Što donosi novi ZPP? 22% manje za poljoprivredu, 60% za ribarstvo

Budućnost europskih stolova i opstanak sela ovise o tome hoće li Bruxelles uvažiti stvarne nacionalne potrebe kroz pristup "odozdo prema gore“. Predloženi proračunski rezovi i gubitak namjenskog fonda, mogli bi ugroziti stabilnost poljoprivrede, zaključeno je na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu.

Članovi Europskog revizorskog suda predstavili su u Hrvatskom saboru, u utorak 14. travnja, prilično alarmantna mišljenja o prijedlogu nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2028. - 2034. godine.

Povijesni zaokret
Reforma predviđa povijesni zaokret koji bi mogao destabilizirati poljoprivredni sektor diljem Europske unije. Iliana Ivanova, članica Europskog revizorskog suda, upozorila je na opasnost gubitka identiteta poljoprivredne politike.

"Prvi put od 1962. godine ZPP više neće imati namjenski fond, već će biti dio šireg Europskog fonda, što predstavlja značajnu strukturnu promjenu. Složeniji pravni okvir i postupak donošenja odluka mogu povećati nesigurnost za države članice, smanjiti predvidljivost za korisnike i produljiti vrijeme isplate sredstava“, naglasila je Ivanova dodajući kako pretjerana fleksibilnost može dovesti do fragmentacije zajedničkog tržišta. Istaknula je kako će financijska omotnica ZPP-a biti poznata tek nakon donošenja nacionalnih planova, što otežava planiranje korisnicima.

"Posebno zabrinjava integracija u jedinstveni fond i nedovoljno jasno definirana razina financiranja, kao i model prema kojem se dio mjera financira iz neraspodijeljenih sredstava nacionalne omotnice, što ne daje sigurnost za dugoročno planiranje ulaganja“, izjavila je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Proračun za ribarstvo smanjuje se za 60%
Proračun za poljoprivredu smanjuje za 22%, a za ribarstvo čak 60%., dodala je Petir, naglasivši da ovakvi rezovi izravno ugrožavaju prehrambenu sigurnost i otpornost na krize, a posebno su opasni za Hrvatsku koja je do sada gotovo polovicu svog ZPP proračuna usmjeravala u ruralni razvoj.

Kritikama se pridružila i članica Ivana Maletić, koja je analizirala okvir za praćenje uspješnosti, nazvavši ga u sadašnjem obliku manjkavim.

"U sadašnjem obliku teško ga je smatrati stvarnim okvirom uspješnosti jer nedostaju jasne veze između intervencija, njihovih ostvarenja i rezultata. Frapantan je podatak da u čak 25% slučajeva pokazatelji rezultata uopće nisu utvrđeni, a i oni koji postoje često nisu mjerljivi, što otežava procjenu učinkovitosti i smanjuje sigurnost da se sredstvima EU-a postiže vrijednost za novac“, rekla je Maletić.

Svim poljoprivrednicima jednaki uvjeti
Državni tajnik Tugomir Majdak potvrdio je da poruke Europskog revizorskog suda precizno odražavaju zabrinutosti koje je i Hrvatska uočila.

"Europskim poljoprivrednicima potrebno je osigurati jednake uvjete, pošteno tržišno natjecanje i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Posebno ističem neizvjesnost oko prerade poljoprivrednih proizvoda. Također izražavam bojazan zbog uvođenja ‘N+1’ pravila u uvjetima preklapanja dviju financijskih perspektiva, što smatram potencijalnim rizikom za apsorpcijski kapacitet i stopu iskorištenosti sredstava“, napomenuo je Majdak.

Tijekom rasprave, u kojoj su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, komora i udruženja, upozoreno je da se bez tehničko-tehnološkog razvoja i inovacija poljoprivredno-prehrambeni sektor ne može razvijati. Sudionici su istaknuli da bi veća autonomija država trebala služiti ubrzanju postupaka, a ne stvaranju novih prepreka.