Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2020

Stigle prve trešnje, polazna cijena skočila u nebo!

Izvor: www.lider.media · Autor: Lider  

Stigle prve trešnje, polazna cijena skočila u nebo!

Nakon jagoda, kao prvog sezonskog voća koje se pojavljuje na domaćem tržištu, sredinom svibnja na tržnicama su se pojavile i trešnje, jedno od najtraženijeg voća u EU, koje postiže izuzetno visoku maloprodajnu cijenu. Prve procjene stručnjaka SMARTERA pokazuju da će ovogodišnji urod u Hrvatskoj biti prepolovljen te da bi se mogao kretati od 600 do maksimalno 650 tona, zbog mraza koji je u dva navrata značajno utjecao na urod u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a nešto manje štete bile su u Dalmaciji, odakle ovih dana dolaze prve trešnje.

„Zbog izuzetno slabijeg uroda nego prethodnih godina, kao i značajnih prekida u lancu opskrbe na globalnom tržištu uslijed korona krize, te nedostatka radne snage u brojnim zemljama koje imaju veliku proizvodnju trešanja, kao i ogromne potražnje s tržišta Njemačke i skandinavskih zemalja, očekujemo da će ovo voće, u kojem je Hrvatska u normalnim sezonama inače samodostatna, imati na tržištu izuzetno visoku cijenu. Procjena je da će trgovački lanci ove godine manje na policama imati uvozne trešnje, te da će ovogodišnja cijena biti značajno veća nego proteklih godina“, zaključak je analize SMARTERA.

Polazna cijena ove je godine 40 kuna za kilogram na tržnicama, te čak 45 kuna u trgovinama. Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prošle godine prosječna cijena na tržnicama bila je 27,48 kuna, a tijekom glavne sezone kretala se od maksimalnih 38,75 kuna, do 23,21 kune koliko je bila na vrhuncu sezone, krajem svibnja i početkom lipnja. Prosječna cijena u trgovinama u 2019. godini bila je 38,18 kuna, a kretala se u rasponu od 43,41 kune na početku sezone i nije se spuštala ispod 35 kuna za kilogram.

Trenutna otkupna cijena u područjima Dalmacije, gdje su posljednjih godina posađeni novi nasadi trešanja, ne ide ispod 30 kuna, a ona će se možda korigirati na niže tek kada se za sedam do deset dana na tržištu pojave trešnje iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Trešnje se najvećim dijelom konzumiraju u periodu od 20. svibnja do 20. lipnja, nakon čega ih zamjenjuju druge voćne vrste, iako se na tržištu mogu kupiti i kasnije sorte koje se proizvode i krajem kolovoza.

Tradicionalno veća potrošnja trešanja je u Dalmaciji dok je u kontinentalnom dijelu veća potražnja za jagodama. Visoka cijena trešanja jedan je od glavnih razloga slabije konzumacije.

Prema procjenama, prosječno se u Hrvatskoj konzumira između 2 i 2,5 kilograma trešanja po glavi stanovnika, dok je prosjek u razvijenim europskim zemljama i Turskoj, kao velikom proizvođaču, oko 8 pa i više kilograma. Stručnjaci tvrde kako je na odluku o kupnji trešnje presudna cijena, te da kupovna moć hrvatskih potrošača „podnosi“ cijenu koja se kreće do maksimalno 25 kuna za kilogram, a to je prag do kojeg se može govoriti o dobroj prodaji. Sve iznad ove cijene smanjuje prodaju za 30 i više posto.

Proizvodnja trešanja, prema službenim podacima, odvija se na površini od maksimalnih 972 hektara (2016. godine), dok je posljednje dvije godine proizvodnja bila na 724 ha (2018. godine), da bi u prošloj godini pala na 681 ha. Proizvodnja se kretala od maksimalnih 1405 tona u 2015. godini, dok je prošle sezone bila na 1091 tonu. Najmanja proizvodnja od 795 tona ostvarena je 2014. godine, pa se iz aktualnih procjena može zaključiti kako je ova godina jedna od najlošijih za ovu proizvodnju.

Potrebno je istaknuti da se ovdje radi o službenim podacima koji se samo odnose na intenzivnu proizvodnju, namijenjenu za tržište, dok se jedan dio trešanja iz ekstenzivnog uzgoja prodaje na kućnom pragu ili kroz sivo tržište, što je jedna od hrvatskih specifičnosti koja bi ove godine posebno mogla dobiti na intenzitetu zbog korona krize i eksplozije prodaje putem društvenih mreža i dostava na kućni prag.

Hrvatska je prošle godine imala uvoz od 723 tone trešanja u vrijednosti od 1,17 milijuna eura, pri čemu su najveće količine stigle iz Grčke – 488 tona vrijednih gotovo 580.000 eura. Čak 96 tona uvezli smo iz Njemačke, 67 tona iz Italije, te 20 tona iz Srbije, a isto toliko je uvezeno iz Španjolske. Hrvatski lanjski izvoz iznosio je 177,6 tona vrijedan oko 297.000 eura, a čak je 159 tona završilo na tržištu susjedne Slovenije.

Trešnja je voće kojeg nema dovoljno u Europi. Uzgoj trešanja zahtijeva veliko znanje i iskustvo, te je potreban sofisticirani pristup proizvodnji, što je izazov isključivo za hrabre i uporne voćare koji su spremni učiti. Današnje tehnologije zahtijevaju punu tehnološku opremljenost nasada trešanja. Obavezna oprema nasada trešanja su sustavi za navodnjavanje, folije za zaštitu od kiše, mreže za zaštitu od tuče i na težim tlima sustavi za drenažu i odvodnju viška površinskih voda, što zahtijeva velike investicije.


Komentari članka

Vezani članci

Europa ih traži i dobro plaća, a mi ih sve manje proizvodimo

25.05.2020.

Prve procjene stručnjaka iz Smartera pokazuju da će ovogodišnji urod u Hrvatskoj biti prepolovljen te da bi se mogao kretati do maksimalno 650 tona zbog mraza koji je u dva navrata znatno utjecao na urod u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a nešto manje šte

Proglašena elementarna nepogoda: Štete od tuče veće od 10 milijuna kuna!

22.05.2020.

U nevremenu i tuči nisu stradali samo vinogradi nego i voćnjaci - trešnje, bajami, masline… Štete su stvarno velike na svim kulturama. “Tko ima trešnje na tom području sigurno ih neće brati”, kaže Zvonimir Vlatković. Kako osigurati svoje usjeve, biljke i

Štete i do 100 posto, voćari se već bore za iduću godinu

12.05.2020.

Voćari iz kontinentalne Hrvatske tek sada su, nakon pojave prvog ploda na voćkama, uvidjeli pravo stanje štete koju je nanio posljednji mraz. Štete su iznimno velike i za ovu godinu nenadoknadive, bez obzira na to je li voćar osiguran ili nije.

Mraz poharao i nasade trešanja, ponovila nam se crna 2017. godina

17.04.2020.

Badava su voćari po cijele noći vozali traktorima lovce na mraz, palili slamu odnosno kovitlali vrući zrak vjetrenjačama, spasa za trešnje nije bilo, kaže Zlatan Kljaković Gašpić, iz Udruge 'Zg trešnja'.

Sav urod neočišćenog lješnjaka i sadnica lijeske odmah prodaju

28.02.2020.

Nasad lijeske može se dobrim gospodarenjem eksploatirati čak i do pedeset godina

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija