Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Kol 2010

Split: Najbolja turistička sezona od proglašenja neovisnosti

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Dobrila Stella  

Split: Najbolja turistička sezona od proglašenja neovisnosti

»Ovogodišnja turistička sezona najbolja je u povijesti Splita od proglašenja neovisnosti. Nikad nije bilo toliko gostiju, koji su zauzeli sve raspoložive smještajne kapacitete, nikad toliko šušura po gradskim ulicama i rivi. Višegodišnji napori u preobrazbi Splita iz tranzicijskog odredišta u vrhunski europski grad napokon su urodili plodom, što potvrđuju i rezultati u svim segmentima turističkog poslovanja«, rekao je Vjesniku direktor splitske turističke zajednice Vedran Matošić.

Još do prije nekoliko godina Split se spominjao samo kao privlačno, ali i usputno turističko odredište u kojem su se turisti zadržavali nekoliko sati, krateći vrijeme do polaska trajekta koji će ih odvesti na neki od srednjodalmatinskih otoka. Gotovo dva desetljeća nosio je obilježje tranzicijskoga turističkoga grada koji se posjećuje u sklopu jednodnevnih izleta, nakon čega se turisti vraćaju u susjedni Trogir ili Makarsku, ne nalazeći razlog za dulji boravak u Dioklecijanovu gradu. Činilo se da Split jednostavno ne zna aktivirati svoje turističke potencijale i da će se vječno oslanjati na prastari socijalistički model privlačenja gostiju: more, sunce i obilazak muzeja. Na sreću, samo se činilo.

Splitski turizam imao je odličnu žetvu u srpnju, koji je zaključen s 40.726 turističkih dolazaka, što je za čak 30 posto više u odnosu na isti mjesec lani. U lepezi ohrabrujućih podataka posebno se ističe porast broja noćenja, kojih je bilo 133.825 ili 30.000 više nego prošlogodišnjeg srpnja, pri čemu treba naglasiti da su gosti u Splitu u prosjeku ostali tri i pol dana, što je bolje i od europske statistike. U kolovozu se boravak turista produljio na pet do šest dana, pa ne treba čuditi da turistički djelatnici preusmjeravaju goste u Splitu susjedna odredišta, poput Trogira, Klisa ili Trilja. »Puno smo toga učinili u promociji Splita, počevši od promidžbe na stranim tržištima do osmišljavanja kvalitetne ponude i popratnih sadržaja, koji uključuju jedinstveni spoj zabavnog i kulturnog turizma. Split je napokon prepoznat kao živući spomenik koji je brendiran kao europski grad«, kaže Matošić.

Splitski turistički djelatnici zaslužuju pohvale i zato što su nedostatan broj smještanih kapaciteta, prije svega hotelskih, privremeno uklonili podizanjem kvalitete i spuštanjem cijena privatnog smještaja, koji je posebno popularan među turistima. Od utorka je Split bogatiji za još 240 hotelskih postelja, uključujući i dva superluksuzna predsjednička apartmana u sklopu obnovljenoga hotela »Split« koji se sada zove »Radisson Blu Resort Split«.

»Još da imamo pravi kongresni centar, gdje bi nam bio kraj?« kaže Matošić, podsjećajući na veliku boljku splitskog turizma, a to je nedostatak kongresne turističke infrastrukture. Drugim riječima, Split bi trebao preuzeti ulogu domaćina najvećim svjetskim kongresima i poslovnim skupovima, jer mu na ruku ide i dobra prometna povezanost s Europom, a to je, pak, jedan od preduvjeta za razvoj vrhunske kongresne industrije. »Mislim da ni u Ministarstvu turizma ni u Gradu Splitu ne postoji razumijevanje za kongresni turizam. Kao da nitko ne shvaća njegove prednosti, pogotovo za cjelogodišnji turizam kojem Hrvatska teži. Split je izgubio pola milijuna kuna poticaja, koliko je Ministarstvo turizma davalo za izradu projektne dokumentacije budućega kongresnog centra u gradu. Gradska se uprava uhvatila imovinsko-pravnih odnosa kao opravdanja za nepronalaženje odgovarajuće lokacije za kongresni centar, pa su na kraju ostali bez pola milijuna državnih kuna«, ističe Matošić.

Noć u gradu starom 17 stoljeća
Malo se turističkih destinacija može pohvaliti time da im gosti spavaju u srcu 17 stoljeća staroga grada te da iz sobe, u kojoj su smješteni, jednim pogledom mogu obuhvatiti more i Splitu obližnje otoke, zvonik Sv. Duje, krovove starih kuća, kao i druge podsjetnike na burnu povijest dalmatinske metropole, koja je, a to je posebno važno za stručnjake Unesca, u suglasju sa suvremenim turističkim trendovima.

Pohode ga Španjolci, otkrivaju Australci
U strukturi gostiju koji su pohodili Split prednjače Španjolci, zatim Francuzi, koji su ostvarili i najviše noćenja, potom slijede Britanci i Poljaci te, kao najveće iznenađenje, Australci. »To dokazuje da su marketinški potezi, koje smo povukli, polučili dobre rezultate. Nastupili smo s krilaticom 'Split je događaj' i to su turisti prepoznali, a sada ćemo promovirati novi moto - ' Cili svit u Split'«, kaže Matošić.


Komentari članka

Vezani članci

Hoće li Britanci pohrliti u Split?

03.07.2020.

Srednja Dalmacija ostvarila je 18% prošlogodišnjeg turističkog prometa u lipnju. Najviše nedostaju susjedi iz BiH, te gosti iz Engleske i Švedske, zemalja u kojima je situacija s korona virusom još nedavno bila vrlo teška.

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Stiže prvi vlak s Česima: Samo u prva dva tjedna prodano 30.000 karata po cijeni od 22 eura

01.07.2020.

Nova linija prometovat će na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka svaki dan do kraja kolovoza.

Vlasnici klubova na Zrću navijaju za pozitivnu nulu

01.07.2020.

Suviše dugo razvijamo ovaj brend da bismo ove godine odustali i trudit ćemo se izvući što više od ovog ljeta, poruka je sa Zrća.

U Hvaru je 66 turista, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo 4588: Otvoreno je jedva 30 posto ugostiteljskih objekata, a od 14 hotela otvorena su tek tri

01.07.2020.

- Od ovih 66 turista, koji su usprkos svemu došli u Hvar, nešto je Slovenaca, Austrijanaca, Nijemaca i Čeha. Da bi vam približio kakva je situacija u Hvaru, najbolje govori podatak da je trenutačno u Gradu otvoreno, najviše između 20 i 30 posto svih ugost

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici