Solarni boom u Hrvatskoj: 80 posto kapaciteta drži biznis

Hrvatska distribucijska mreža doživljava pravi solarni boom, pri čemu su poduzetnici preuzeli ulogu glavnog investitora i pokretača energetske tranzicije. Najnoviji podaci HEP ODS-a, zaključno s 31. listopada 2025. godine, pokazuju da je na mrežu priključeno ukupno 38.947 sunčanih elektrana s kumulativnom priključnom snagom od 1107 MW. Od tog ukupnog kapaciteta, poslovni sektor, unatoč manjem broju elektrana, drži apsolutnu dominaciju u snazi.

Dominacija poduzetnika
Od ukupnog broja priključenih elektrana, u kategoriji kućanstva nalazi se 31.215 obračunskih mjernih mjesta (OMM), no njihova je snaga relativno skromnih 237,5 MW. S druge strane, u kategoriji poduzetništvo nalazi se 7.732 elektrane, koje raspolažu impresivnom snagom od čak 869,4 MW. To znači da poduzetnici nose gotovo 80 posto ukupne priključne snage fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj.

Dinamika rasta u zadnje četiri godine je eksponencijalna. Prema podacima HEP ODS-a, broj sunčanih elektrana u sustavu porastao je više od deset puta u manje od četiri godine. Dok je na kraju 2021. godine u sustavu bilo samo 3.757 elektrana s ukupnom snagom od 151,7 MW, do kraja 2024. taj je broj narastao na 26.257 elektrana i 805 MW. Na kraju promatranog razdoblja, 31. listopada 2025., ukupna snaga prešla je granicu od 1GW.

Na dan 1. srpnja 2025. godine ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj, stoji u izvješću OIEH, iznosila je 5793 MW. Od toga čak 81,7 posto otpada na obnovljive izvore, odnosno 4733 MW, dok preostalih 1060 MW čine fosilna postrojenja, tj. termoelektrane na plin, ugljen i lož-ulje. Najveći udio među obnovljivima imaju hidroelektrane (1874 MW), vjetroelektrane (1232 MW) i sunčane elektrane (1099 MW).

Regionalni centri
Prostorna raspodjela ulaganja u solarne kapacitete pokazuje da investitori biraju regije u kojima je koncentracija poslovne aktivnosti ili intenzitet turizma visok, premda prostorna raspodjela primarno ovisi o pojedinačnim odlukama investitora.

U poduzetničkoj kategoriji, apsolutni lideri u priključnoj snazi su Osječko-baranjska županija s 1.243 mjernih mjesta i snagom od 89,8 MW, a slijede je Varaždinska županija sa 572 OMM i 84,28 MW, te Splitsko-dalmatinska s 507 OMM i 80,5 MW.

Izrazita dominacija poduzetničke snage vidljiva je u županijama poput Virovitičko-podravske, gdje poduzetnici raspolažu s 51,1 MW naspram 3,2 MW u kućanstvima, ili Šibensko-kninske, gdje je omjer 24,6 MW naspram 7,9 MW u korist poslovnog sektora.

U segmentu kućanstava najviše elektrana bilježe Zagrebačka županija (3.075 OMM i 23,9 MW), Grad Zagreb (3.023 OMM i 22,1 MW) te Splitsko-dalmatinska županija (2.754 OMM i 22,7 MW).

Izazovi za mrežu i planirane investicije
Tako snažan rast, priznaju u HEP ODS-u, već danas predstavlja 'stvarne tehničke i operativne izazove' za distribucijsku mrežu.

- Glavni problemi su povišenje napona izvan dozvoljenih granica (posebno u područjima s malom potrošnjom i velikim brojem solarnih elektrana) te zagušenje kapaciteta u dijelu transformatorskih stanica u doba najveće proizvodnje, između 11 i 15 sati. Dodatni problem je sezonalnost i prostorna neravnomjernost, posebno duž jadranske obale – navode iz HEP ODS-a.

Kako bi očuvao pouzdanost mreže uslijed ovog rasta, HEP ODS planira niz ključnih ulaganja i mjera. One uključuju pojačanja zračnih i kabelskih mreža, dogradnje i zamjene transformatorskih stanica te digitalizaciju i automatizaciju postrojenja i mreža ugradnjom mjerenja i pametnih brojila.

Gledajući prema budućnosti, HEP ODS procjenjuje da bi se do kraja 2030. godine na mrežu moglo priključiti još oko 900 MW krovnih solarnih elektrana, pod uvjetom povoljnih tržišnih i subvencijskih uvjeta. Unatoč velikom pritisku i značajnom porastu interesa korisnika od 2022. godine, HEP ODS nastoji rješavati sve zahtjeve za priključenje u zakonskim rokovima, premda se oni ponekad produljuju zbog nepotpune dokumentacije.

To znači da će, u optimističnom scenariju, Hrvatska već početkom sljedećeg desetljeća imati više od dvije tisuće megavata krovnih fotonapona, a distribucijska mreža će iz klasične jednosmjerne infrastrukture definitivno postati živa platforma za dvosmjerni tok energije između kućanstava, poduzetnika i javnog sustava.