Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Velj 2021

Smuđ ide za Njemačku, a love ga stranci

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Sani Lukić/Plodovi zemlje/D.M./HRT  

Smuđ ide za Njemačku, a love ga stranci

U Hrvatskoj smo u posljednjih 30 godina za dvije trećine smanjili uzgoj slatkovodne ribe. Prije svega šarana, ali i drugih slatkovodnih vrsta. Smuđ je među najcijenjenijim ribama. Na ribnjacima u Siščanima ekipa emisije Plodovi zemlje bila je u izlovu smuđa koji izravno iz mreža odlazi ponajprije na njemačko tržište. U nedostatku dobrih domaćih radnika, uprava ribnjaka angažirala je strance iz dalekog Bangladeša.

Povlači se mreža na zimovnicima ribnjačarstva nedaleko od Čazme kako bi se izvukao vrlo cijenjeni smuđ za kojega kažu da je kralj slatkovodnih riba. Iako će neki reći da je usporedba slatkovodnih i morskih riba miješanje krušaka i jabuka može se i čuti kako bijelo ukusno meso smuđa s malo kostiju podsjeća na brancina.

- Smuđ je riba koja je ekvivalent morskoj ribi. Mi se trudimo da je proizvedemo na našim ribnjacima što više, jer se lako prodaje. Nju smo ove godine uspjeli proizvesti unatoč teškim uvjetima i suše. Smuđa smo proizveli oko 5 tona smuđa, od čega je 1500 kilograma za konzumiranje i to smo izvezli za Njemačku. Ostalo je mlađ za daljnji uzgoj, kaže direktor Ribnjačarstva 1961. Siščani Jurica Bošnjak.

Kralj slatkovodnih riba traži kraljevske uvjete

Smuđ je iznimno tražen, a na tržištu postiže dobru cijenu koja je znatno viša nego cijena šarana. No, znatno je zahtjevniji i uzgoj. Kralj slatkovodnih riba traži i kraljevske uvjete - čistu vodu i dobar protok. Vodu bogatu kisikom. Osim toga, smuđ nije biljojed. Jede sitnu ribu, a nje nema dovoljno. Jede sve što je manje od njegovih usta i dosta ugrožava šarana, kaže tehnologinja Nedeljka Grubačević.

O uzgoju na oko 700 hektara ribnjaka, osim Nedeljke Grubačević brine i tehnologinja Vana Kopejtko. A iako nije novost da je u poljoprivrednim poslovima sve teže naći radnika - novost je da odnedavno ovdje rade i četiri radnika iz Bangladeša. Iskustva im ne nedostaje jer su i u svojoj zemlji radili isti posao.

Iz Bangladeša u Hrvatsku

- Nas četvorica stigli smo iz Bangladeša. Za nas je Hrvatska prilično nova, ali prekrasna zemlja. Jako mi se sviđa. Tvrtka u kojoj radimo je najbolja, hrana je također odlična, u kantini imamo vrlo dobru hranu a i zadovoljni smo sa smještajem. Higijena je izvrsna. Sve je ovdje dobro, priča Sohel Rana, radnik iz Bangladeša koji je u svojoj zemlji četiri godine radio na izlovu ribe na rijeci.

Iz uprave tvrtke naglašavaju kako nisu imali izbora, jer je proizvodnja šarana, amura, somova tolstolibika i smuđeva na oko 700 hektara nezamisliva bez dovoljnog broja radnika, a njih je sve teže pronaći. Stoga su nakon liberalizacije uvoza radne snage iz trećih zemlja, odnosno ukidanja kvota za strane radnike zaposlili radnike iz Bangladeša.

- Bili smo primorani na tako nešto, cijelu smo godinu pokušali naći radnike. Nije to više ni pitanje kvalitetne radne snage, nego jednostavno broja radnika kako bi mogli odraditi posao. Zadovoljni smo radnicima iz Bangladeša, a čini se da su ino zadovoljni, kaže Jurica Bošnjak.

Budući da se sve više poslodavaca u poljoprivredi žali da u jeku sezone ne mogu do dovoljnog broja domaćih radnika kako bi na vrijeme obavili poslove ,nakon građevinarstva , ugostiteljstva i turizma nakon ukidanja kvota očito ćemo i u domaćem agraru moći vidjeti sve više stranih radnika.


Komentari članka

Vezani članci

Znatan pad proizvodnje slatkovodne ribe, dominira šaran - nedostaje smuđa i soma

31.03.2021.

Za Uskrs će biti dovoljno količine ribe za domaće potrebe, između 400 do 500 tona, što su potvrdili i ribari koji nešto "zaliha" ribe imaju u skladištima, kaže prof.dr.sc. Anđelko Opačak.

Šarana, smuđa i štuke ima dovoljno za Uskrs i do ljeta

10.03.2021.

Dosta se ribe posljednjih godina i konfekcionira, pojavljuje se u manjim pakiranjima uz mogućnost odabira onih dijelova koje kupci žele. Tako se na tržištu mogu naći pakiranja šaranske šnicle, ili kombinacije glave i repova za riblji paprikaš. U takvim sl

PONOSNA LISTA Šest najuspjelijih proizvoda hrvatske prehrambene industrije

19.02.2021.

Nasuprot nizu vrlo loših i neuspješnih proizvoda o kojima smo pisali prije nekoliko dana, hrvatska prehrambena industrija na tržište redovito izlazi s nizom veoma dobrih do odličnih, i komercijalno uspješnih proizvoda koji su organoleptički među boljima u

Potražnja za radnicima u 2020. pala za 26,5 posto

17.01.2021.

Potražnja za radnicima prošle je godina pala za četvrtinu u odnosu na 2019., a veliki porast se ne očekuje ni u ovoj godini jer će se reaktivirati radna snaga koja je ostala zaposlena zahvaljujući vladinim mjerama pomoći gospodarstvu.

Hrvatsku je napustilo desetak tisuća radno sposobnih građana

15.01.2021.

Više od trećine (34 posto) radne snage koja se preselila imalo je tercijarnu, visokokvalificiranu, razinu obrazovanja. Najvažnije zemlje odredišta takvih radnika su Njemačka, Španjolska, Francuska, Belgija i Austrija. Prije izlaska iz EU-a Velika Britanij

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2183 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 533 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici