Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2018

Što je slomilo Aluminij?

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Što je slomilo Aluminij?

Njihovi pogledi upereni su u menadžment ovog poduzeća i Vladu Federacije BiH, jednog od najvećih suvlasnika.

Bez struje Aluminij je mrtav. O kakvoj se dramatičnoj situaciji radi možda najbolje govori alarmantan vapaj iz ove tvrtke:

„Naglo isključenje Aluminija s mreže znači potpunu havariju, 'smrzavanje' tekućega aluminija u elektrolitičkim ćelijama, mogućnost snažnih eksplozija i ugrožavanje sigurnosti radnika u proizvodnomu procesu. Ponovno pokretanje samo jedne planski ugašene ćelije iziskuje više od 90.000 eura. Aluminij ima 256 elektrolitičkih ćelija, a ovo bi isključenje bilo neplansko, izvan sustava i tekući bi metal ostao zarobljen u njima, te bi ponovno pokretanje premašilo milijardu maraka troškova, što znači Aluminijev kraj."

U vrlo zapetljanoj, dugogodišnjoj priči iz Aluminija d.d. Mostar cijeli problem bi, pojednostavljeno, izgledao ovako: za Aluminijeve pogone je potrebna struja, a zbog njezine visoke cijene kao i skoka cijena sirovina na svjetskoj burzi nisu je u mogućnosti redovito plaćati, što rezultira enormnim dugovima i blokadom isporuke.

O kojim je iznosima riječ pokazuje skoro 200 milijuna KM duga za električnu energiju samo prema JP Elektroprivreda HZ HB koji Aluminijeveva supsidijarna tvrtka za trgovanje električnom energijom AL TRADE ne može plaćati zbog nelikvidnosti.

Aluminiju je iz istih razloga isključenjem zaprijetio i Neovisni operativni sustav BiH (NOS BiH) koji upravlja sustavom prijenosa električne energije u BiH. Rok za plaćanje njihovog duga je do ponedjeljka, 15. listopada, ili Aluminij isključuju s prijenosne mreže. Sindikati Aluminija već najavljuju da će ga braniti "svim raspoloživim sredstvima", a cijela agonija dobiva i značajnu dozu apsurdnosti ukoliko se ima u vidu veliko tržišno zanimanje za ovaj metal.

"Pokušali smo kontaktirati sve nadležne, ali nismo dobili nikakav odgovor. Ne tražimo ništa osim što je Vlada FBiH bila dužna ispuniti prema nama. Da je Vlada FBiH ispunila svoje obveze, do ovoga ne bi došlo kao i to toga da poduzeće ima još 48 sati života", dramatičnim tonom kazao je na izvanrednoj konferenciji za medije Dražen Pandža, vršitelj dužnosti direktora Aluminija d.d. Mostar, tražeći od federalne vlade subvencioniranje troškova električne energije. Pritom je istaknuo da se "nada da neće doći do najcrnjeg scenarija te da ne želi vjerovati da iza svega stoji politika".

Međutim, od strane politike, odnosno, najvećeg suvlasnika Aluminija, Vlade FBiH, koja bi, kako kažu iz Aluminija, "nešto" trebala riješiti, i to za samo dva dana vikenda, nešto je drukčije stajalište. Vlada F BiH, u vlasničkom udjelu sudjeluje u omjeru od 44 posto, isto kao i mali dioničari, dok je Republika Hrvatska vlasnik 12 posto udjela.

"Nije točno da Vlada F BiH ne pomaže: samo u lipnju smo za doprinose i umirovljenje 884 radnika Aluminija izdvojili više od dva milijuna KM. Vlada F BiH radi strategiju rješenja za Aluminij i po tom pitanju premijer Vlade F BiH Fadil Novalić s bankama razgovara o mogućnosti reprogramiranja duga za električnu energiju, kao i visine mjesečne rate koju bi Aluminij mogao plaćati te bi se tako riješio dug prema Elektroprivredi HZ HB. Također, premijer razgovara s potencijalnim investitorima u Aluminij", komentirali su u subotu iz Ureda federalnog premijera Fadila Novalića za Deutsche Welle.

Ovim je, neizravno, dano do znanja da ponedjeljak možda ipak neće biti 'dan D' za Aluminij te da je federalni premijer poduzeo mjere kako bi se mostarskom Aluminiju dalo još vremena za ključne poteze.

Hoće li to biti dovoljno za rješenje problema u tvrtci za koju kažu da je mostarski aluminijski div, ostaje za vidjeti. No, ono što je činjenica je da Aluminij Mostar, zajedno s kooperantima, u BDP-u BiH sudjeluje sa skoro osam posto, ostvaruje više od 150 milijuna KM izvoza i 350 do 500 milijuna KM prihoda te da su za njega izravno vezane sudbine više od tri tisuće ljudi, a neizravno i do deset tisuća. To daje i približnu makroekonomsku sliku posljedice gašenja Aluminija.

Upitan za komentar o eventualnim posljedicama gašenja Aluminija, financijski stručnjak Branimir Skoko za DW kratko kaže:

"Naravno da bi one bile katastrofalne i vrlo, vrlo teške te bi se odrazile na cjelokupnu ekonomsku sliku. Ali, za sve iscrpnije i vjerodostojnije ocjene i komentar svakako je potrebna analiza više elemenata za što je potrebno vrijeme."

Neovisna revizorska tvrtka KPMG Tax & Advisory prije tri godine i nakon dubinske analize poslovanja dostavila je nacrtnu verziju projekcije poslovanja i prijedloga mjera financijskog restrukturiranja Aluminija d.d. Mostar, a što bi dugoročno osiguralo mirnu budućnost danas posrnulog mostarskog, aluminijskog diva, zadovoljne dobavljače, a radnicima sigurnost zaposlenja.

Međutim, za tri godine Aluminij je promijenio nekoliko rukovodstava i, sudeći prema sadašnjem stanju, još uvijek se nije došlo do rješenja.

Iako su ti problemi dugogodišnji, planovi i obećanja za restrukturiranjem ostali su planovi, a zbog visokog udjela Vlade Federacije BiH svaka nestabilnost i problemi među političkim partnerima na federalnoj razini odražavali su se i na ovu tvrtku.

Federalna vlada već je dala suglasnost za Program rada s planom privatizacije i Financijski plan Agencije za privatizaciju u F BiH (APF) za 2018. godinu kojim se planira privatizacija nekoliko ključnih poduzeća: Energopetrola d.d. Sarajevo, Energoinvesta d.d. Sarajevo, Sarajevo-osiguranja d.d. Sarajevo i Aluminija d.d. Mostar.

"Aluminij se prvo treba ušminkati pa prodati", slikovite su riječi federalne ministrice financija Jelke Miličević na upite o sudbini Aluminija.

"Kada smo donosili odluku o prodaji Aluminija onda smo se rukovodili trenutnom situacijom, odnosno svim razgovorima s financijskim institucijama u svijetu koje su kazale kako mogu ponuditi dobro rješenje za restrukturiranje Aluminija. I u tom pravcu smo donijeli odluku sa željom da Aluminij zadrži tih 900 ljudi i da se zadrže prava malih vlasnika. Kad se pogleda stanje i gubitci, to nije povoljna situacija. Prvo će ići pred-mjera, pa onda aktivnosti prodaje. Kada nekoga dobro uredite i začešljate, možete ga bolje prezentirati i prodati", tako je kazala ministrica Miličević.

Kako sada stvari stoje, umjesto na "uljepšavanje", Aluminij snage troši na borbu za goli opstanak. U slučaju najgoreg scenarija to će onda glasiti: Kako 'ušminkati' mrtvaca?


Komentari članka

Vezani članci

Končar ugovorio dosad najvrijedniji posao na području izgradnje transformatora

17.04.2026.

Končar je sa švedskim operatorom prijenosnog sustava Svenska Kraftnät potpisao ugovor za izgradnju nove transformatorske stanice CT186 Munga, vrijedan 257,8 milijuna švedskih kruna (bez PDV‑a), odnosno približno 24 milijuna eura, izvijestili su u četvrtak

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Končarov transformator za prvu drvenu trafostanicu u Švedskoj!

30.03.2026.

Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) su u siječnju uspješno završili tvorničko primopredajno ispitivanje (FAT) za energetski transformator od 10 MVA namijenjen inovativnom projektu mreže u južnoj Švedskoj.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke