Spajanje banaka, vlasnici malih odškrinuli vrata, vlasničke promjene i kod većih

Ove godine vlasnicima više malih hrvatskih banaka potencijalni su kupci pokucali na vrata iskazujući interes za preuzimanje, iako one nisu bile na prodaju. I u redovima vlasnika malih i srednjih banaka pokrenute su inicijative za mogućim spajanjima, neke od njih su u startu otklonjene, nekima su još odškrinuta vrata.

Novi zakonski propisi
Proteklih dana, kada je austrijska država krenula u spašavanje Hypo Group Alpe Adria preuzimanjem vlasničkog udjela, počelo se govorkati i o mogućoj prodaji Hypo Alpe-Adria banke. Iz same banke poručili su nam da to ne žele komentirati, nego su samo istakli stabilnu poziciju, odlične rezultate banke i visoku stopu adekvatnosti kapitala, koja je među najvišima i znatno iznad propisanih.

Očekuje se i ulazak Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) u Hrvatsku poštansku banku (HPB) pa će, očito, u idućoj godini na hrvatskoj bankarskoj sceni doći do preslagivanja, a dobrim dijelom potaknuto i novim zakonskim propisima, usklađenim s europskim zakonodavstvom. Među ostalim, stopa adekvatnosti kapitala od 1. travnja 2010. diže se sa sadašnjih 10 posto na 12 posto te se računa po novoj metodologiji. Glavnina banaka ima tu stopu već iznad 12 posto.

- S obzirom na malo tržište - ističe Davor Holjevac, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) - mi imamo puno banaka. Velikim bankama je lakše preživjeti, male su osjetljivije na tržišne poremećaje. Mi smo uskladili naše zakonske odredbe s europskim zakonodavstvom, a ulaskom u Europsku uniju nestat će zavjesa koja je štitila te male banke. Logično je razmišljati o spajanju. Imat će veću bilancu, veći kapital, troškovi će se svesti na manju mjeru. To je pozitivno za klijente tih banaka.

Inicijativa ima, ali još nema službenih zahtjeva
No, kako ističe Holjevac, spajanje banaka nije stvar HNB-a, to je odluka samih vlasnika. U HNB-u su čuli o nekim inicijativama, ali, kako kaže viceguverner Holjevac, službenih zahtjeva nema.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, ovih je dana na tradicionalnom prednovogodišnjem susretu čelnika te banke s novinarima izjavio kako bi se broj banaka sa 32 mogao smanjiti za oko deset u srednjoročnom razdoblju. To se može očekivati, kaže Šantić, s obzirom na broj i strukturu stanovništva, strogo regulatorno okruženje te činjenicu da je vrijeme kreditne ekspanzije iza nas.

- Pred domaćim bankama - ističe Šantić - velike su promjene okruženja u kojemu posluju te vrijeme novih izazova. U razdoblju pred nama banke će se suočavati sa smanjenim potencijalom rasta domaćeg tržišta, manjom profitabilnošću, ali i osjetno većom rizičnošću. U uvjetima visoko konkurentnog sektora, ovakve promjene rezultirat će daljnjim jačanjem konkurentskih pritisaka, a vjerojatno i konsolidacijom unutar promatrane industrije.