Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Sij 2016

Što je drugi stup i možete li podići taj novac?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Što je drugi stup i možete li podići taj novac?

Aktualna rasprava o sudbini drugog mirovinskog stupa - ekonomist Ivan Lovrinović iz Mosta predlaže njegovo zamrzavanje ili čak gašenje - izazvala je niz nedoumica i pitanja kod građana. U ovom tekstu dajemo odgovore na neka od najčešćih pitanja vezanih za funkcioniranje drugog stupa

U tome nam je pomogla Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Nekad je postojao samo jedan stup

Prije mirovinske reforme provedene tijekom 2001. i 2002. postojao je samo jedan stup pod upravom države, u koji se slijevao sav novac koji su zaposleni izdvajali za mirovine postojećih umirovljenika.

Zbog sve gore demografske strukture i činjenice da stanovništvo iz godine u godine stari, bilo je jasno da je takav sustav neodrživ odnosno da država neće moći osigurati novac za isplatu mirovina. Radi toga se krenulo u reformu kako bi se smanjio taj rizik, ali i povećala očekivana visina mirovine.

Sadašnji sustav sastoji se od tri mirovinska stupa – prvog, drugog i trećeg – i kombinacija je državnog i privatnog načina financiranja mirovina.

Prvi stup temelji se na generacijskoj solidarnosti. Iz njega se isplaćuje novac za sadašnje umirovljenike, za što svi zaposleni izdvajaju 15 posto bruto plaće. Kad mi budemo u mirovini, uzimat će novac od naše djece i unuka i isplaćivati nama.

Drugi i treći stup temelje se na individualnoj štednji. Drugi je kao i prvi obavezan i za njega izdvajamo pet posto od bruto plaće, a treći je dobrovoljan.

Novcem prikupljenim u drugom i trećem mirovinskom stupu upravljaju mirovinski fondovi.

U nastavku teksta slijede odgovori na najčešća pitanja o drugom stupu.

Gdje se nalazi moj novac koji svaki mjesec izdvajam za drugi mirovinski stup?

On se nalazi na vašem osobnom računu otvorenom na vaše ime u obveznom mirovinskom fondu koji ste odabrali, s novcem svih drugih članova tog fonda, i uložen je u vrijednosne papire u Hrvatskoj i inozemstvu. Ulaganjem se taj novac uvećava odnosno donosi neke prinose što je pretpostavka za ostvarivanje veće mirovine u budućnosti. Taj novac nitko ne može uzeti.

Kako mirovinski fond upravlja tim novcem? U što se konkretno ulaže?

Mirovinski fondovi prema strogim odredbama zakona ulažu u vrijednosne papire – obveznice i dionice – na domaćem i svjetskim tržištima, koji moraju zadovoljiti stroge i jasno definirane uvjete ulaganja. Fondovi mogu u manjoj mjeri ulagati i u investicijske fondove i u depozite kod banaka. Struktura ulaganja ovisi o kategoriji izabranog obveznog fonda (kategorija A, B i C).

Konkretno se ulaže u hrvatske državne obveznice, hrvatske kompanije, investicijske fondove i depozite hrvatskih banaka (85 posto), a ostatak od 15 posto ulaže se u inozemstvo, pretežno u dionice i dioničke fondove. Sva ulaganja svakodnevno nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Mogu li ja utjecati na to gdje se ulaže moj novac?

Mirovinski fond u zajedničkom je vlasništvu svih članova i mora ulagati u korist svih svojih članova imajući u vidu njihove zajedničke interese. Novi zakon uveo je tri kategorije mirovinskih fondova, A, B i C, koje imaju različite strukture ulaganja i različite rizičnosti, pa svaki član može uz neke uvjete sam odabrati kakvu vrstu ulaganja želi, od više rizičnih u fondu kategorije A do malo rizičnih u fondu C. Razlike među njima uglavnom su u omjeru ulaganja u obveznice i dionice. Obveznice su manje rizični instrumenti, a dionice više rizični instrumenti ulaganja.

Mogu li ta sredstva podići prije nego što steknem uvjete za mirovinu?

Sredstva iz fonda ne mogu se podići, jer je svrha mirovinske štednje upravo ostvarivanje mirovine i zato Zakon to ne predviđa. Prije stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu sredstva su raspoloživa jedino u slučaju odlaska u invalidsku mirovinu, ali i onda samo u obliku mirovinske isplate.

Što kad steknem uvjete za mirovinu? Tko će mi isplaćivati novac iz drugog stupa i na koji način?

Kad steknete uvjete za mirovinu i pokrenete postupak odlaska u mirovinu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), novac se iz mirovinskog fonda prenosi u mirovinsko osiguravajuće društvo koje vam isplaćuje doživotnu mjesečnu mirovinu, neovisno o iznosu iz l. stupa koji vam isplaćuje HZMO.

Što ako odem u prijevremenu mirovinu?

Postupak je isti kao i u slučaju redovite mirovine.

Isplaćuju li se već nekim umirovljenicima mirovine iz drugog mirovinskog stupa?

Isplaćuju se, jer su ljudi do 50 godina mogli izabrati 2. stup još 2002. Sada imaju 63 godine i isplaćuje im se mirovina iz 2. stupa.

Može li se novac prikupljen u drugom stupu naslijediti?

Da, taj novac se nasljeđuje, bilo kroz obiteljsku mirovinu ako članovi obitelji imaju pravo na nju, bilo kao ostavina.

Što ako mirovinski fond propadne?

U slučaju lošeg poslovanja ili propasti mirovinskog fonda, članovi svoju imovinu namiruju iz temeljnog kapitala i jamstvenog pologa obveznog mirovinskog društva.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1331 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke