Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Kol 2018

Šteta što se igralo cijenama, a nije se razvijalo turističku ponudu

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Šteta što se igralo cijenama, a nije se razvijalo turističku ponudu

Šteta što hrvatski turizam nije bolje iskoristio par godina prednosti koju je imao pred glavnim konkurentima, nego se igralo cijenama, a premalo razvijalo proizvod i ponudu, no to su dobri razlozi da se iznova i ozbiljnije turizam strateški promisli i upravlja, ističe Ivana Kolar, organizatorica konferencije “Može li hrvatski turizam 365?” .

Nepostojanje cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj glavni je motiv organizacije te konferencije, koja će se ove godine održati po drugi put, 25. rujna u Zagrebu. Očekuje se oko 300 domaćih i stranih sudionika koji će raspravljati o mogućnostima i prijedlozima za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj.

Po ocjeni Kolar, za to postoji veliki potencijal u cijeloj zemlji, a i primjeri zemalja u okruženju – Slovenije, Austrije, Mađarske, Italije i drugih – dokazuju da se turizam može uspješno raditi cijele godine i bez sunca i mora.

Manje ambiciozna, ali više konkretna i ostvariva strategija turizma

“Pomalo je nevjerojatno da se u Hrvatskoj cjelogodišnji turizam još događa rijetko, tek ponegdje i gotovo slučajno. Neke su aktivnosti u smjeru tog cilja u zadnjih par godina odrađene, pomaci bi se mogli vidjeti i relativno brzo, ali samo ako će se to više nego do sada poticati te strateški promišljati i upravljati”, ocjenjuje Kolar u razgovoru za Hinu.

Za to je iznimno važna i suradnja, koordinacija i definiranje smjera razvoja koji će prihvatiti svi u sektoru turizma, a koji može biti osmišljen i u novoj strategiji turizma.

U odnosu na aktualnu strategiju do 2020., nova strategija, koja bi se, kako smatra, već trebala raditi, morala bi biti s manje ambicioznih ciljeva o povećanju prometa, prihoda, objekata, razvoju ‘milijun’ selektivnih oblika turizma i slično, a više ići u smjeru razvoja destinacija, kreiranja novih turističkih proizvoda kojim bi se kapaciteti punili i zimi i ljeti te razvoja kvalitete ponude i usluge.

“Cjelogodišnji turizam traži puno više rada i drugačiji pristup nego za ljetni turizam i sigurno je da u početku treba računati i na manje prihode u ostalim dijelovima godine, ali ako to sve prati podizanje kvalitete ponude i usluge, razvoj novih proizvoda koji ne trebaju nužno more te otvorenost hotela i drugog smještaja, kao i pratećih sadržaja u destinaciji, dobar rezultat dugoročno sigurno neće izostati”, kaže Kolar.

Osim strategije, bitni su i ljudi u samim destinacijama, odnosno suradnja politike, poduzetnika i stanovnika na lokalnim i državnoj razini, kao i odlučnost i ustrajnost te pogotovo kreativnost i originalnost, što će privući i investicije i ljude da rade u određenim sredinama u turizmu, smatra Kolar, kazavši da masovni turizam kroz tri mjeseca sigurno nije dugoročno rješenje za Hrvatsku.

“Dulja sezona i cjelogodišnji turizam utjecat će i na kvalitetu usluga i sigurnost kadrova, kao i na održivost i prihode. Ljude treba animirati, educirati i poticati, te s turizmom povezati i druge djelatnosti poput poljoprivrede, proizvodnje i prometa”, poručuje Kolar.

Izdvaja primjere destinacija koje su aktivnostima i razvojem proizvoda pokazale da destinacija može biti atraktivna tijekom 365, poput Zagreba, Splita, Istre, Zagorja, Međimurja, a posebno velikim pomakom smatra nove reklame grada Paga bez plaža i s aktivnostima u zimskim jaknama.

“Zašto turisti ne bi dolazili i zimi na obalu i otoke, ili ljeti u Liku i Slavoniju? U Zagorje već dolaze. Zabluda je da ljudi putuju samo ljeti. Postoje tržišta mladih putnika, školske djece, seniora, parova bez djece i drugih koji putuju cijele godine radi zdravlja, odmora, revitalizacije, edukacije, sporta, avanture. Kod nas je to sve još jako slabo zastupljeno, a uvjeta imamo za gotovo sve, samo treba konačno razraditi turističke proizvode koje ćemo ponuditi i u destinacijama držati otvorene objekte. Raditi, a ne zatvarati nakon četiri, eventualno pet mjeseci rada, koliko sada otprilike traje razdoblje jače popunjenosti kapaciteta”, iznosi Kolar.

Ovogodišnji rezultati dobri, ali šteta da nismo bolje iskoristili prednosti

Smatra da ne treba biti nezadovoljan ovogodišnjim turističkim rezultatima, ocjenivši ih dobrim iako su ljetni mjeseci na tragu prošlog ljeta.

“Pravi rezultati bit će vidljivi kad se zbroji promet i potrošnja. Imali smo par godina prednost pred našim glavnim konkurentima, no šteta da ih nismo bolje iskoristili nego se ‘igrali’ cijenama i premalo razvijali proizvod i ponudu, pa sada kad se oni postupno oporavljaju, nismo više toliko u prednosti u odnosu na njih”, komentira Kolar.

Navodi da treba dodatno poraditi i na promociji turizma, jer se Hrvatska na stranim tržištima još pretežno percipira kao jeftinija destinacija, što nakon svih ulaganja više nije.


Komentari članka

Vezani članci

Otvorena 15. RED konferencija na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

23.04.2026.

Ekonomski fakultet u Osijeku domaćin je 15. znanstvene konferencije "Region, Entrepreneurship, Development" koja okuplja stručnjake i znanstvenike iz sedam zemalja. Jubilarno izdanje usmjereno je na interdisciplinarnu razmjenu ideja o održivom gospodarsko

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

21.04.2026.

BBC je izdvojio nekoliko lokacija koje sve više dobivaju na popularnosti, a namijenjenih Britancima koji traže povoljniju i pomalo drugačiju destinaciju za ljeto.

Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

21.04.2026.

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

16.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1333 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke