Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2020

Što je sve neoporezivo? Poslodavac radniku može godišnje ‘isplatiti‘ i 50.000 kuna, a da se na to ne plati porez

Izvor: www.lider.media · Autor: Tin Bašić  

Što je sve neoporezivo? Poslodavac radniku može godišnje ‘isplatiti‘ i 50.000 kuna, a da se na to ne plati porez

Ako se zbroji nekoliko neoporezivih isplata koje poslodavac godišnje može isplatiti svome zaposleniku, dobije se iznos od 50.000 kuna. U taj iznos uključili smo 7500 kuna koje radnik godišnje može dobiti kao nagradu, uplatu u treći stup, dobrovoljno zdravstveno osiguranje, troškove prehrane, darove za djecu, pa čak i potporu za novorođenče.

S obzirom na to da je došlo do nekoliko poreznih izmjena u posljednje vrijeme, donosimo pregled neoporezivih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima. Od brojnih izvora, pokušali smo sve neporezive primitke sumirati na jedno mjesto.

A to su:

- osobni odbitak povećan je na 4000 kuna (s 3800 kuna), što znači da se do tog iznosa ne plaća porez

- prigodne nagrade tijekom godine ukupno po osobi mogu biti 3000 kuna, u što ulaze božićnice, regresi i uskrsnice. Ovo je povećanje od 500 kuna.

- dar djetetu koje je do kraja tekuće godine navršilo 15 godina starosti - 600 kuna, a dar u naravi - kupnjom dobara - 600 kuna

- nagrada za radne rezultate neoporezivo godišnje može biti do 5000 kuna

- potpora za novorođenče, a to je do 28 dana starosti, može biti do 10.000 kuna

- premija dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do 2500 kuna godišnje

- uplata dobrovoljne mirovinskre štednje - do 6000 kuna godišnje, a poslodavac time umanjuje osnovicu poreza na dobit. Isto tako, isplata mirovine je od 1. siječnja 2019. neoporeziva

- troškovi prehrane radnika za vrijeme radnog odnosa (paušalno) - do 5000 kuna.

- podmirivanje stvarno nastalih troškova prehrane prema vjerodostojnoj dokumentaciji do 12.000 kuna. Stručnjaci savjetuju oprez jer su kod ovih mjera mogući razni praktični izazovi. Računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem

- troškovi ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga za odmor radnika (Odluka o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj, NN 125/19) - do 2500 kuna

- neoporeziv iznos dnevnice za službena putovanja i za rad na terenu u tuzemstvu te od 1. rujna 2019. iznos neoporezive pune dnevnice umjesto 170 kuna iznosi 200 kuna, a pola dnevnice umjesto 85 kuna iznosi 100 kuna. To znači da poslodavci svojim radnicima za dane službenog puta od 1. rujna 2019. neoporezivo mogu isplatiti dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu koje traju više od 12 sati dnevno i dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu do 200 kuna, a dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 100 kuna.

- troškovi smještaja radnika za vrijeme radnog odnosa temeljem vjerodostojne dokumentacije bez obzira jesu li smještaj oni ugovorili ili je radnik sam pronašao svoj podstanarski stan

- naknada troškova redovnih programa vrtića za djecu zaposlenika temeljem vjerodostojne dokumentacije, do visine stvarnog troška. Nema vrijednosnog limita, nego se nadoknađuje stvarni trošak iz vrtića koji posluju uz odobrenje nadležnog ministarstva. Vjerodostojnom dokumentacijom smatra se odluka poslodavca o isplati naknade, uplatnica i/ili ugovor.

- naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa. Zakon uređuje da u cenzus od 15.000 kuna za uzdržavanog člana ne ulaze naknade učenicima dualnog obrazovanja. Isto tako, naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iznad propisanog neoporezivog iznosa smatraju se drugim dohotkom

- predujam poreza na dohodak od drugog dohotka kojeg ostvaruju učenici i studenti na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga obračunava se na iznos primitka nakon odbitka propisanog neoporezivog iznosa od 15.000 kuna i osnovnog osobnog odbitka

- proširuje se obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno dohotkom se ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.


Komentari članka

Vezani članci

Evo koji poduzetnici i kako mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

27.03.2020.

Objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Na internetskim stranicama RRIF-a objavljeno je tko i kako može podnijeti zahtjev.

Pogledajte koje su SVE neoporezive isplate i kako ih isplatiti radniku

22.02.2020.

O nedostatku radne snage, posebno one kvalitetne, priča se već neko vrijeme. Neki od razloga su rast gospodarstva i porezno opterećenje rada. Većini poslodavaca radnici predstavljaju najveću troškovnu stavku, dok radnicima zbog istog tog poreznog optereće

Uskoro veće trošarine na neka pića i duhanske proizvode

18.02.2020.

Počela je javna rasprava o trošarinama na duhanske proizvode, bezalkoholna i alkoholna pića. Nove trošarine, nakon javne rasprave, stupaju na snagu 1. ožujka. Datum njihove primjene, odnosno kada bi ti proizvodi mogli i poskupjeti, Vlada će odrediti nakna

Marija Zuber: Nova porezna pravila za paušalne obrtnike potencijalni su rizik i za samu poreznu vlast

17.02.2020.

Prva prepreka kojoj je cilj zaustaviti rast broja paušalnih obrtnika očituje se u nastojanju poreznih ispostava da u graničnim slučajevima dokazuju da se ne radi o obavljanju obrtničke, nego o djelatnosti slobodnog zanimanja. Kako samo obrtnici i poljopri

HUP: Povećanje poreza na duhan i sokove šteti industriji i potiče crno tržište

16.02.2020.

Tvrtke koje proizvode bezalkoholna pića se samoinicijativno i prateći načela društvene odgovornosti trude svakodnevno potrošačima ponuditi veći izbor proizvoda sa smanjenim udjelom šećera i kalorija te manja pakiranja kako bi se olakšala kontrola unesenih

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija