Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2025

Slovenski partneri njemačke autoindustrije počeli posrtati, hrvatski još ne osjećaju posljedice

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Sergej Abramov  

Slovenski partneri njemačke autoindustrije počeli posrtati, hrvatski još ne osjećaju posljedice

Kriza u njemačkoj autoindustriji počela uzimati prve žrtve. Zasad je riječ o Sloveniji u kojoj je Unior najavio obustavu programa strojarstva i zatvaranje proizvodnog pogona u Zreču. No i drugdje u regiji, pa tako i u Hrvatskoj, osjećaju se posljedice, srećom još ne toliko vidljive kao u Sloveniji. Premda, velik broj kompanija, dominantno naslonjenih na njemačku autoindustriju, koje smo kontaktirali nije nam želio odgovoriti na upit što također može biti znakovito. U svakom slučaju, razvoj situacije s njemačkim partnerima i općenito na tržištu pomno se prati.

Hahn Automation iz Svete Nedjelje, čiji je vlasnik njemačka Hahn grupa koja se bavi proizvodnjom automatiziranih linija za proizvodnju auto dijelova, značajnije je izložen njemačkoj tržištu. Oko tri četvrtine prihoda Hahn Automationa odnosi na autoindustriju, odnosno oko 220 milijuna eura za grupaciju, a 10 milijuna za Hahn u Hrvatskoj. Zasad ne primjećuju dovoljno znakova za alarm, no vide se određene promjene u atmosferi na tržištu.

- U posljednjih pet godina u našem segmentu poslovanja možemo primijetiti da se odluke oko investicija donose sve teže i prolongiraju sve duže, da je sve veći pritisak na vremenskom okviru projekta te da su plaćanja dobavljačima u sve dužim vremenskim rokovima. Također, osobno mišljenje je da zbog tih parametara i drugih utjecaja na poslovanje mimo same proizvodnje, odnos kupac-dobavljač više nije na istoj prijateljskoj razini kao npr. prije korone i ovih silnih globalnih promjena u nazad nekoliko godina – odgovorio je na Liderov upit direktor Hahn Automationa u Hrvatskoj Petar Krznar.

S obzirom na te parametre, te stanje u njemačkoj autoindustriji, u Hahn Automationu razmatraju kratkoročne i dugoročne prilagodbe u poslovanju, pa tako žele osigurati cash flow i optimizirati proizvodne procese i administraciju, a potom i snažnije diverzificirati proizvode prema drugim industrijama.

- Globalni rast potražnje za automobilima i dalje raste, premda sporije, no mijenja se koncept motorizacije i korištenja automobila i općenito prijevoznih sredstava. Smatram da će s vremenom doći do ‘insourcanja‘ proizvodnih operacija koje su nekada bile ‘outsourcane‘ od strane OEM-ova jer će se morati prilagoditi jednostavnijoj izvedbi električnih automobila u odnosu na konvencionalne, a željet će i morati zadržati resurse i ljude. Dugoročno bi to moglo imati utjecaj na ‘male‘ firme koje neće moći pratiti takve trendove, a taj proces može dovesti do dodatnih poskupljenja automobila – rekao nam je Krznar.

Multinorm iz Cerne, tvrtka koja se bavi konstruiranjem i izradom naprava i alata za zavarivanje za automobilsku industriju, iz Njemačke crpi više od četiri petine prometa i bilježi stalan rast, osim 2020. godine kad je vladala pandemija koronavirusa. I oni su zasad u solidnoj poziciji, bez obzira na probleme svojih partnera.

- Obim poslova i prihoda koje je naša tvrtka imala tijekom prošle godine od njemačke industrije bio je gotovo sto posto. Cjelokupno poslovanje temeljimo na suradnji s njemačkom industrijom. Trend navedene suradnje bio je u porastu. Tijekom proteklih pet godina naša je suradnja rasla te smo zajedno postizali značajne rezultate. S obzirom na suradnju s partnerima iz Njemačke, redovito pratimo situaciju na njemačkom i cjelokupnom europskom tržištu. Tijekom protekle godine značajan dio vremena smo posvetili planiranju i organizaciji posla te smo osigurali posao u tekućoj 2025. godini. Neosporno je da će situacija na njemačkom tržištu utjecati na naše poslovanje, ali ne planiramo smanjivati proizvodnju kao ni broj zaposlenika. Situacija će se redovito pratiti te ćemo otvoriti mogućnost suradnje s drugim, novim partnerima. – odgovorili su iz Multinorma na upit Lidera kako će problemi njemačke autoindustrije utjecati na njihovo poslovanje te planiraju li smanjenje proizvodnje ili broja zaposlenih dodavši da konstantno razmatraju opcije u drugim industrijama.

