STEZANJE REMENA: Uštede na telefonu i režijama

Svaki drugi Hrvat osjeća posljedice recesije, a trećina hrvatskih građana već sada jedva sastavlja kraj s krajem, pokazuje to istraživanje Centra za istraživanje tržišta GfK o stavovima i istraživanjima potrošača u ovoj godini.

Istraživanja GfK tako su i na razini hrvatskih kućanstava potvrdila službenu statistiku koja već mjesecima ukazuje na negativne trendove u gospodarstvu koji se prelijevaju i na životni standard građana. Nezaposlenost se već drugi mjesec zaredom povećava na godišnjoj razini, maloprodaja je realno pala za 16,5 posto, industrijska proizvodnja je u prva dva mjeseca pala za 13,3 posto, izgubljeno je oko 20.000 radnih mjesta, a još se samo očekuje službena objava o padu BDP-a.

Nagriženi budžeti
- U recesiji padaju investicije i osobna potrošnja. Već se vide promjene u osobnoj potrošnji jer su građani manje spremni trošiti i promijenjena je struktrura troškova pa se manje troši za trajna dobra kao što su automobili i luksuzna roba - istaknuo je direktor GfK Igor Matutinović na jučerašnjem seminaru “Recesija u Hrvatskoj: prijetnje i prilike” koji je organizirao GfK.

Iako recesija utječe i na usporavanje inflacije pa u ovoj godini nema velikih cjenovnih udara, istraživanja GfK pokazuju da je kriza već naveliko ušla u hrvatska kućanstva. Kućne budžete nagrizli su vrlo konkretni problemi pa je od polovice građana koji tvrde da već osjećaju posljedice recesije 13 posto dobilo otkaz, četiri posto ih ne može plaćati ratu kredita, a jedan posto je već prodalo nekretnine. I u krizi se pritom najbolje živi u Zagrebu, a najteže u Slavoniji.

- Potrošači će i u 2009. godini stegnuti remen, bit će više cjenovno osjetljiviji i još više će se okrenuti kupnji privatnih robnih marki - procjenjuju u GfK.

Potrošnja padala i lani
Potrošači od trgovaca u ovoj godini očekuju konkretne poteze i to snižavanje cijena, više reklama i više nagradnih igara. Istraživanja GfK o potrošnji već su potvrdila pad potrošnje u 2008. godini, a građani u ovoj godini namjeravaju i dalje rezati troškove. Najviše će štedjeti na troškovima telefoniranja i režija na koje mogu utjecati. Građani će štedjeti i na kvaliteti života pa će ove godine smanjiti izdatke za opremanje kućanstava i odlaske u restorane, a svaki treći će pažljivije koristiti kreditne kartice. Neće se štedjeti na zdravlju, obrazovanju i higijeni, a većina se ne namjerava odreći niti užitaka kao što su kava, alkohol, cigarete i zabava.

U diskontima raste prodaja, a u drogerijama cijene
U potrazi za što jeftinijim proizvodima građani su sve više počeli odlaziti u diskontne lance za koje se procjenjuje da će u ovoj godini povećati svoj udio na tržištu maloprodaje. Istraživanje GfK pokazalo je da su male prodavaonice već zabilježila pad potrošnje, a kada je riječ o cijenama, najveći je rast zabilježen u drogerijama. Regionalno su cijene su najviše povećane na Sjevernom Jadranu.