukladno novim zakonskim promjenama, građani Hrvatske mogu od početka ove godine otvarati račune i dizati kredite u inozemstvu, pa tako i u Sloveniji, ali “kvaka 22” je u tome što, pokazalo je već trotjedno iskustvo, slovenske i druge banke u EU-u nisu sklone davanju kredita građanima Hrvatske i bilo koje druge zemlje izvan EU-a i eurozone, osim ako nemaju stalni posao u Sloveniji ili EU-zemljama. Tek kada uđemo u Europsku uniju, moći ćemo bez takvih uvjeta dizati kredite u Sloveniji, Austriji (gdje je kamata na stambene kredite 2,9 posto) i drugim EU-državama. Treba kazati i kako će ulaskom naše države u EU kamate na kredite u Hrvatskoj vjerojatno donekle pasti zbog manje premije na rizik, a još više bi trebale pasti kada nakon još dvije godine, ne bude li većih šokova, prijeđemo na euro. No, to se neće dogoditi automatski, već će biti uvjetovano zdravim državnim financijama i jačim domaćim gospodarstvom.

U suprotnom, što pokazuje primjer Grčke, ni članstvo u euro-klubu nije garancija da kreditne kamate neće otići “u nebo“, kao što primjeri naših susjeda Bugarske i Rumunjske dokazuju da ni članstvu u Europskoj uniji ne znači manje premije na rizik ako je nesređena situaciji u državi na financijskoj, gospodarskoj i pravosudnoj razini. Zbog toga su kamate na stambene kredite u Bugarskoj na prosječnoj razini od 7,5 posto, a u Rumunjskoj 8,5 posto, njima mogu biti zavidni građani Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije koji stan kupuju uz kredite s kamatom od 9,5 do deset posto.