Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme

Što nam donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Može li proces hrvatskog ulaska u OECD biti gotov ove godine? Koje se reforme do tada moraju provesti? O tome se raspravljalo u emisiji "U mreži Prvog".

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić izjavio je da je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann pohvalio napredak Hrvatske u pristupnom procesu, pohvalio je rad Vlade u provođenju reformi i podržavanju Hrvatske za ulazak u OECD.

- Cormann je pozdravio snažan ekonomski razvoj Hrvatske. Pohvalio je sve učinjeno dosad u smislu ispunjavanja preporuka iz prvog ekonomskog pregleda i uvjeta za pristupanje OECD-u. Identificirane su teme na kojima se još mora raditi, rekao je.

Dodaje kako se Hrvatsku u pristupnom procesu ocjenjuje kroz 25 odbora i 26 pododbora. Hrvatska je zatvorila 20 od 25 odbora i 25 od 26 pododbora.

- Planiramo zatvoriti ostale odbore i pododbor tijekom ove godine i postati članica OECD-a, naglasio je.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber rekla je da je drugi pregled identificirao sve ono na što su poslodavci upozoravali, a to je pretjerano ekspanzivna fiskalna politika, problem produktivnosti hrvatskog gospodarstva koje je za trećinu manje produktivno, preglomazna javna i državna uprava, potreba za izlaskom iz mjera državnog intervencionizma.

- Pristupanje OECD-u utječe na snažno povećanje kvalitete korporativnog upravljanja, istaknula je.

Boris Lalovac iz SDP-a rekao je da on i SDP podržavaju ulazak Hrvatske u OECD.

- Muči me što se zadnjih mjeseci svijet toliko promijenio da se ne zna što dalje. OECD ima 400 milijuna eura budžet i najveći je financijer Amerika koja participira s 18 posto. Nema ovakvih institucija bez SAD-a, rekao je.

OECD promiče slobodnu trgovinu i ruši barijere

Dodaje da OECD promiče slobodnu trgovinu i ruši barijere.

- Najvažnije je kod OECD-a da ima najbolju praksu i to je ono što nama treba kao maloj ekonomiji, naglasio je.

Weber je istaknula kako je najbolja praksa korporativnog upravljanja ta da privatni sektor mora stvarati rast i platformu za dugoročni održivi rast.

- Tu nema dileme, a OECD donosi najbolju praksu i mi podržavamo da se najbolja praksa primijeni u Hrvatskoj, rekla je.

Naglašava kako se treba ići sa snažnim rasterećenjem rada zato što smo zemlja, kako kaže, koja ima golemo opterećenje rada za sektore veće dodane vrijednosti te za srednje i više plaće.

Lalovac je naglasio da ono što nismo mislili da nam se može dogoditi, sada se događa preko noći, i to u smislu trgovine, umjetne inteligencije, novih modela oporezivanja te da se ne zna u kojem će smjeru ići ekonomija.

Hrvatska mora ići u produktivnije djelatnosti

- Treba se fokusirati na razvoj. Hrvatska mora ići u produktivnije djelatnosti, a ne na nisko akumulativne, rekao je.

Lucić naglašava da je Vlada provela niz poreznih reformi s dva glavna cilja, a to su smanjenje poreznog opterećenja za poduzetnike i smanjenje poreza na plaće.

- Vlada potiče ulaganja u proizvode visoke dodane vrijednosti, potiče istraživanje i razvoj kako bi produktivnost nominalno bila veća i kako bi bili konkurentniji, ali i kako bi plaće bile veće, rekao je.

Na pitanje kako poslodavci gledaju na ideju skraćivanja radnog tjedna, Weber je rekla da u uvjetima produktivnosti hrvatskog gospodarstva koja je ispod 30 posto razine prosjeka EU-a, skraćenje radnog tjedna nije moguće.

- Trenutačno smo u situaciji, što se tiče plaća u javnom i privatnom sektoru, da su plaće u javnom sektoru više 30 posto, naglasila je i dodala kako to nije ispravno.