Oporavak u narednim godinama?
Među onima koji ne osjećaju posljedice je i AD Plastik, zbog okolnosti da nije u značajnom mjeri izložen njemačkom tržištu.

- Udio njemačke autoindustrije u ukupnim prihodima AD Plastik Grupe nije materijalno značajan. U proteklom smo razdoblju imali ugovorene poslove za rukohvate nekoliko modela Volkswagen vozila, ali ti su projekti pri kraju, u skladu s planiranim. Isto tako pri kraju je i realizacija ranije ugovorenih poslova s Fordovim tvornicama u Njemačkoj za koje smo radili obloge iznad kotača za više modela vozila – naveo je predsjednik uprave AD Plastika Marinko Došen za Lider.

Čini se da je ključno pitanje koliko će kriza trajati. Došen je uvjeren da će njemačka automobilska industrija uspjeti pravilno odgovoriti na aktualne izazove te da će prevladati poteškoće. Prilagodba i povećanje efikasnosti kroz investicije u modernizaciju i digitalizaciju proizvodnje, te optimizacija troškova poslovanja, ocijenio je Došen, donijeti će oporavak u narednim godinama. Kad točno, ovisit će ne samo o strateškim potezima industrije, nego i o prilagodbi ukupnog gospodarstva Njemačke novim globalnim okolnostima.

Izgleda da zasad kriza koja je zavladala autoindustrijom Njemačke od partnerskih zemalja najviše pogađa Sloveniju, gdje automobilska industrija zapošljava 40 tisuća ljudi. Čak 40 posto poslovnih subjekata u toj grani u Sloveniji povezano je s partnerima iz Njemačke, a najzabrinutiji su obrtnici među kojima čak 68 posto svih članova slovenske obrtničke komore koji surađuju s automobilskom industrijom ru toj zemlji razmatra otpuštanja zbog pada narudžbi.

Što se tiče slovenskih trgovačkih društava iz tog sektora, Unior je početkom prosinca prošle godine najavio postupno zatvaranje pogona u Zreču koji zapošljava ukupno 155 osoba. Prethodno je i najavljeno da će do kraja godine zatvoriti i proizvodnju u Starom trgu na Kupi, odakle će 29 ljudi preseliti u Zreče, dok će ostali biti umirovljeni ili otpušteni. Razlog ovakvom restrukturiranju slovenskog Uniora nalazi se u rastu gubitaka koji su postali neodrživi, ali koji imaju dublje razloge od poslovanja s njemačkom autoindustrijom. Procjenjuje se da će Unior za 2024. godinu zabilježiti gubitak između 20 i 30 milijuna eura, zbog čega želi prodati Slovenskoj industriji čelika (SIJ) svoj udio u željezari Štore Steel, no kriza u autoindustriji nije donijela nove projekate i narudžbe koje bi pomogle bezbolnijem restrukturiranju.


Komentari članka

Vezani članci

BMW uz pomoć zagrebačkog FSB-a prepolovio vrijeme izrade baterija

27.04.2026.

Cilj je suradnje BMW Grupe sa Sveučilištem u Zagrebu razviti modele umjetne inteligencije koji će skratiti fazu testiranja baterijskih ćelija i potencijalno ukinuti fazu 'karantene', uz niže troškove, stoji u priopćenju njemačke tvrtke.

Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

21.04.2026.

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Rimac i BMW razvili baterije za novi i7, proizvodnja u Zagrebu

13.04.2026.

U Rimčevom kampusu razvija se i proizvodi baterijski sustav za novi BMW i7, uz širenje kapaciteta i zapošljavanje više od 100 ljudi

Direktor BYD-a: 'Ne idemo odmah na struju u Hrvatskoj

03.04.2026.

David Kušanić otkriva strateški smjer na plug-in hibride zbog infrastrukture i cijene; već 1100 narudžbi i plan za snažan rast

Volkswagen se zbog slabe prodaje električnih vozila okreće energetskom biznisu

12.03.2026.

Najveći europski proizvođač automobila u Njemačkoj je pokrenuo svoje prvo veliko postrojenje za skladištenje energije, tražeći nove izvore prihoda uslijed usporavanja potražnje za električnim automobilima

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk