Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Srp 2009

Specijalizirane internetske stranice za brokerske i diskografske kuće

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Specijalizirane internetske stranice za brokerske i diskografske kuće

Prema proklamiranim vladinim ciljevima, malo poduzetništvo i visoke tehnologije trebale bi biti dobitna kombinacija za razvoj hrvatske ekonomije jer je IT industrija u svakoj državi nositelj "ekonomije znanja" na kojoj počiva moderan ekonomski razvoj. Ipak, unatoč relativno velikom broju IT tvrtki, taj segment hrvatskoga gospodarstva pati od nedostatka jasne strategije razvoja, smatra Hrvoje Vrdoljak, 27-godišnji vlasnik zagrebačke tvrtke Artkod. "Hrvatski IT sektor na prilično je visokoj razini u konzumerističkom smislu, pa se slobodno može reći da se prate trendovi.

Ni lipe za reklame
Međutim, u produktivnom smislu, u Hrvatskoj softverska industrija zapravo ne postoji jer nema plana razvoja te djelatnosti na nacionalnoj razini. Zbog toga većina kvalitetnoga programerskog kadra odlazi raditi u inozemstvo", otkriva svoje viđenje hrvatskog IT sektora Vrdoljak. Njegova poslovna priča u počecima je bila slična tisućama drugih primjera mladih ljudi koji se bave internetskim biznisom. "Web dizajnom počeo sam se profesionalno baviti 2001. godine u jednoj tvrtki, no ubrzo sam se odlučio osamostaliti. Isprva sam radio web aplikacije kao 'free-lancer' za brokerske kuće, no 2006. odlučio sam otvoriti svoju tvrtku kako bih mogao nastaviti surađivati s klijentima iz financijskog sektora. Moglo bi se reći da su me oni 'natjerali' da otvorim tvrtku", kazao je Vrdoljak.

Otvorivši Artkod, tvrtku za izradu web aplikacija, Vrdoljak je nastavio surađivati s brokerskim kućama izrađujući specifična web rješenja. "Za brokerske kuće, poput Abacus brokera, Argus vrijednosnica i Apexa izrađivali smo specijalizirane internetske stranice primjerene njihovim potrebama. To su zapravo bili mali alati za brokere i ulagače". Međutim, popis klijenata s vremenom se proširio i na druge sektore osim financijskog. Prema Vrdoljakovim riječima, Artkod ima oko sto klijenata, a neki od njih dolaze iz glazbene industrije, poput IDM Musica ili Aquarius Recordsa. "Od ostalih klijenata mogao bih navesti tvrtku za barkodiranje GS-1 Croatia te Depol komunikacije", kaže Vrdoljak. Zanimljivo je i to da tvrtka s tolikim brojem klijenata u reklamiranje nije uložila ni kune. "Svi klijenti došli su kod nas putem preporuke drugih zadovoljnih klijenata tako da uopće ne trebamo marketing u klasičnom smislu te riječi, a tako će i ostati jer imamo proizvode koji ne trebaju poseban marketing. Ciljani marketing jedino dolazi u obzir u budućnosti", kazao je Vrdoljak.

Nakon utemeljenja tvrtke 2006. posao je u sljedeće dvije godine polako rastao, pa je Artkod prošle godine dobio konkretnije obrise. "Prošla je godina bila prekretnica u našem poslovanju. Preselili smo se u poslovne prostore u strogom središtu grada i zaposlili dvojicu odličnih web programera i dizajnera. Zbog preseljenja u poslovni prostor cjelokupnu dobit od 250.000 kn prihoda uložio sam u opremu i ljude", tvrdi Vrdoljak. Što se tiče poslovanja u recesijskoj 2009., rezultati bi mogli biti još i bolji potvrđujući tako tezu s početka teksta o mjestu IT industrije u europskim i svjetskim ekonomijama. "Za sada sam vrlo zadovoljan pa bi 2009. mogla biti čak dvostruko bolja nego 2008. što se obujma posla tiče. No nelikvidnost u gospodarstvu polako nam predstavlja problem jer nam klijenti za naše usluge plaćaju tek nakon dva do tri mjeseca iako je rok plaćanja osam dana", rekao je Vrdoljak i dodao kako će u dogledno vrijeme vjerojatno zaposliti još web programera. "Vrlo bismo rado zaposlili i programerke, no žene su, prilično iznenađujuće, iznimno rijetke u ovom poslu".

Poseban je problem i vrlo jaka konkurencija u ovom poslu. Naime, osim tvrtki za web dizajn postoji i cijeli niz samostalnih dizajnera koji često rade "u fušu" i ispod cijene. Iako je njihova kvaliteta i stručnost katkad upitna, na takvom "sivom tržištu" često se mogu naći i vrlo kvalitetni web dizajneri. Međutim, zahtjevnije projekte ipak nitko ne može iznijeti sam na svojim leđima koliko god bio stručan, smatra Vrdoljak. Osim web stranica različite razine složenosti, Artkod se ipak po nečemu izdvaja od stotina drugih tvrtki i pojedinaca koji se bave tim poslom u Hrvatskoj. "Osim web aplikacija koje izrađujemo za klijente, razvili smo i vlastito CMS rješenje pomoću kojeg naši klijenti mogu sami uređivati svoje internetske stranice. CMS rješenje o kojem govorim razvili smo ove godine, a sada ga nadograđujemo, ovisno o potrebama klijenata", tvrdi Vrdoljak. Prema njegovim riječima, CMS rješenje nadograđivat će se još godinama zbog brzih promjena trendova u web industriji.

Budućnost u inozemstvu
Upravo ti trendovi o kojima govori Vrdoljak određuju budućnost tvrtke, ali i cjelokupnoga hrvatskog IT sektora na neki način. Naime, tvrditi što će se u tom sektoru dogoditi za dvije godine i na temelju toga raditi planove vrlo je teško. Ipak, Artkod njegov vlasnik u bliskoj budućnosti vidi na inozemnom tržištu."Teško je reći kako će Artkod izgledati u srednjoročnom razdoblju. U svakom slučaju planiramo se proširiti i što se tiče obujma posla, broja zaposlenih, ali i tržišta. Naime, softver koji razvijamo nakon lansiranja na hrvatskom tržištu lako se može lokalizirati i ponuditi na inozemnom tržištu", rekao je Vrdoljak, ne mogavši ući u detalje jer je softver još u ranoj fazi razvoja. Imajući u vidu golem razvoj i još veći potencijal interneta, tržišna budućnost za Artkod nije upitna.


Komentari članka

Vezani članci

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

Infoprojekt prodan Juniperu, CSI nastavlja akvizicije u Hrvatskoj

27.03.2026.

Riječka IT tvrtka već je šesta u Hrvatskoj koja ulazi u sustav CSI-ja, globalne grupacije s više od 1.200 kompanija i 64.000 zaposlenih

Dvojica 26-godišnjaka napustili državnu službu i izgradili AI startup vrijedan 200 milijuna dolara

26.03.2026.

Umjetna inteligencija danas piše više koda nego ljudi, no velik dio tog koda i dalje nije siguran. Osnivači Corridora tvrde da su pronašli način kako prepoznati ranjivosti prije nego što ih iskoriste napadači.

rmBug Luke Kladarića i Marija Đanića osigurao 400.000 eura investicije

25.03.2026.

Startup rmBug, koji su osnovali Luka Kladarić i Mario Đanić, osigurao je 400.000 eura pre-seed investicije od prvog regionalnog founders-for-founders fonda Silicon Gardens i poduzetnika Damira Sabola, suosnivača Iskona, Microblinka i Photomatha koji je pr

Hrvatski gaming sektor u 2024. ostvario rekordne rezultate

24.03.2026.

Prihodi dosegnuli 72,4 milijuna eura, ali bez tri najveća studija sektor pokazuje slabiji rast i sve veći manjak investicija

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke